Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije
Doctoral thesis (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. Analizirano je 1.391 opeka sa žigom i grafitnim natpisom ove vojne jedinice sa arheoloških nalazišta Srbije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske, kao i ostaci 9 ciglana iz Viminacijuma.
Opšti cilj disertacije je doprinos boljem razumevanju opekarske delatnosti i organizacije VII Klaudijeve legije. Ovo je podrazumevalo utvrđivanje asortimana keramičkih građevinskih proizvoda VII Klaudijeve legije, njihovih morfoloških i morfometrijskih karakteristika, tehnoloških aspekata i sleda operacija njihove izrade (od izbora i karakteristika sirovina, preko tehnika njihove obrade, oblikovanja i obeležavanja, uključujući i alatke, do pečenja), lociranje mesta proizvodnje i određivanje prostorne organizacije ciglana i karakteristika i namene proizvodnih objekata i struktura.
Rezultati istraživanja pokazuju da VII Klaudijeva legija primarno proizvodi oblike koji se češće koriste u građevini (besalis, lidion, te...gule i imbreksi) i da su dimenzije opeka standardizovane, ali da postoje varijacije, kao i da se menjaju kroz vreme. Traseološka i komparativna analiza opeka su pokazale da su sled operacija, tehnike formiranja opeka i opekarske alatke uniformni na nivou Carstva, ali uz određena odstupanja. Arheometrijskim metodama utvrđeno je da su opeke pravljene od gline dobrog i generalno ujednačenog kvaliteta, ali da postoje određene oscilacije, dok temperatura pečenja uglavnom nije prelazila 800 (850) oC. Dodatno, utvrđeno je da su centri proizvodnje bili u Tilurijumu (Hrvatska), Racijariji (Bugarska) i Viminacijumu (Srbija), ali da se proizvodnja odvijala i na drugim lokalitetima – Boljetinu i Talijati. Konačno, istraživanje je pokazalo da ciglane VII legije pripadaju većim radionicama i da ih odlikuje organizovana proizvodnja i složeni prostorni raspored, ali da ne postoji pravilnost u prostornoj organizaciji, već da su organizovane na način koji pogoduje toku proizvodnje i lokalnim uslovima.
Keywords:
rimski period / provincijalna arheologija / rimska ekonomija / rimsko opekarstvo / keramički građevinski materijali / rimske ciglane / Legio VII Claudia / rimska vojskaSource:
2023Publisher:
- Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet
Institution/Community
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - THES AU - Jevtović, Ljubomir PY - 2023 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/676 AB - Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. Analizirano je 1.391 opeka sa žigom i grafitnim natpisom ove vojne jedinice sa arheoloških nalazišta Srbije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske, kao i ostaci 9 ciglana iz Viminacijuma. Opšti cilj disertacije je doprinos boljem razumevanju opekarske delatnosti i organizacije VII Klaudijeve legije. Ovo je podrazumevalo utvrđivanje asortimana keramičkih građevinskih proizvoda VII Klaudijeve legije, njihovih morfoloških i morfometrijskih karakteristika, tehnoloških aspekata i sleda operacija njihove izrade (od izbora i karakteristika sirovina, preko tehnika njihove obrade, oblikovanja i obeležavanja, uključujući i alatke, do pečenja), lociranje mesta proizvodnje i određivanje prostorne organizacije ciglana i karakteristika i namene proizvodnih objekata i struktura. Rezultati istraživanja pokazuju da VII Klaudijeva legija primarno proizvodi oblike koji se češće koriste u građevini (besalis, lidion, tegule i imbreksi) i da su dimenzije opeka standardizovane, ali da postoje varijacije, kao i da se menjaju kroz vreme. Traseološka i komparativna analiza opeka su pokazale da su sled operacija, tehnike formiranja opeka i opekarske alatke uniformni na nivou Carstva, ali uz određena odstupanja. Arheometrijskim metodama utvrđeno je da su opeke pravljene od gline dobrog i generalno ujednačenog kvaliteta, ali da postoje određene oscilacije, dok temperatura pečenja uglavnom nije prelazila 800 (850) oC. Dodatno, utvrđeno je da su centri proizvodnje bili u Tilurijumu (Hrvatska), Racijariji (Bugarska) i Viminacijumu (Srbija), ali da se proizvodnja odvijala i na drugim lokalitetima – Boljetinu i Talijati. Konačno, istraživanje je pokazalo da ciglane VII legije pripadaju većim radionicama i da ih odlikuje organizovana proizvodnja i složeni prostorni raspored, ali da ne postoji pravilnost u prostornoj organizaciji, već da su organizovane na način koji pogoduje toku proizvodnje i lokalnim uslovima. PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet T1 - Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676 ER -
@phdthesis{ author = "Jevtović, Ljubomir", year = "2023", abstract = "Predmet istraživanja ove doktorske disertacije je opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. Analizirano je 1.391 opeka sa žigom i grafitnim natpisom ove vojne jedinice sa arheoloških nalazišta Srbije, Hrvatske, Rumunije i Bugarske, kao i ostaci 9 ciglana iz Viminacijuma. Opšti cilj disertacije je doprinos boljem razumevanju opekarske delatnosti i organizacije VII Klaudijeve legije. Ovo je podrazumevalo utvrđivanje asortimana keramičkih građevinskih proizvoda VII Klaudijeve legije, njihovih morfoloških i morfometrijskih karakteristika, tehnoloških aspekata i sleda operacija njihove izrade (od izbora i karakteristika sirovina, preko tehnika njihove obrade, oblikovanja i obeležavanja, uključujući i alatke, do pečenja), lociranje mesta proizvodnje i određivanje prostorne organizacije ciglana i karakteristika i namene proizvodnih objekata i struktura. Rezultati istraživanja pokazuju da VII Klaudijeva legija primarno proizvodi oblike koji se češće koriste u građevini (besalis, lidion, tegule i imbreksi) i da su dimenzije opeka standardizovane, ali da postoje varijacije, kao i da se menjaju kroz vreme. Traseološka i komparativna analiza opeka su pokazale da su sled operacija, tehnike formiranja opeka i opekarske alatke uniformni na nivou Carstva, ali uz određena odstupanja. Arheometrijskim metodama utvrđeno je da su opeke pravljene od gline dobrog i generalno ujednačenog kvaliteta, ali da postoje određene oscilacije, dok temperatura pečenja uglavnom nije prelazila 800 (850) oC. Dodatno, utvrđeno je da su centri proizvodnje bili u Tilurijumu (Hrvatska), Racijariji (Bugarska) i Viminacijumu (Srbija), ali da se proizvodnja odvijala i na drugim lokalitetima – Boljetinu i Talijati. Konačno, istraživanje je pokazalo da ciglane VII legije pripadaju većim radionicama i da ih odlikuje organizovana proizvodnja i složeni prostorni raspored, ali da ne postoji pravilnost u prostornoj organizaciji, već da su organizovane na način koji pogoduje toku proizvodnje i lokalnim uslovima.", publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet", title = "Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676" }
Jevtović, L.. (2023). Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676
Jevtović L. Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije. 2023;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676 .
Jevtović, Ljubomir, "Opekarska delatnost VII Klaudijeve legije" (2023), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_676 .