Rimski limes u Srbiji
Roman Limes in Serbia
Апстракт
Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500
km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne
baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji.
Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale foto...grafije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može
se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.
Кључне речи:
Границе римског царства / Римски лимес / UNESCO / Ђердап / Србија / Подунавље / Римска војскаИзвор:
2014Издавач:
- Beograd : Arheološki institut
Финансирање / пројекти:
- South East Europe - Danube Limes Brand
Колекције
Институција/група
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - BOOK AU - Korać, Miomir AU - Golubović, Snežana AU - Mrđić, Nemanja AU - Jeremić, Gordana AU - Pop-Lazić, Stefan PY - 2014 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/950 AB - Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji. PB - Beograd : Arheološki institut T1 - Rimski limes u Srbiji T1 - Roman Limes in Serbia UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 ER -
@book{ author = "Korać, Miomir and Golubović, Snežana and Mrđić, Nemanja and Jeremić, Gordana and Pop-Lazić, Stefan", year = "2014", abstract = "Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.", publisher = "Beograd : Arheološki institut", title = "Rimski limes u Srbiji, Roman Limes in Serbia", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950" }
Korać, M., Golubović, S., Mrđić, N., Jeremić, G.,& Pop-Lazić, S.. (2014). Rimski limes u Srbiji. Beograd : Arheološki institut.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950
Korać M, Golubović S, Mrđić N, Jeremić G, Pop-Lazić S. Rimski limes u Srbiji. 2014;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 .
Korać, Miomir, Golubović, Snežana, Mrđić, Nemanja, Jeremić, Gordana, Pop-Lazić, Stefan, "Rimski limes u Srbiji" (2014), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 .