Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana
Апстракт
Tokom 2018. godine, u okviru antropoloških istraživanja posebna pažnja je usmerena na metodologiju antropoloških istraživanja masovnih i grupnih sahrana iz različitog konteksta, njene izazove
i probleme, kako sa antropološke tako i sa arheološke strane. Ovakva vrsta analiza vršena je na tri
antička lokaliteta iz Srbije (Sirmijum, Jagodin Mala i Viminacijum) i na jednom srednjovekovnom
lokalitetu iz Crne Gore (Brskovo).
Metodologija istraživanja grupnih i masovnih sahrana, bilo sa stanovišta arheologije ili antropologije, podrazumeva primenu specifičnih i kombinovanih metoda. U arheološkom kontekstu postoje dve pogrebne prakse: incineracija i inhumacija. Unutar njih razlikujemo pojedinačne, grupne i
masovne sahrane. Pod pojedinačnim sahranama podrazumevamo pohranjivanje tela jednog pokojnika unutar grobne jame, grobne konstrukcije ili zidane grobnice. Grupna sahrana predstavlja polaganje tela dva ili više pokojnika, obično pripadnika jedne porodice, koja su sahranjena u istom
ili ...različitom vremenskom periodu. Pod masovnim sahranama podrazumeva se pohranjivanje tela
više pokojnika, obično u istom vremenskom periodu, pod specifičnim okolnostima, kao što su npr.
masovna stradanja u prirodnim katastrofama, masovna stradanja kao posledica različitih epidemija
ili oružanih sukoba, itd.
Кључне речи:
bioarchaeology / bioarheologija / Viminacijum / Viminacium / sirmium / methodology / metodologija / minimalan broj individua / minimum number of individuals / Brskovo – DoganjiceИзвор:
Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini, 2021, 221-229Издавач:
- Beograd : Arheološki institut
Колекције
Институција/група
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CHAP AU - Vulović, Dragana AU - Mikić, Ilija AU - Miladinović-Radmilović, Nataša PY - 2021 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1202 AB - Tokom 2018. godine, u okviru antropoloških istraživanja posebna pažnja je usmerena na metodologiju antropoloških istraživanja masovnih i grupnih sahrana iz različitog konteksta, njene izazove i probleme, kako sa antropološke tako i sa arheološke strane. Ovakva vrsta analiza vršena je na tri antička lokaliteta iz Srbije (Sirmijum, Jagodin Mala i Viminacijum) i na jednom srednjovekovnom lokalitetu iz Crne Gore (Brskovo). Metodologija istraživanja grupnih i masovnih sahrana, bilo sa stanovišta arheologije ili antropologije, podrazumeva primenu specifičnih i kombinovanih metoda. U arheološkom kontekstu postoje dve pogrebne prakse: incineracija i inhumacija. Unutar njih razlikujemo pojedinačne, grupne i masovne sahrane. Pod pojedinačnim sahranama podrazumevamo pohranjivanje tela jednog pokojnika unutar grobne jame, grobne konstrukcije ili zidane grobnice. Grupna sahrana predstavlja polaganje tela dva ili više pokojnika, obično pripadnika jedne porodice, koja su sahranjena u istom ili različitom vremenskom periodu. Pod masovnim sahranama podrazumeva se pohranjivanje tela više pokojnika, obično u istom vremenskom periodu, pod specifičnim okolnostima, kao što su npr. masovna stradanja u prirodnim katastrofama, masovna stradanja kao posledica različitih epidemija ili oružanih sukoba, itd. PB - Beograd : Arheološki institut T2 - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini T1 - Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana EP - 229 SP - 221 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1202 ER -
@inbook{ author = "Vulović, Dragana and Mikić, Ilija and Miladinović-Radmilović, Nataša", year = "2021", abstract = "Tokom 2018. godine, u okviru antropoloških istraživanja posebna pažnja je usmerena na metodologiju antropoloških istraživanja masovnih i grupnih sahrana iz različitog konteksta, njene izazove i probleme, kako sa antropološke tako i sa arheološke strane. Ovakva vrsta analiza vršena je na tri antička lokaliteta iz Srbije (Sirmijum, Jagodin Mala i Viminacijum) i na jednom srednjovekovnom lokalitetu iz Crne Gore (Brskovo). Metodologija istraživanja grupnih i masovnih sahrana, bilo sa stanovišta arheologije ili antropologije, podrazumeva primenu specifičnih i kombinovanih metoda. U arheološkom kontekstu postoje dve pogrebne prakse: incineracija i inhumacija. Unutar njih razlikujemo pojedinačne, grupne i masovne sahrane. Pod pojedinačnim sahranama podrazumevamo pohranjivanje tela jednog pokojnika unutar grobne jame, grobne konstrukcije ili zidane grobnice. Grupna sahrana predstavlja polaganje tela dva ili više pokojnika, obično pripadnika jedne porodice, koja su sahranjena u istom ili različitom vremenskom periodu. Pod masovnim sahranama podrazumeva se pohranjivanje tela više pokojnika, obično u istom vremenskom periodu, pod specifičnim okolnostima, kao što su npr. masovna stradanja u prirodnim katastrofama, masovna stradanja kao posledica različitih epidemija ili oružanih sukoba, itd.", publisher = "Beograd : Arheološki institut", journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini", booktitle = "Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana", pages = "229-221", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1202" }
Vulović, D., Mikić, I.,& Miladinović-Radmilović, N.. (2021). Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini Beograd : Arheološki institut., 221-229. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1202
Vulović D, Mikić I, Miladinović-Radmilović N. Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini. 2021;:221-229. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1202 .
Vulović, Dragana, Mikić, Ilija, Miladinović-Radmilović, Nataša, "Metodologija antropoloških istraživanja grupnih i masovnih sahrana" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (2021):221-229, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1202 .