Приказ основних података о документу
Rimski limes u Srbiji
Roman Limes in Serbia
dc.creator | Korać, Miomir | |
dc.creator | Golubović, Snežana | |
dc.creator | Mrđić, Nemanja | |
dc.creator | Jeremić, Gordana | |
dc.creator | Pop-Lazić, Stefan | |
dc.date.accessioned | 2023-11-23T11:56:15Z | |
dc.date.available | 2023-11-23T11:56:15Z | |
dc.date.issued | 2014 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-80093-94-9 | |
dc.identifier.uri | http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/950 | |
dc.description.abstract | Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.language.iso | en | sr |
dc.publisher | Beograd : Arheološki institut | sr |
dc.relation | South East Europe - Danube Limes Brand | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.subject | Границе римског царства | sr |
dc.subject | Римски лимес | sr |
dc.subject | UNESCO | sr |
dc.subject | Ђердап | sr |
dc.subject | Србија | sr |
dc.subject | Подунавље | sr |
dc.subject | Римска војска | sr |
dc.title | Rimski limes u Srbiji | sr |
dc.title | Roman Limes in Serbia | sr |
dc.type | book | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dc.identifier.fulltext | http://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/2444/bitstream_2444.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |