Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja
Apstrakt
Od praistorije pa do danas, doline Južne i Zapadne Morave predstavljaju važne putne pravce. Međutim, iako se spajaju u ključnu balkansku komunikaciju, Veliku Moravu, one do sada nisu bile arheološki proučene u dovoljnoj meri. Broj iskopavanih lokaliteta je mali, a arheološka karta nije izrađena. Osnovni cilj trogodišnjeg projekta Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta, Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave, koji se tokom 2018. godine izvodio u saradnji sa Muzejskom zbirkom Narodnog univerziteta u Trsteniku, jeste da se upotpune podaci o životu tokom praistorijskih i istorijskih perioda u ovom delu naše zemlje. Projekat je otpočet na tlu opštine Trstenik, dok će se u narednim kampanjama realizovati na teritoriji opština Kruševca, Ćićevca i Varvarina, do sastava Velike Morave.Krećući se od najzapadnijih katastarkih parcela trsteničke opštine pod nadležnošću kruševačkog muzeja, istraženi prostor je obuhvatio 15 dužnih kilometara uz tok Zapadne Morave, sa širinom do... 3 km u odnosu na rečno korito. Uz ponovni obilazak ranije zabeleženih nalazišta, poštujući geomorfološke pravilnosti naseljavanja uz reke ispitivane su pre svega lokacije na spojevima viših terasa sa plavljenim tlom, na kojem nije bilo mogućnosti za naseljavanje. Lokacije za obilazak su birane prema zapažanjima na terenu i analizama Google Earth snimaka i sekcija u razmerama 1:25.000 i 1:50.000, koje su unete u GIS platformu.Prema geografskom određenju, uslovno su ustanovljena dva modela naseljavanja. Osim naselja otvorenog tipa iz praistorijskog (metalno doba) i istorijskih perioda (kasna antika i srednji vek), na granici zone neposrednog plavljenja, u severnom priobalju Zapadne Morave ustanovljeni su kasnoantički lokaliteti na višim pozicijama, tj. izdignutijim terasama u zaleđu aluvijalne ravni.
Ključne reči:
Zapadno Pomoravlje / arheološka prospekcija / TrstenikIzvor:
Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje), 2021, 205-217Izdavač:
- Beograd : Arheološki institut
Kolekcije
Institucija/grupa
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CHAP AU - Bugar, Marin AU - Bugarski, Ivan AU - Vojvodić, Uglješa AU - Radišić, Milica AU - Marković, Dimitrije PY - 2021 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/779 AB - Od praistorije pa do danas, doline Južne i Zapadne Morave predstavljaju važne putne pravce. Međutim, iako se spajaju u ključnu balkansku komunikaciju, Veliku Moravu, one do sada nisu bile arheološki proučene u dovoljnoj meri. Broj iskopavanih lokaliteta je mali, a arheološka karta nije izrađena. Osnovni cilj trogodišnjeg projekta Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta, Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave, koji se tokom 2018. godine izvodio u saradnji sa Muzejskom zbirkom Narodnog univerziteta u Trsteniku, jeste da se upotpune podaci o životu tokom praistorijskih i istorijskih perioda u ovom delu naše zemlje. Projekat je otpočet na tlu opštine Trstenik, dok će se u narednim kampanjama realizovati na teritoriji opština Kruševca, Ćićevca i Varvarina, do sastava Velike Morave.Krećući se od najzapadnijih katastarkih parcela trsteničke opštine pod nadležnošću kruševačkog muzeja, istraženi prostor je obuhvatio 15 dužnih kilometara uz tok Zapadne Morave, sa širinom do 3 km u odnosu na rečno korito. Uz ponovni obilazak ranije zabeleženih nalazišta, poštujući geomorfološke pravilnosti naseljavanja uz reke ispitivane su pre svega lokacije na spojevima viših terasa sa plavljenim tlom, na kojem nije bilo mogućnosti za naseljavanje. Lokacije za obilazak su birane prema zapažanjima na terenu i analizama Google Earth snimaka i sekcija u razmerama 1:25.000 i 1:50.000, koje su unete u GIS platformu.Prema geografskom određenju, uslovno su ustanovljena dva modela naseljavanja. Osim naselja otvorenog tipa iz praistorijskog (metalno doba) i istorijskih perioda (kasna antika i srednji vek), na granici zone neposrednog plavljenja, u severnom priobalju Zapadne Morave ustanovljeni su kasnoantički lokaliteti na višim pozicijama, tj. izdignutijim terasama u zaleđu aluvijalne ravni. PB - Beograd : Arheološki institut T2 - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje) T1 - Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja EP - 217 SP - 205 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779 ER -
@inbook{ author = "Bugar, Marin and Bugarski, Ivan and Vojvodić, Uglješa and Radišić, Milica and Marković, Dimitrije", year = "2021", abstract = "Od praistorije pa do danas, doline Južne i Zapadne Morave predstavljaju važne putne pravce. Međutim, iako se spajaju u ključnu balkansku komunikaciju, Veliku Moravu, one do sada nisu bile arheološki proučene u dovoljnoj meri. Broj iskopavanih lokaliteta je mali, a arheološka karta nije izrađena. Osnovni cilj trogodišnjeg projekta Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta, Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave, koji se tokom 2018. godine izvodio u saradnji sa Muzejskom zbirkom Narodnog univerziteta u Trsteniku, jeste da se upotpune podaci o životu tokom praistorijskih i istorijskih perioda u ovom delu naše zemlje. Projekat je otpočet na tlu opštine Trstenik, dok će se u narednim kampanjama realizovati na teritoriji opština Kruševca, Ćićevca i Varvarina, do sastava Velike Morave.Krećući se od najzapadnijih katastarkih parcela trsteničke opštine pod nadležnošću kruševačkog muzeja, istraženi prostor je obuhvatio 15 dužnih kilometara uz tok Zapadne Morave, sa širinom do 3 km u odnosu na rečno korito. Uz ponovni obilazak ranije zabeleženih nalazišta, poštujući geomorfološke pravilnosti naseljavanja uz reke ispitivane su pre svega lokacije na spojevima viših terasa sa plavljenim tlom, na kojem nije bilo mogućnosti za naseljavanje. Lokacije za obilazak su birane prema zapažanjima na terenu i analizama Google Earth snimaka i sekcija u razmerama 1:25.000 i 1:50.000, koje su unete u GIS platformu.Prema geografskom određenju, uslovno su ustanovljena dva modela naseljavanja. Osim naselja otvorenog tipa iz praistorijskog (metalno doba) i istorijskih perioda (kasna antika i srednji vek), na granici zone neposrednog plavljenja, u severnom priobalju Zapadne Morave ustanovljeni su kasnoantički lokaliteti na višim pozicijama, tj. izdignutijim terasama u zaleđu aluvijalne ravni.", publisher = "Beograd : Arheološki institut", journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje)", booktitle = "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja", pages = "217-205", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779" }
Bugar, M., Bugarski, I., Vojvodić, U., Radišić, M.,& Marković, D.. (2021). Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje) Beograd : Arheološki institut., 205-217. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779
Bugar M, Bugarski I, Vojvodić U, Radišić M, Marković D. Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje). 2021;:205-217. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779 .
Bugar, Marin, Bugarski, Ivan, Vojvodić, Uglješa, Radišić, Milica, Marković, Dimitrije, "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje) (2021):205-217, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779 .