Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.
Апстракт
Višegodišnja arheološka istraživanja lokaliteta Prljuša-Mali Šturac1, pokazala su da se na ovoj strmoj, goloj i nadaleko uočljivoj padini planine Rudnik nalazi jedan od najvećih i najbogatijih lokaliteta rudarskog karaktera u jugoistočnoj Evropi, na kome je u periodu od eneolita do bronzanog doba vršena eksploatacija malahita. Iskopavanja su od 2013. godine bila fokusirana na površinske rudarske radove na centralnom delu padine (okna 4 i 6; Antonović et al. 2014; Antonović 2017), dok je 2014. godine fokus pomeren na vrh padine, i na, kako se kasnijim istraživanjima ispostavilo, impozantno okno Objekat 1 (Antonović, Dimić 2017; Antonović et al. 2018, 2019, Antonović et al. 2021a, 2021b). Višegodišnja i kontiuirana istraživanja ove celine i otkrića više galerija u nizu, hodnika, ulaza, tragova paljevine, udaranja i razbijanja na steni itd., doprinela su da saznanja o načinu praistorijske eksploatacije bakarne rude na ovoj lokaciji budu potpunija. Godine 2019. započeto je i uređenje prost...ora oko Objekta 1, sa ciljem da se ovaj rudarski kompleks prezentuje široj javnosti i na taj način podstakne postepeno stvaranje svojevrsnog muzeja na otvorenom kakvih samo nekoliko postoji u Evropi (sl. 1) (Антоновић et al. 2020).2 Kako se tokom prethodnih istraživanja iskop širio od istoka ka zapadu, prateći i širenje samog okna, njegova severna granica ostala je neistražena, a ogromna količina zemlje i kamenja u tom pojasu je pretila da se obruši u otkrivene galerije predviđene za prezentaciju. Zato su arheološki radovi iz 2019, a potom i 2020. godine3 (sl. 2) imali sistematsko-zaštitni karakter, pri čemu je fokus stavljen na otkrivanje, definisanje i stabilizovanje severne granice okna Objekat 1, čime bi istraživanje ovog okna kao celine bilo zaokruženo, nanos zemlje i kamenja uklonjen, a sam iskop uređen i osiguran.
Кључне речи:
arheološka istraživanja / Prljuša–Mali Šturac / Rudnik / Objekat 1 / Severno proširenjeИзвор:
Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini, 2023, 29-42Издавач:
- Beograd: Arheološki institut
Финансирање / пројекти:
- Проспекција Малог Штурца: истраживање праисторијског рударства (Министарство културе и информисања Републике Србије)
Напомена:
- U: Selena Vitezović, Milica Radišić, Đurđa Obradović (ur.) Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. Beograd, Arheološki institut, str. 29-42. (ISBN 978-86-6439-086-6)
Колекције
Институција/група
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CHAP AU - Dimić, Vidan AU - Antonović, Dragana AU - Vitezović, Selena AU - Mihailović, Danica PY - 2023 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/832 AB - Višegodišnja arheološka istraživanja lokaliteta Prljuša-Mali Šturac1, pokazala su da se na ovoj strmoj, goloj i nadaleko uočljivoj padini planine Rudnik nalazi jedan od najvećih i najbogatijih lokaliteta rudarskog karaktera u jugoistočnoj Evropi, na kome je u periodu od eneolita do bronzanog doba vršena eksploatacija malahita. Iskopavanja su od 2013. godine bila fokusirana na površinske rudarske radove na centralnom delu padine (okna 4 i 6; Antonović et al. 2014; Antonović 2017), dok je 2014. godine fokus pomeren na vrh padine, i na, kako se kasnijim istraživanjima ispostavilo, impozantno okno Objekat 1 (Antonović, Dimić 2017; Antonović et al. 2018, 2019, Antonović et al. 2021a, 2021b). Višegodišnja i kontiuirana istraživanja ove celine i otkrića više galerija u nizu, hodnika, ulaza, tragova paljevine, udaranja i razbijanja na steni itd., doprinela su da saznanja o načinu praistorijske eksploatacije bakarne rude na ovoj lokaciji budu potpunija. Godine 2019. započeto je i uređenje prostora oko Objekta 1, sa ciljem da se ovaj rudarski kompleks prezentuje široj javnosti i na taj način podstakne postepeno stvaranje svojevrsnog muzeja na otvorenom kakvih samo nekoliko postoji u Evropi (sl. 1) (Антоновић et al. 2020).2 Kako se tokom prethodnih istraživanja iskop širio od istoka ka zapadu, prateći i širenje samog okna, njegova severna granica ostala je neistražena, a ogromna količina zemlje i kamenja u tom pojasu je pretila da se obruši u otkrivene galerije predviđene za prezentaciju. Zato su arheološki radovi iz 2019, a potom i 2020. godine3 (sl. 2) imali sistematsko-zaštitni karakter, pri čemu je fokus stavljen na otkrivanje, definisanje i stabilizovanje severne granice okna Objekat 1, čime bi istraživanje ovog okna kao celine bilo zaokruženo, nanos zemlje i kamenja uklonjen, a sam iskop uređen i osiguran. PB - Beograd: Arheološki institut T2 - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini T1 - Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini. EP - 42 SP - 29 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832 ER -
@inbook{ author = "Dimić, Vidan and Antonović, Dragana and Vitezović, Selena and Mihailović, Danica", year = "2023", abstract = "Višegodišnja arheološka istraživanja lokaliteta Prljuša-Mali Šturac1, pokazala su da se na ovoj strmoj, goloj i nadaleko uočljivoj padini planine Rudnik nalazi jedan od najvećih i najbogatijih lokaliteta rudarskog karaktera u jugoistočnoj Evropi, na kome je u periodu od eneolita do bronzanog doba vršena eksploatacija malahita. Iskopavanja su od 2013. godine bila fokusirana na površinske rudarske radove na centralnom delu padine (okna 4 i 6; Antonović et al. 2014; Antonović 2017), dok je 2014. godine fokus pomeren na vrh padine, i na, kako se kasnijim istraživanjima ispostavilo, impozantno okno Objekat 1 (Antonović, Dimić 2017; Antonović et al. 2018, 2019, Antonović et al. 2021a, 2021b). Višegodišnja i kontiuirana istraživanja ove celine i otkrića više galerija u nizu, hodnika, ulaza, tragova paljevine, udaranja i razbijanja na steni itd., doprinela su da saznanja o načinu praistorijske eksploatacije bakarne rude na ovoj lokaciji budu potpunija. Godine 2019. započeto je i uređenje prostora oko Objekta 1, sa ciljem da se ovaj rudarski kompleks prezentuje široj javnosti i na taj način podstakne postepeno stvaranje svojevrsnog muzeja na otvorenom kakvih samo nekoliko postoji u Evropi (sl. 1) (Антоновић et al. 2020).2 Kako se tokom prethodnih istraživanja iskop širio od istoka ka zapadu, prateći i širenje samog okna, njegova severna granica ostala je neistražena, a ogromna količina zemlje i kamenja u tom pojasu je pretila da se obruši u otkrivene galerije predviđene za prezentaciju. Zato su arheološki radovi iz 2019, a potom i 2020. godine3 (sl. 2) imali sistematsko-zaštitni karakter, pri čemu je fokus stavljen na otkrivanje, definisanje i stabilizovanje severne granice okna Objekat 1, čime bi istraživanje ovog okna kao celine bilo zaokruženo, nanos zemlje i kamenja uklonjen, a sam iskop uređen i osiguran.", publisher = "Beograd: Arheološki institut", journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini", booktitle = "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.", pages = "42-29", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832" }
Dimić, V., Antonović, D., Vitezović, S.,& Mihailović, D.. (2023). Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini Beograd: Arheološki institut., 29-42. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832
Dimić V, Antonović D, Vitezović S, Mihailović D. Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:29-42. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832 .
Dimić, Vidan, Antonović, Dragana, Vitezović, Selena, Mihailović, Danica, "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini." in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):29-42, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832 .