Приказ основних података о документу
Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije
dc.contributor | Vujović, Miroslav | |
dc.contributor | Šarić, Kristina | |
dc.contributor | Cvijetić, Jelena | |
dc.creator | Jevtović, Ljubomir | |
dc.date.accessioned | 2023-10-23T08:02:14Z | |
dc.date.available | 2023-10-23T08:02:14Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.uri | http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/676 | |
dc.description.abstract | Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. Analizirano je 1.391 opeka sa žigom i grafitnim natpisom ove vojne jedinice sa arheoloških nalazišta Srbije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske, kao i ostaci 9 ciglana iz Viminacijuma. Opšti cilj disertacije je doprinos boljem razumevanju opekarske delatnosti i organizacije VII Klaudijeve legije. Ovo je podrazumevalo utvrđivanje asortimana keramičkih građevinskih proizvoda VII Klaudijeve legije, njihovih morfoloških i morfometrijskih karakteristika, tehnoloških aspekata i sleda operacija njihove izrade (od izbora i karakteristika sirovina, preko tehnika njihove obrade, oblikovanja i obeležavanja, uključujući i alatke, do pečenja), lociranje mesta proizvodnje i određivanje prostorne organizacije ciglana i karakteristika i namene proizvodnih objekata i struktura. Rezultati istraživanja pokazuju da VII Klaudijeva legija primarno proizvodi oblike koji se češće koriste u građevini (besalis, lidion, tegule i imbreksi) i da su dimenzije opeka standardizovane, ali da postoje varijacije, kao i da se menjaju kroz vreme. Traseološka i komparativna analiza opeka su pokazale da su sled operacija, tehnike formiranja opeka i opekarske alatke uniformni na nivou Carstva, ali uz određena odstupanja. Arheometrijskim metodama utvrđeno je da su opeke pravljene od gline dobrog i generalno ujednačenog kvaliteta, ali da postoje određene oscilacije, dok temperatura pečenja uglavnom nije prelazila 800 (850) oC. Dodatno, utvrđeno je da su centri proizvodnje bili u Tilurijumu (Hrvatska), Racijariji (Bugarska) i Viminacijumu (Srbija), ali da se proizvodnja odvijala i na drugim lokalitetima – Boljetinu i Talijati. Konačno, istraživanje je pokazalo da ciglane VII legije pripadaju većim radionicama i da ih odlikuje organizovana proizvodnja i složeni prostorni raspored, ali da ne postoji pravilnost u prostornoj organizaciji, već da su organizovane na način koji pogoduje toku proizvodnje i lokalnim uslovima. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.subject | rimski period | sr |
dc.subject | provincijalna arheologija | sr |
dc.subject | rimska ekonomija | sr |
dc.subject | rimsko opekarstvo | sr |
dc.subject | keramički građevinski materijali | sr |
dc.subject | rimske ciglane | sr |
dc.subject | Legio VII Claudia | sr |
dc.subject | rimska vojska | sr |
dc.title | Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije | sr |
dc.type | doctoralThesis | sr |
dc.rights.license | BY-NC-ND | sr |
dc.identifier.fulltext | http://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/2180/Doktorat.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |