140 година Српског археолошког друштва
140 years of the Serbian Archaeological Society
Апстракт
Osnivanje Srpskog arheološkog društva ima svoju dugu predistoriju koja je pisana
među Srbima sa obe strane Save i Dunava. Buđenje svesti o potrebi proučavanja
ostataka kulturne baštine teklo je paralelno među Srbima u Srbiji i Austrougarskoj.
Prva polovina 19. veka je vreme naglog uspona srpske države u svim sferama pa i u
kulturi. Nakon dugih godina borbe za oslobođenje i dobijanje samostalnosti, u fokus
je došao razvoj društva, u kome je pored malobrojnih obrazovanih ljudi većinu činilo nepismeno i jedva pismeno stanovništvo, te je ubrzanim koracima trebalo krenuti putem uključivanja u zajednicu razvijenih evropskih država. Budući da je razvoj kulture bio jedan od primarnih zadataka, u to vreme se osnivaju nacionalne institucije kulture (Narodni muzej 1844. godine, Narodno pozorište 1868. i druge), ali i razna stručna društva radi podizanja svesti o značaju kulturnog i naučnog razvoja zemlje (Društvo srpske slovesnosti 1841. godine, Srpsko učeno društvo 1864, Družina za arheol...ogiju i etnografiju na balkanskom tropolju 1867. i drugi). U takvoj klimi razvoj arheologije kao struke, a samim tim i osnivanje jednog udruženja koje će se baviti pitanjem kulturne baštine, bio je neminovnost. Srpsko arheološko društvo je osnovano 1883. godine i do danas je aktivno, s malim prekidima usled ratova.
Кључне речи:
Srpska arheologija / Istorijat / Srpsko arheološko društvoИзвор:
Glasnik Srpskog arheološkog društva, 2023, 39, 7-25Издавач:
- Београд : Српско археолошко друштво
Институција/група
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - JOUR AU - Antonović, Dragana PY - 2023 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1469 AB - Osnivanje Srpskog arheološkog društva ima svoju dugu predistoriju koja je pisana među Srbima sa obe strane Save i Dunava. Buđenje svesti o potrebi proučavanja ostataka kulturne baštine teklo je paralelno među Srbima u Srbiji i Austrougarskoj. Prva polovina 19. veka je vreme naglog uspona srpske države u svim sferama pa i u kulturi. Nakon dugih godina borbe za oslobođenje i dobijanje samostalnosti, u fokus je došao razvoj društva, u kome je pored malobrojnih obrazovanih ljudi većinu činilo nepismeno i jedva pismeno stanovništvo, te je ubrzanim koracima trebalo krenuti putem uključivanja u zajednicu razvijenih evropskih država. Budući da je razvoj kulture bio jedan od primarnih zadataka, u to vreme se osnivaju nacionalne institucije kulture (Narodni muzej 1844. godine, Narodno pozorište 1868. i druge), ali i razna stručna društva radi podizanja svesti o značaju kulturnog i naučnog razvoja zemlje (Društvo srpske slovesnosti 1841. godine, Srpsko učeno društvo 1864, Družina za arheologiju i etnografiju na balkanskom tropolju 1867. i drugi). U takvoj klimi razvoj arheologije kao struke, a samim tim i osnivanje jednog udruženja koje će se baviti pitanjem kulturne baštine, bio je neminovnost. Srpsko arheološko društvo je osnovano 1883. godine i do danas je aktivno, s malim prekidima usled ratova. PB - Београд : Српско археолошко друштво T2 - Glasnik Srpskog arheološkog društva T1 - 140 година Српског археолошког друштва T1 - 140 years of the Serbian Archaeological Society EP - 25 SP - 7 VL - 39 DO - 10.18485/gsad.2023.39.1 ER -
@article{ author = "Antonović, Dragana", year = "2023", abstract = "Osnivanje Srpskog arheološkog društva ima svoju dugu predistoriju koja je pisana među Srbima sa obe strane Save i Dunava. Buđenje svesti o potrebi proučavanja ostataka kulturne baštine teklo je paralelno među Srbima u Srbiji i Austrougarskoj. Prva polovina 19. veka je vreme naglog uspona srpske države u svim sferama pa i u kulturi. Nakon dugih godina borbe za oslobođenje i dobijanje samostalnosti, u fokus je došao razvoj društva, u kome je pored malobrojnih obrazovanih ljudi većinu činilo nepismeno i jedva pismeno stanovništvo, te je ubrzanim koracima trebalo krenuti putem uključivanja u zajednicu razvijenih evropskih država. Budući da je razvoj kulture bio jedan od primarnih zadataka, u to vreme se osnivaju nacionalne institucije kulture (Narodni muzej 1844. godine, Narodno pozorište 1868. i druge), ali i razna stručna društva radi podizanja svesti o značaju kulturnog i naučnog razvoja zemlje (Društvo srpske slovesnosti 1841. godine, Srpsko učeno društvo 1864, Družina za arheologiju i etnografiju na balkanskom tropolju 1867. i drugi). U takvoj klimi razvoj arheologije kao struke, a samim tim i osnivanje jednog udruženja koje će se baviti pitanjem kulturne baštine, bio je neminovnost. Srpsko arheološko društvo je osnovano 1883. godine i do danas je aktivno, s malim prekidima usled ratova.", publisher = "Београд : Српско археолошко друштво", journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva", title = "140 година Српског археолошког друштва, 140 years of the Serbian Archaeological Society", pages = "25-7", volume = "39", doi = "10.18485/gsad.2023.39.1" }
Antonović, D.. (2023). 140 година Српског археолошког друштва. in Glasnik Srpskog arheološkog društva Београд : Српско археолошко друштво., 39, 7-25. https://doi.org/10.18485/gsad.2023.39.1
Antonović D. 140 година Српског археолошког друштва. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 2023;39:7-25. doi:10.18485/gsad.2023.39.1 .
Antonović, Dragana, "140 година Српског археолошког друштва" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, 39 (2023):7-25, https://doi.org/10.18485/gsad.2023.39.1 . .