Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini
Abstract
Iako je humani osteološki materijal često bivao zanemaren naspram arheoloških ostataka materijalne kulture, poslednjih godina raste interesovanje za njegovu antropološku obradu, adekvatno dokumentovanje i bezbedno skladištenje.1 Razvoj hemijskih i molekularnih analaza, doveo je do porasta interesovanja za bioarheološki materijal, kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Od odlaganja u muzejske depoe pa do njegove analize često je prolazilo i po nekoliko decenija, a mnoge antropološke serije, nažalost, nikada nisu ni dočekale adekvatan naučni tretman. Ljudske kosti, najčešće neoprane, uglavnom su smeštane u depoima koji se nalaze na obično neuređenim, tavanskim ili podrumskim prostorima, gde su velika temperaturna kolebanja. Bioarheološki materijal se najčešće pakuje u neadekvatne kartonske ambalaže, dotrajale plastične kese, džakove, platnene vrećice, često i bez identifikacionih papira (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018; Радовић 2013). Zbog toga smo od...lučili da pokrenemo projekat kojim bismo započeli sređivanje antropoloških zbirki u muzejima. Godine 2016. na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti istraživanja, zaštite i korišćenja muzejskog nasleđa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije prvi put smo dobili značajna sredstva za projekat Izrada finalne dokumentacije i obezbeđivanje trajnog i bezbednog skladištenja osteološkog materijala sa ranijih antropoloških istraživanja u Sirmijumu. Tom prilikom, u periodu od avgusta do oktobra 2016. godine uspeli smo da formiramo antičku antropološku zbirku u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici. Izradili smo prateću antropološku dokumentaciju za 332 inhumirane i dve spaljene individue iz antičkih perioda (1. do 4. vek, odnosno 4. i 5. vek), presložili smo i odložili humani osteološki materijal u adekvatnu i trajnu ambalažu, propisno obeleženu, smestili ambalažu na namenski kupljene kvalitetne čelične police, i na taj način zaštitili antički humani osteološki materijal od propadanja (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018). U 2018. i 2019. godini, takođe, smo dobili značajna sredstva od Ministarstva kulture i informisanja, sa kojim smo nastavili sa sređivanjem antropološke zbirke u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, koji čini humani osteološki materijal iz srednjovekovnih perioda
Keywords:
bioarchaeology / bioarheologija / sirmiumSource:
Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini, 2021, 219-226Publisher:
- Beograd : Arheološki institut
Collections
Institution/Community
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CHAP AU - Miladinović-Radmilović, Nataša AU - Vulović, Dragana AU - Marković, Nemanja PY - 2021 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1203 AB - Iako je humani osteološki materijal često bivao zanemaren naspram arheoloških ostataka materijalne kulture, poslednjih godina raste interesovanje za njegovu antropološku obradu, adekvatno dokumentovanje i bezbedno skladištenje.1 Razvoj hemijskih i molekularnih analaza, doveo je do porasta interesovanja za bioarheološki materijal, kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Od odlaganja u muzejske depoe pa do njegove analize često je prolazilo i po nekoliko decenija, a mnoge antropološke serije, nažalost, nikada nisu ni dočekale adekvatan naučni tretman. Ljudske kosti, najčešće neoprane, uglavnom su smeštane u depoima koji se nalaze na obično neuređenim, tavanskim ili podrumskim prostorima, gde su velika temperaturna kolebanja. Bioarheološki materijal se najčešće pakuje u neadekvatne kartonske ambalaže, dotrajale plastične kese, džakove, platnene vrećice, često i bez identifikacionih papira (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018; Радовић 2013). Zbog toga smo odlučili da pokrenemo projekat kojim bismo započeli sređivanje antropoloških zbirki u muzejima. Godine 2016. na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti istraživanja, zaštite i korišćenja muzejskog nasleđa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije prvi put smo dobili značajna sredstva za projekat Izrada finalne dokumentacije i obezbeđivanje trajnog i bezbednog skladištenja osteološkog materijala sa ranijih antropoloških istraživanja u Sirmijumu. Tom prilikom, u periodu od avgusta do oktobra 2016. godine uspeli smo da formiramo antičku antropološku zbirku u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici. Izradili smo prateću antropološku dokumentaciju za 332 inhumirane i dve spaljene individue iz antičkih perioda (1. do 4. vek, odnosno 4. i 5. vek), presložili smo i odložili humani osteološki materijal u adekvatnu i trajnu ambalažu, propisno obeleženu, smestili ambalažu na namenski kupljene kvalitetne čelične police, i na taj način zaštitili antički humani osteološki materijal od propadanja (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018). U 2018. i 2019. godini, takođe, smo dobili značajna sredstva od Ministarstva kulture i informisanja, sa kojim smo nastavili sa sređivanjem antropološke zbirke u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, koji čini humani osteološki materijal iz srednjovekovnih perioda PB - Beograd : Arheološki institut T2 - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini T1 - Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini EP - 226 SP - 219 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1203 ER -
@inbook{ author = "Miladinović-Radmilović, Nataša and Vulović, Dragana and Marković, Nemanja", year = "2021", abstract = "Iako je humani osteološki materijal često bivao zanemaren naspram arheoloških ostataka materijalne kulture, poslednjih godina raste interesovanje za njegovu antropološku obradu, adekvatno dokumentovanje i bezbedno skladištenje.1 Razvoj hemijskih i molekularnih analaza, doveo je do porasta interesovanja za bioarheološki materijal, kako u svetu, tako i u našoj zemlji. Od odlaganja u muzejske depoe pa do njegove analize često je prolazilo i po nekoliko decenija, a mnoge antropološke serije, nažalost, nikada nisu ni dočekale adekvatan naučni tretman. Ljudske kosti, najčešće neoprane, uglavnom su smeštane u depoima koji se nalaze na obično neuređenim, tavanskim ili podrumskim prostorima, gde su velika temperaturna kolebanja. Bioarheološki materijal se najčešće pakuje u neadekvatne kartonske ambalaže, dotrajale plastične kese, džakove, platnene vrećice, često i bez identifikacionih papira (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018; Радовић 2013). Zbog toga smo odlučili da pokrenemo projekat kojim bismo započeli sređivanje antropoloških zbirki u muzejima. Godine 2016. na Konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti istraživanja, zaštite i korišćenja muzejskog nasleđa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije prvi put smo dobili značajna sredstva za projekat Izrada finalne dokumentacije i obezbeđivanje trajnog i bezbednog skladištenja osteološkog materijala sa ranijih antropoloških istraživanja u Sirmijumu. Tom prilikom, u periodu od avgusta do oktobra 2016. godine uspeli smo da formiramo antičku antropološku zbirku u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici. Izradili smo prateću antropološku dokumentaciju za 332 inhumirane i dve spaljene individue iz antičkih perioda (1. do 4. vek, odnosno 4. i 5. vek), presložili smo i odložili humani osteološki materijal u adekvatnu i trajnu ambalažu, propisno obeleženu, smestili ambalažu na namenski kupljene kvalitetne čelične police, i na taj način zaštitili antički humani osteološki materijal od propadanja (Miladinović-Radmilović et al. 2017; Miladinović-Radmilović et al. 2018). U 2018. i 2019. godini, takođe, smo dobili značajna sredstva od Ministarstva kulture i informisanja, sa kojim smo nastavili sa sređivanjem antropološke zbirke u Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici, koji čini humani osteološki materijal iz srednjovekovnih perioda", publisher = "Beograd : Arheološki institut", journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini", booktitle = "Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini", pages = "226-219", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1203" }
Miladinović-Radmilović, N., Vulović, D.,& Marković, N.. (2021). Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini Beograd : Arheološki institut., 219-226. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1203
Miladinović-Radmilović N, Vulović D, Marković N. Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:219-226. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1203 .
Miladinović-Radmilović, Nataša, Vulović, Dragana, Marković, Nemanja, "Sirmijum – rezultati antropoloških projekata u 2018. i 2019. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):219-226, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1203 .