Mrđić, Nemanja

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-6992-5699
  • Mrđić, Nemanja (24)
  • Мрђић, Немања (1)
Projects

Author's Bibliography

Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini

Marjanović, Milica; Mrđić, Nemanja; Golubović, Snežana

(Beograd : Arheološki institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Golubović, Snežana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1359
AB  - Arheološka istraživanja legijskog logora VII Klaudijeve legije na Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka. Manja sondažna iskopavanja su na tom prostoru vršena u nekolik navrata tokom 20 veka. Nova faza multidisciplinarnih istraživanja započeta je 2002. godine na više lokacija na Viminacijumu, pa su, pored samih iskopavanja, uvedeni i različiti vidovi geofizičke prospekcije i daljinske detekcije. Obimniji arheološki radovi na prostoru legijskog logora sprovedeni su tek 2002. i 2003. godine, kada je istražen veći deo severne kapije logora (porta praetoria). Nakon duže pauze, 2016. godine su nastavljena iskopavanja legijskog logora, koja se od tada vrše u kontinuitetu. Ova istraživanja bila su zaštitnog karaktera i sprovedena su sistemom sondi, dok sistematska istraživanja u okviru nove kvadratne mreže započinju krajem 2018. godine. Novija iskopavanja bila su usmerena pretežno na severozapadni deo utvrđenja, pre svega na severni i zapadni bedem sa kulama i kapijama, kao i objekte u njihovoj neposrednoj blizini. Tom prilikom je istraženo više različitih celina, a identifikovane su dve glavne faze izgradnje logora – starija datovana u poslednje decenije 1. veka, tačnije u vreme dinastije Flavijevaca i mlađa, datovana kroz više etapa od početka 2. do početka 4. veka. Tokom 2020. godine su, pored istraživanja severnog bedema, započeta i iskopavanja u središnjem delu legijskog logora, na prostoru na kome je geofizičkom prospekcijom (protonski magnetometar i georadar) nedvosmisleno potvrđeno prostiranje principije. Odlučeno je da se središnji deo utvrđenja definiše kao Sektor V, a da se iskopavanja sprovedu u okviru ranije postavljene kvadratne mreže, koja je proširena na ceo logor. Radovi su obuhvatili osam kvadrata (T/20-21 i U-V/20-22) i pokrili prostor od 800 m2, u okviru kojih su otkriveni i delimično ili u potpunosti istraženi ostaci središnjeg/istočnog dela principije (sl. 1).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini
EP  - 88
SP  - 73
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359
ER  - 
@inbook{
author = "Marjanović, Milica and Mrđić, Nemanja and Golubović, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Arheološka istraživanja legijskog logora VII Klaudijeve legije na Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka. Manja sondažna iskopavanja su na tom prostoru vršena u nekolik navrata tokom 20 veka. Nova faza multidisciplinarnih istraživanja započeta je 2002. godine na više lokacija na Viminacijumu, pa su, pored samih iskopavanja, uvedeni i različiti vidovi geofizičke prospekcije i daljinske detekcije. Obimniji arheološki radovi na prostoru legijskog logora sprovedeni su tek 2002. i 2003. godine, kada je istražen veći deo severne kapije logora (porta praetoria). Nakon duže pauze, 2016. godine su nastavljena iskopavanja legijskog logora, koja se od tada vrše u kontinuitetu. Ova istraživanja bila su zaštitnog karaktera i sprovedena su sistemom sondi, dok sistematska istraživanja u okviru nove kvadratne mreže započinju krajem 2018. godine. Novija iskopavanja bila su usmerena pretežno na severozapadni deo utvrđenja, pre svega na severni i zapadni bedem sa kulama i kapijama, kao i objekte u njihovoj neposrednoj blizini. Tom prilikom je istraženo više različitih celina, a identifikovane su dve glavne faze izgradnje logora – starija datovana u poslednje decenije 1. veka, tačnije u vreme dinastije Flavijevaca i mlađa, datovana kroz više etapa od početka 2. do početka 4. veka. Tokom 2020. godine su, pored istraživanja severnog bedema, započeta i iskopavanja u središnjem delu legijskog logora, na prostoru na kome je geofizičkom prospekcijom (protonski magnetometar i georadar) nedvosmisleno potvrđeno prostiranje principije. Odlučeno je da se središnji deo utvrđenja definiše kao Sektor V, a da se iskopavanja sprovedu u okviru ranije postavljene kvadratne mreže, koja je proširena na ceo logor. Radovi su obuhvatili osam kvadrata (T/20-21 i U-V/20-22) i pokrili prostor od 800 m2, u okviru kojih su otkriveni i delimično ili u potpunosti istraženi ostaci središnjeg/istočnog dela principije (sl. 1).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini",
pages = "88-73",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359"
}
Marjanović, M., Mrđić, N.,& Golubović, S.. (2023). Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd : Arheološki institut., 73-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359
Marjanović M, Mrđić N, Golubović S. Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:73-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359 .
Marjanović, Milica, Mrđić, Nemanja, Golubović, Snežana, "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):73-88,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359 .

Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч

Миловановић, Бебина; Косановић, Ивана; Мрђић, Немања; Поповић, Бојан

(Београд : Српско археолошко друштво, 2022)

TY  - CONF
AU  - Миловановић, Бебина
AU  - Косановић, Ивана
AU  - Мрђић, Немања
AU  - Поповић, Бојан
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/648
AB  - Утврђење и цивилно насеље Герулата (Gerulata), у селу Мироч, налази се високо изнад Дунава, на истоименој планини, одакле је било могуће контролисати кретања дуж главног пута на лимесу. Утврђење је штитило пут који је спајао долину Поречке реке и античку Талијату (Taliata) са римским утврђењем и насељем у близини Брзе Паланке (Egeta). Герулата је приказана на Табули Појтингеријани (Tabula Peutingeriana) као једна од две станице на путу од Талијате до Егете, удаљена VIII римских миља од Талијате, а VI миља од наредне станице, Унам (Unam). Остаци бедема утврђења су видљиви понегде на површини и могу се уочити у конфигурацији терена.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
PB  - Прокупље : Народни музеј Топлице
C3  - Програм, извештаји и апстракти / Program, izveštaji i apstrakti
T1  - Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч
T1  - Prva sistematska istraživanja rimskog utvrđenja Gerulata u selu Miroč
EP  - 78
SP  - 77
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_648
ER  - 
@conference{
author = "Миловановић, Бебина and Косановић, Ивана and Мрђић, Немања and Поповић, Бојан",
year = "2022",
abstract = "Утврђење и цивилно насеље Герулата (Gerulata), у селу Мироч, налази се високо изнад Дунава, на истоименој планини, одакле је било могуће контролисати кретања дуж главног пута на лимесу. Утврђење је штитило пут који је спајао долину Поречке реке и античку Талијату (Taliata) са римским утврђењем и насељем у близини Брзе Паланке (Egeta). Герулата је приказана на Табули Појтингеријани (Tabula Peutingeriana) као једна од две станице на путу од Талијате до Егете, удаљена VIII римских миља од Талијате, а VI миља од наредне станице, Унам (Unam). Остаци бедема утврђења су видљиви понегде на површини и могу се уочити у конфигурацији терена.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво, Прокупље : Народни музеј Топлице",
journal = "Програм, извештаји и апстракти / Program, izveštaji i apstrakti",
title = "Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч, Prva sistematska istraživanja rimskog utvrđenja Gerulata u selu Miroč",
pages = "78-77",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_648"
}
Миловановић, Б., Косановић, И., Мрђић, Н.,& Поповић, Б.. (2022). Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч. in Програм, извештаји и апстракти / Program, izveštaji i apstrakti
Београд : Српско археолошко друштво., 77-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_648
Миловановић Б, Косановић И, Мрђић Н, Поповић Б. Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч. in Програм, извештаји и апстракти / Program, izveštaji i apstrakti. 2022;:77-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_648 .
Миловановић, Бебина, Косановић, Ивана, Мрђић, Немања, Поповић, Бојан, "Прва систематска истраживања римског утврђења Герулата у селу Мироч" in Програм, извештаји и апстракти / Program, izveštaji i apstrakti (2022):77-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_648 .

Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions

Mrđić, Nemanja; Kosanović, Ivana; Marjanović, Milica

(Belgrade : Institute of Archaeology, 2022)

TY  - CONF
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Kosanović, Ivana
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/646
AB  - Since 1987, when the first part of the Roman Limes was
inscribed to the UNESCO List of World Heritage, there has been an idea
to unite this system, stretching over 5,000 km across the Roman
provinces in Europe, the Near East and North Africa, into one big site
– Frontiers of the Roman Empire (Ployer, Polak and Schmidt 2017).
Apart from Hadrian’s and Antonine’s wall, the Lower Germanic, the
Upper German-Raetian Limes and the western part of the Danube
Limes have also been inscribed to this list so far.
The Danube Limes was divided into two segments – western and eastern, with the parts in Germany, Slovakia and Austria already
inscribed. The nomination of the eastern part of the Danube Limes is
a joint project of four countries – Croatia, Serbia, Romania and
Bulgaria.
The Limes section in Serbia is 450 km long. Archaeological
prospection and excavations have confirmed the existence of
approximately 80 sites, 10 in the province of Pannonia Inferior and 70
in Moesia Superior (Korać et al. 2014). For the revised Tentative List,
35 sites were selected (Tentative List).
PB  - Belgrade : Institute of Archaeology
C3  - Programme and Abstracts
T1  - Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions
EP  - 33
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646
ER  - 
@conference{
author = "Mrđić, Nemanja and Kosanović, Ivana and Marjanović, Milica",
year = "2022",
abstract = "Since 1987, when the first part of the Roman Limes was
inscribed to the UNESCO List of World Heritage, there has been an idea
to unite this system, stretching over 5,000 km across the Roman
provinces in Europe, the Near East and North Africa, into one big site
– Frontiers of the Roman Empire (Ployer, Polak and Schmidt 2017).
Apart from Hadrian’s and Antonine’s wall, the Lower Germanic, the
Upper German-Raetian Limes and the western part of the Danube
Limes have also been inscribed to this list so far.
The Danube Limes was divided into two segments – western and eastern, with the parts in Germany, Slovakia and Austria already
inscribed. The nomination of the eastern part of the Danube Limes is
a joint project of four countries – Croatia, Serbia, Romania and
Bulgaria.
The Limes section in Serbia is 450 km long. Archaeological
prospection and excavations have confirmed the existence of
approximately 80 sites, 10 in the province of Pannonia Inferior and 70
in Moesia Superior (Korać et al. 2014). For the revised Tentative List,
35 sites were selected (Tentative List).",
publisher = "Belgrade : Institute of Archaeology",
journal = "Programme and Abstracts",
title = "Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions",
pages = "33-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646"
}
Mrđić, N., Kosanović, I.,& Marjanović, M.. (2022). Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions. in Programme and Abstracts
Belgrade : Institute of Archaeology., 31-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646
Mrđić N, Kosanović I, Marjanović M. Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions. in Programme and Abstracts. 2022;:31-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646 .
Mrđić, Nemanja, Kosanović, Ivana, Marjanović, Milica, "Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions" in Programme and Abstracts (2022):31-33,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646 .

A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac

Danković, Ilija; Divić, Anton; Stojić, Goran; Jevtović, Ljubomir; Jovičić, Mladen; Milovanović, Bebina; Nikolić, Snežana; Mrđić, Nemanja; Bogdanović, Ivan

(University of Zadar : Zadar, 2021)

TY  - CONF
AU  - Danković, Ilija
AU  - Divić, Anton
AU  - Stojić, Goran
AU  - Jevtović, Ljubomir
AU  - Jovičić, Mladen
AU  - Milovanović, Bebina
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Bogdanović, Ivan
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1304
AB  - This paper will present the results of a preliminary study of a group of four fluvial
vessels recently discovered in the vicinity of Roman Viminacium in modern-day
Serbia, dated between the Late Iron Age and Late Medieval Period. The remains
of four vessels were discovered in March 2020 during regular mining activity at
the Drmno open-air coal mine near the town of Kostolac in Serbia, at four kilometers distance from the contemporary course of the Danube. Archaeologists
from the Belgrade Institute of Archaeology working as resident researchers at the
nearby Viminacium Archaeological Park were immediately alerted and surveyed
the scene, subsequently joined by members of the Centre Camille Jullian research laboratory for further studies and analyses of the remains.
PB  - University of Zadar : Zadar
C3  - Sailing through History. Reading the Past - Imagining the Future. 16th International Symposium on Boat & Ship Archaeology, Zadar, Croatia. 26 September - 1 October 2021. Book of abstracts
T1  - A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac
EP  - 39
SP  - 39
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1304
ER  - 
@conference{
author = "Danković, Ilija and Divić, Anton and Stojić, Goran and Jevtović, Ljubomir and Jovičić, Mladen and Milovanović, Bebina and Nikolić, Snežana and Mrđić, Nemanja and Bogdanović, Ivan",
year = "2021",
abstract = "This paper will present the results of a preliminary study of a group of four fluvial
vessels recently discovered in the vicinity of Roman Viminacium in modern-day
Serbia, dated between the Late Iron Age and Late Medieval Period. The remains
of four vessels were discovered in March 2020 during regular mining activity at
the Drmno open-air coal mine near the town of Kostolac in Serbia, at four kilometers distance from the contemporary course of the Danube. Archaeologists
from the Belgrade Institute of Archaeology working as resident researchers at the
nearby Viminacium Archaeological Park were immediately alerted and surveyed
the scene, subsequently joined by members of the Centre Camille Jullian research laboratory for further studies and analyses of the remains.",
publisher = "University of Zadar : Zadar",
journal = "Sailing through History. Reading the Past - Imagining the Future. 16th International Symposium on Boat & Ship Archaeology, Zadar, Croatia. 26 September - 1 October 2021. Book of abstracts",
title = "A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac",
pages = "39-39",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1304"
}
Danković, I., Divić, A., Stojić, G., Jevtović, L., Jovičić, M., Milovanović, B., Nikolić, S., Mrđić, N.,& Bogdanović, I.. (2021). A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac. in Sailing through History. Reading the Past - Imagining the Future. 16th International Symposium on Boat & Ship Archaeology, Zadar, Croatia. 26 September - 1 October 2021. Book of abstracts
University of Zadar : Zadar., 39-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1304
Danković I, Divić A, Stojić G, Jevtović L, Jovičić M, Milovanović B, Nikolić S, Mrđić N, Bogdanović I. A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac. in Sailing through History. Reading the Past - Imagining the Future. 16th International Symposium on Boat & Ship Archaeology, Zadar, Croatia. 26 September - 1 October 2021. Book of abstracts. 2021;:39-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1304 .
Danković, Ilija, Divić, Anton, Stojić, Goran, Jevtović, Ljubomir, Jovičić, Mladen, Milovanović, Bebina, Nikolić, Snežana, Mrđić, Nemanja, Bogdanović, Ivan, "A preliminary report on newly discovered fluvial vessels from Kostolac" in Sailing through History. Reading the Past - Imagining the Future. 16th International Symposium on Boat & Ship Archaeology, Zadar, Croatia. 26 September - 1 October 2021. Book of abstracts (2021):39-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1304 .

Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini

Milovanović, Bebina; Mrđić, Nemanja; Danković, Ilija

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Milovanović, Bebina
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Danković, Ilija
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1295
AB  - Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Rit, koji obuhvata prostor severno i severoistočno od viminacijumskog castrum-a i civilnog naselja, nastavljena su tokom 2018. godine duž linija površinskog kopa Drmno i sistema odvodnjavanja ovog rudnika. Na liniji odvodnjavanja su prilikom kopanja bazena i kanala, još tokom 2017. godine uočeni ostaci objekata i nekropole (Milovanović et al. 2019, 96–108). Stoga su na ovoj lokaciji iskopavanja nastavljena od marta 2018. godine. Ukupno je arheološki istražena površina od 6.590 m² (57 sondi, S-289 i S-339-495).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
T1  - Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini
EP  - 114
SP  - 101
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1295
ER  - 
@inbook{
author = "Milovanović, Bebina and Mrđić, Nemanja and Danković, Ilija",
year = "2021",
abstract = "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Rit, koji obuhvata prostor severno i severoistočno od viminacijumskog castrum-a i civilnog naselja, nastavljena su tokom 2018. godine duž linija površinskog kopa Drmno i sistema odvodnjavanja ovog rudnika. Na liniji odvodnjavanja su prilikom kopanja bazena i kanala, još tokom 2017. godine uočeni ostaci objekata i nekropole (Milovanović et al. 2019, 96–108). Stoga su na ovoj lokaciji iskopavanja nastavljena od marta 2018. godine. Ukupno je arheološki istražena površina od 6.590 m² (57 sondi, S-289 i S-339-495).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini",
pages = "114-101",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1295"
}
Milovanović, B., Mrđić, N.,& Danković, I.. (2021). Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
Beograd : Arheološki institut., 101-114.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1295
Milovanović B, Mrđić N, Danković I. Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini. 2021;:101-114.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1295 .
Milovanović, Bebina, Mrđić, Nemanja, Danković, Ilija, "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2018. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (2021):101-114,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1295 .

Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes

Marjanović, Milica; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CONF
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1365
AB  - U oktobru 2021. Godine započet međunarodni projekat ,,Living Danube Limes", čiji je glavni cilj promocija zajedničkog rimskog nasleđa u Podunavlju i povezivanje lokaliteta na dunavskom limesu u jedinstvenu turistiku celinu. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i odabir nacionalnih pilot lokacija koje će se dalje unapređivati i koje će biti povezane zajedničkom rečnom rutom. Za pilot lokaciju na srpskom segmentu limesa je izabran upravo lokalitet Lederata, a partneri na ovom projektu su pored ostalih Arheoloki institut Beograd i Opština Veliko Gradište. Ovaj projekat koji podstiče interpretaciju kulturnog nasleđa kroz elemente storytelling-a i oživljavanja istorije može biti prekretnica u saradnji naunih institucija i lokalnih uprava i primer dobre prakse koji će rezultirati adekvatnom zaštitom i prezentacijom ovog lokaliteta čiji izuzetan turistički potencijal tek počinje da se koristi.
PB  - Beograd : Arheološki institut
C3  - Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти
T1  - Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365
ER  - 
@conference{
author = "Marjanović, Milica and Mrđić, Nemanja",
year = "2021",
abstract = "U oktobru 2021. Godine započet međunarodni projekat ,,Living Danube Limes", čiji je glavni cilj promocija zajedničkog rimskog nasleđa u Podunavlju i povezivanje lokaliteta na dunavskom limesu u jedinstvenu turistiku celinu. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i odabir nacionalnih pilot lokacija koje će se dalje unapređivati i koje će biti povezane zajedničkom rečnom rutom. Za pilot lokaciju na srpskom segmentu limesa je izabran upravo lokalitet Lederata, a partneri na ovom projektu su pored ostalih Arheoloki institut Beograd i Opština Veliko Gradište. Ovaj projekat koji podstiče interpretaciju kulturnog nasleđa kroz elemente storytelling-a i oživljavanja istorije može biti prekretnica u saradnji naunih institucija i lokalnih uprava i primer dobre prakse koji će rezultirati adekvatnom zaštitom i prezentacijom ovog lokaliteta čiji izuzetan turistički potencijal tek počinje da se koristi.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти",
title = "Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365"
}
Marjanović, M.,& Mrđić, N.. (2021). Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes. in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365
Marjanović M, Mrđić N. Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes. in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365 .
Marjanović, Milica, Mrđić, Nemanja, "Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes" in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365 .

La Table De Trajan Et Le Limes Submergé

Mrđić, Nemanja; Moreau, Dominic

(Éditons Faton, 2021)

TY  - GEN
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Moreau, Dominic
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1361
AB  - En raison d’une concentra on importante d’ouvrages défensifs sur la rive méridionale du Danube, dans les Portes de Fer, ce e dernière cons tue le « joyau » du limes sur le sol serbe. Des forts auxiliaires bien conservés, une route taillée dans les falaises, des inscrip ons impériales et légionnaires monumentales, le canal de Trajan et, enfi n, les ves ges des piliers du pont construit par ce même empereur, voilà autant de témoignages du niveau d’organisa on de la fron ère en ce lieu.
PB  - Éditons Faton
T2  - Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain
T1  - La Table De Trajan Et Le Limes Submergé
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1361
ER  - 
@misc{
author = "Mrđić, Nemanja and Moreau, Dominic",
year = "2021",
abstract = "En raison d’une concentra on importante d’ouvrages défensifs sur la rive méridionale du Danube, dans les Portes de Fer, ce e dernière cons tue le « joyau » du limes sur le sol serbe. Des forts auxiliaires bien conservés, une route taillée dans les falaises, des inscrip ons impériales et légionnaires monumentales, le canal de Trajan et, enfi n, les ves ges des piliers du pont construit par ce même empereur, voilà autant de témoignages du niveau d’organisa on de la fron ère en ce lieu.",
publisher = "Éditons Faton",
journal = "Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain",
title = "La Table De Trajan Et Le Limes Submergé",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1361"
}
Mrđić, N.,& Moreau, D.. (2021). La Table De Trajan Et Le Limes Submergé. in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain
Éditons Faton..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1361
Mrđić N, Moreau D. La Table De Trajan Et Le Limes Submergé. in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1361 .
Mrđić, Nemanja, Moreau, Dominic, "La Table De Trajan Et Le Limes Submergé" in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1361 .

La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental

Mrđić, Nemanja; Marcu, Felix; Matei-Popescu, Florian; Vagalinski, Lyudmil; Sabkova, Silva; Tončinić, Domagoj; Moreau, Dominic

(Éditons Faton, 2021)

TY  - GEN
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Marcu, Felix
AU  - Matei-Popescu, Florian
AU  - Vagalinski, Lyudmil
AU  - Sabkova, Silva
AU  - Tončinić, Domagoj
AU  - Moreau, Dominic
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1362
AB  - Научно популарни преглед ситуације на дунавској граници римског царства и стање међународне номинације овог културног добра на листу УНЕСКОВЕ светске културне баштине.
AB  - LE PROJET GLOBAL La fron ère romaine est l’un des biens culturels transna onaux les plus importants et étendus, reconnu comme tel par l’Unesco depuis 2005, avec la créa on d’un patrimoine mondial unique pour des disposi fs frontaliers romains se trouvant au Royaume-Uni (le mur d’Hadrien est inscrit depuis 1987) et en Allemagne, avec le limes de Germanie supérieure et de Rhé e, long de 500 km entre Rhin et Danube. En 2008, le mur d’Antonin, au Royaume-Uni, rejoignit la liste de l’Unesco ; en juillet 2021, ce fut au tour du limes de Germanie inférieure, en Allemagne et aux Pays-Bas; l’objec f, à terme, est d’inclure tous les tronçons restants. Entre-temps, en 2003, le Bra slava Group, du nom de son premier lieu de réunion, qui réunit l’Allemagne, le Royaume-Uni, l’Autriche, la Croa e, la Hongrie et la Slovaquie, avait ini é un groupe de réfl exion et d’ac ons stratégiques. S’y joignirent la Bulgarie, la Roumanie et la Serbie. Débuta alors un travail de documenta on préalable, indispensable à une candidature à l’Unesco. Le processus de nomina on de la par e orientale du limes a débuté en 2012, avec le lancement du projet «Danube Limes Brand», porté par l’université de Vienne et placé sous le patronage du Bra slava Group. Ce e première ini a ve n’abou t pas à la reconnaissance voulue, mais elle servit de fondement aux ac ons futures.
PB  - Éditons Faton
T2  - Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain
T1  - La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1362
ER  - 
@misc{
author = "Mrđić, Nemanja and Marcu, Felix and Matei-Popescu, Florian and Vagalinski, Lyudmil and Sabkova, Silva and Tončinić, Domagoj and Moreau, Dominic",
year = "2021",
abstract = "Научно популарни преглед ситуације на дунавској граници римског царства и стање међународне номинације овог културног добра на листу УНЕСКОВЕ светске културне баштине., LE PROJET GLOBAL La fron ère romaine est l’un des biens culturels transna onaux les plus importants et étendus, reconnu comme tel par l’Unesco depuis 2005, avec la créa on d’un patrimoine mondial unique pour des disposi fs frontaliers romains se trouvant au Royaume-Uni (le mur d’Hadrien est inscrit depuis 1987) et en Allemagne, avec le limes de Germanie supérieure et de Rhé e, long de 500 km entre Rhin et Danube. En 2008, le mur d’Antonin, au Royaume-Uni, rejoignit la liste de l’Unesco ; en juillet 2021, ce fut au tour du limes de Germanie inférieure, en Allemagne et aux Pays-Bas; l’objec f, à terme, est d’inclure tous les tronçons restants. Entre-temps, en 2003, le Bra slava Group, du nom de son premier lieu de réunion, qui réunit l’Allemagne, le Royaume-Uni, l’Autriche, la Croa e, la Hongrie et la Slovaquie, avait ini é un groupe de réfl exion et d’ac ons stratégiques. S’y joignirent la Bulgarie, la Roumanie et la Serbie. Débuta alors un travail de documenta on préalable, indispensable à une candidature à l’Unesco. Le processus de nomina on de la par e orientale du limes a débuté en 2012, avec le lancement du projet «Danube Limes Brand», porté par l’université de Vienne et placé sous le patronage du Bra slava Group. Ce e première ini a ve n’abou t pas à la reconnaissance voulue, mais elle servit de fondement aux ac ons futures.",
publisher = "Éditons Faton",
journal = "Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain",
title = "La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1362"
}
Mrđić, N., Marcu, F., Matei-Popescu, F., Vagalinski, L., Sabkova, S., Tončinić, D.,& Moreau, D.. (2021). La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental. in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain
Éditons Faton..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1362
Mrđić N, Marcu F, Matei-Popescu F, Vagalinski L, Sabkova S, Tončinić D, Moreau D. La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental. in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1362 .
Mrđić, Nemanja, Marcu, Felix, Matei-Popescu, Florian, Vagalinski, Lyudmil, Sabkova, Silva, Tončinić, Domagoj, Moreau, Dominic, "La Candidature à L’UNESCO Du Limes En Dacie Et Sur Le Danube Oriental" in Dossiers D’Archéologie - La Dacie et la Frontiere Danubienne de l'Empire romain (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1362 .

Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini

Redžić, Saša; Jovičić, Mladen; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Redžić, Saša
AU  - Jovičić, Mladen
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/683
AB  - Kampanja 2019. godine predstavlja nastavak iskopavanja koja se u ovom delu nekropole sprovode od 2015. godine. Iskopavanja su zaštitnog karaktera i vrše se zbog ugroženosti terena usled izgradnje nove deponijske linije uglja, koja će za potrebe elektrane biti izgrađena u bliskoj budućnosti. Istraživanja se direktno nastavljaju na površinu istraženu 2018. godine. Lokacija
se nalazi na severu buduće deponijske linije; ona je u izveštaju o iskopavanjima iz 2018. godine označena kao Lokacija 1. Radove je, u periodu od marta do maja 2019. godine, sprovela ekipa Arheološkog instituta u Beogradu.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji - Projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
T1  - Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini
EP  - 131
SP  - 121
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_683
ER  - 
@inbook{
author = "Redžić, Saša and Jovičić, Mladen and Mrđić, Nemanja",
year = "2021",
abstract = "Kampanja 2019. godine predstavlja nastavak iskopavanja koja se u ovom delu nekropole sprovode od 2015. godine. Iskopavanja su zaštitnog karaktera i vrše se zbog ugroženosti terena usled izgradnje nove deponijske linije uglja, koja će za potrebe elektrane biti izgrađena u bliskoj budućnosti. Istraživanja se direktno nastavljaju na površinu istraženu 2018. godine. Lokacija
se nalazi na severu buduće deponijske linije; ona je u izveštaju o iskopavanjima iz 2018. godine označena kao Lokacija 1. Radove je, u periodu od marta do maja 2019. godine, sprovela ekipa Arheološkog instituta u Beogradu.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji - Projekti Arheološkog instituta u 2019. godini",
booktitle = "Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini",
pages = "131-121",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_683"
}
Redžić, S., Jovičić, M.,& Mrđić, N.. (2021). Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji - Projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
Beograd : Arheološki institut., 121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_683
Redžić S, Jovičić M, Mrđić N. Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji - Projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:121-131.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_683 .
Redžić, Saša, Jovičić, Mladen, Mrđić, Nemanja, "Zaštitna arheološka istraživanja nekropole na lokalitetu Više Grobalja (Viminacijum) u 2019. godini" in Arheologija u Srbiji - Projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):121-131,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_683 .

The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual

Golubović, Snežana; Raičković Savić, Angelina; Mrđić, Nemanja

(Resita : Muzeul, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Snežana
AU  - Raičković Savić, Angelina
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/617
AB  - După cercetarea a 14.000 de morminte la Viminacium, cercetătorii încearcă să reconstituie atât cultul funerar cât și viaţa în cel mai mare dintre orașele provinciei Moesia Superior,
prin analiza bunurilor funerare. Articolul de faţă se concentrează asupra mormintelor de
incineraţie de tipul Mala Kopašnica-Sase și a inventarului descoperit în acestea, pe cazurile
în care sunt prezente trei ulcioare. Întrebarea este la ce obiecte să ne așteptăm, într-o mai
mică sau mai mare măsură, dincolo de cele trei ulcioare. Trecerea în revistă include toate
cimitirele cercetate până acum, care formează necropola unică de la Viminacium.
PB  - Resita : Muzeul
T2  - Banatica
T1  - The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual
EP  - 180
IS  - 30
SP  - 161
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_617
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Snežana and Raičković Savić, Angelina and Mrđić, Nemanja",
year = "2020",
abstract = "După cercetarea a 14.000 de morminte la Viminacium, cercetătorii încearcă să reconstituie atât cultul funerar cât și viaţa în cel mai mare dintre orașele provinciei Moesia Superior,
prin analiza bunurilor funerare. Articolul de faţă se concentrează asupra mormintelor de
incineraţie de tipul Mala Kopašnica-Sase și a inventarului descoperit în acestea, pe cazurile
în care sunt prezente trei ulcioare. Întrebarea este la ce obiecte să ne așteptăm, într-o mai
mică sau mai mare măsură, dincolo de cele trei ulcioare. Trecerea în revistă include toate
cimitirele cercetate până acum, care formează necropola unică de la Viminacium.",
publisher = "Resita : Muzeul",
journal = "Banatica",
title = "The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual",
pages = "180-161",
number = "30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_617"
}
Golubović, S., Raičković Savić, A.,& Mrđić, N.. (2020). The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual. in Banatica
Resita : Muzeul.(30), 161-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_617
Golubović S, Raičković Savić A, Mrđić N. The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual. in Banatica. 2020;(30):161-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_617 .
Golubović, Snežana, Raičković Savić, Angelina, Mrđić, Nemanja, "The question of three jugs – a contribution to the study of grave goods in the cremation burial ritual" in Banatica, no. 30 (2020):161-180,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_617 .

Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini

Milovanović, Bebina; Mrđić, Nemanja; Kosanović, Ivana

(Beograd : Arheološki institut, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Milovanović, Bebina
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Kosanović, Ivana
PY  - 2019
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1285
AB  - Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Rit, koja su se nadovezala na radove iz prethodne
godine (Milovanović et al. 2018), nastavljena su tokom marta i trajala sve do kraja decembra
2017. godine. Tim radovima je arheološki ispitana površina od 9.061,50 m² sa ukupno 193
sondi (sonde 131–323). Sonde su postavljene na prostoru od preko stotinu hektara duž oboda
površinskog kopa Drmno, u zoni gde se očekivao prolaz cevovoda, čija je trasa korigovana na
osnovu rezultata istraživanja. Iskopavanjima su prethodila geofizička snimanja u zonama gde je
to bilo moguće: zbog postojećih instalacija površinskog kopa (linija bunara za visokonaponskim
kablovima) i dalekovoda taj vid prospekcije nije bilo moguće izvšiti na čitavom prostoru. Tokom
višemesečnih iskopavanja, istražen je antički objekat stambenog karaktera (villa rustica), deo
antičke nekropole i više ukopa (pozajmišta gline), četiri bunara i rov koji je korišćen kao kanal za
odvođenje vode prilikom poplava.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
T1  - Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini
EP  - 108
SP  - 96
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1285
ER  - 
@inbook{
author = "Milovanović, Bebina and Mrđić, Nemanja and Kosanović, Ivana",
year = "2019",
abstract = "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Rit, koja su se nadovezala na radove iz prethodne
godine (Milovanović et al. 2018), nastavljena su tokom marta i trajala sve do kraja decembra
2017. godine. Tim radovima je arheološki ispitana površina od 9.061,50 m² sa ukupno 193
sondi (sonde 131–323). Sonde su postavljene na prostoru od preko stotinu hektara duž oboda
površinskog kopa Drmno, u zoni gde se očekivao prolaz cevovoda, čija je trasa korigovana na
osnovu rezultata istraživanja. Iskopavanjima su prethodila geofizička snimanja u zonama gde je
to bilo moguće: zbog postojećih instalacija površinskog kopa (linija bunara za visokonaponskim
kablovima) i dalekovoda taj vid prospekcije nije bilo moguće izvšiti na čitavom prostoru. Tokom
višemesečnih iskopavanja, istražen je antički objekat stambenog karaktera (villa rustica), deo
antičke nekropole i više ukopa (pozajmišta gline), četiri bunara i rov koji je korišćen kao kanal za
odvođenje vode prilikom poplava.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini",
pages = "108-96",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1285"
}
Milovanović, B., Mrđić, N.,& Kosanović, I.. (2019). Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
Beograd : Arheološki institut., 96-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1285
Milovanović B, Mrđić N, Kosanović I. Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini. 2019;:96-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1285 .
Milovanović, Bebina, Mrđić, Nemanja, Kosanović, Ivana, "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2017. godini" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini (2019):96-108,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1285 .

Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine

Redžić, Saša; Jovičić, Mladen; Mrđić, Nemanja; Rogić, Dragana

(Beograd : Arheološki institut, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Redžić, Saša
AU  - Jovičić, Mladen
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Rogić, Dragana
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/457
AB  - Lokalitet Pećine nalazi se jugozapadno od antičkog grada Viminacijuma, sa desne strane
reke Mlave, u krugu današnje Termoelektrane Kostolac B. Istraživanja rimske nekropole na
ovom nalazištu započeta su još krajem 19. veka od strane Mihaila Valtrovića, a nastavljena su
sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka. Tada su obavljena obimna iskopavanja koja su rezultirala
otkrićem više hiljada grobova (Korać, Mikić 2014). Tokom 2015. godine na Pećinama
su izvedena i prva obimnija iskopavanja u 21. stoleću, tokom kojih su otkrivena 153 inhumirana
groba, kao i jedna kremacija (Jovičić et al. 2017). Iskopavanja vršena 2016.
godine predstavljaju deo obimnih
zaštitnih radova koji su uslovljeni
izgradnjom trećeg bloka Termoelektrane
Kostolac B (sl. 1). Lokacija
se nalazi približno 600 m južno
od bedema grada Viminacijuma
(sl. 2). Veliki problem predstavljalo
je to što je osamdesetih godina
prošlog veka izvršena nivelacija terena
koja je u velikoj meri uništila
kulturni sloj i otežala sagledavanje
situacije. Uz to, veći deo platoa na
kome su vršena iskopavanja pokrivale su instalacije i objekti Termoelektrane. Istraživanja su
započeta u oktobru 2015. godine i vršena su tokom cele 2016. godine.2 U 2016. godini istražena
je ukupna površina od 16.000 m2 u okviru 110 sondi, a istraživana je antička nekropola, kasnoantička
memorija, deo radioničkog centra i opekarska peć, kao i srednjovekovna nekropola.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
T1  - Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine
EP  - 90
SP  - 79
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_457
ER  - 
@inbook{
author = "Redžić, Saša and Jovičić, Mladen and Mrđić, Nemanja and Rogić, Dragana",
year = "2018",
abstract = "Lokalitet Pećine nalazi se jugozapadno od antičkog grada Viminacijuma, sa desne strane
reke Mlave, u krugu današnje Termoelektrane Kostolac B. Istraživanja rimske nekropole na
ovom nalazištu započeta su još krajem 19. veka od strane Mihaila Valtrovića, a nastavljena su
sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka. Tada su obavljena obimna iskopavanja koja su rezultirala
otkrićem više hiljada grobova (Korać, Mikić 2014). Tokom 2015. godine na Pećinama
su izvedena i prva obimnija iskopavanja u 21. stoleću, tokom kojih su otkrivena 153 inhumirana
groba, kao i jedna kremacija (Jovičić et al. 2017). Iskopavanja vršena 2016.
godine predstavljaju deo obimnih
zaštitnih radova koji su uslovljeni
izgradnjom trećeg bloka Termoelektrane
Kostolac B (sl. 1). Lokacija
se nalazi približno 600 m južno
od bedema grada Viminacijuma
(sl. 2). Veliki problem predstavljalo
je to što je osamdesetih godina
prošlog veka izvršena nivelacija terena
koja je u velikoj meri uništila
kulturni sloj i otežala sagledavanje
situacije. Uz to, veći deo platoa na
kome su vršena iskopavanja pokrivale su instalacije i objekti Termoelektrane. Istraživanja su
započeta u oktobru 2015. godine i vršena su tokom cele 2016. godine.2 U 2016. godini istražena
je ukupna površina od 16.000 m2 u okviru 110 sondi, a istraživana je antička nekropola, kasnoantička
memorija, deo radioničkog centra i opekarska peć, kao i srednjovekovna nekropola.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini",
booktitle = "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine",
pages = "90-79",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_457"
}
Redžić, S., Jovičić, M., Mrđić, N.,& Rogić, D.. (2018). Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
Beograd : Arheološki institut., 79-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_457
Redžić S, Jovičić M, Mrđić N, Rogić D. Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini. 2018;:79-90.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_457 .
Redžić, Saša, Jovičić, Mladen, Mrđić, Nemanja, Rogić, Dragana, "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2016. godine" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini (2018):79-90,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_457 .

Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini

Milovanović, Bebina; Kosanović, Ivana; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Milovanović, Bebina
AU  - Kosanović, Ivana
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/453
AB  - Severoistočno od gradskog jezgra Viminacijuma, na lokaciji Rit, tokom višegodišnjih zaštitnih
arheoloških istraživanja otkriveno je više objekata privatnog karaktera – vila rustika, delovi
antičke nekropole (Mikić et al. 2006; Redžić et al. 2012; Redžić et al. 2017; Danković, Petaković
2014; Milovanović et al. 2017), ali i ostaci praistorijskih i srednjovekovnih naseobina. To područje
je često bilo plavljeno izlivanjem reke Mlave i rukavca Dunava, Dunavca. Samu udolinu je presecala
manja reka Klepečka koja je danas presušila i čiji se tok može pratiti samo u konfiguraciji
terena. Blizina rečnih tokova je bila od presudnog značaja za podizanje prvih, bronzanodopskih
naseobina, pre svega uz Klepečku reku, a zatim antičkih i srednjovekovnih objekata i staništa. Za
sada skromni nalazi
praistorijskih i srednjovekovnih
kultura
se sporadično prate
na obalama Klepečke
reke, na uzvišenjima
koja su odolevala poplavama.
Međutim,
u vreme antičkog Viminacijuma,
u Ritu je
bio uspostavljen organizovani
sistem za
odvodnjavanje koga su
činili brojni kanali-rovovi.
Tokom prva dva
veka naše ere na ovom
području se prostirala
jedna od starijih viminacijumskih
nekropola, na kojoj je vršeno biritualno saranjivanje, da bi u 3. veku, u doba najvećeg
procvata Viminacijuma, otpočela i izgradnja privatnih stambenih objekata – vila oko kojih su
grupisani grobovi od opeka, kao i sarkofazi od kamena i olova.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
T1  - Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini
EP  - 54
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_453
ER  - 
@inbook{
author = "Milovanović, Bebina and Kosanović, Ivana and Mrđić, Nemanja",
year = "2018",
abstract = "Severoistočno od gradskog jezgra Viminacijuma, na lokaciji Rit, tokom višegodišnjih zaštitnih
arheoloških istraživanja otkriveno je više objekata privatnog karaktera – vila rustika, delovi
antičke nekropole (Mikić et al. 2006; Redžić et al. 2012; Redžić et al. 2017; Danković, Petaković
2014; Milovanović et al. 2017), ali i ostaci praistorijskih i srednjovekovnih naseobina. To područje
je često bilo plavljeno izlivanjem reke Mlave i rukavca Dunava, Dunavca. Samu udolinu je presecala
manja reka Klepečka koja je danas presušila i čiji se tok može pratiti samo u konfiguraciji
terena. Blizina rečnih tokova je bila od presudnog značaja za podizanje prvih, bronzanodopskih
naseobina, pre svega uz Klepečku reku, a zatim antičkih i srednjovekovnih objekata i staništa. Za
sada skromni nalazi
praistorijskih i srednjovekovnih
kultura
se sporadično prate
na obalama Klepečke
reke, na uzvišenjima
koja su odolevala poplavama.
Međutim,
u vreme antičkog Viminacijuma,
u Ritu je
bio uspostavljen organizovani
sistem za
odvodnjavanje koga su
činili brojni kanali-rovovi.
Tokom prva dva
veka naše ere na ovom
području se prostirala
jedna od starijih viminacijumskih
nekropola, na kojoj je vršeno biritualno saranjivanje, da bi u 3. veku, u doba najvećeg
procvata Viminacijuma, otpočela i izgradnja privatnih stambenih objekata – vila oko kojih su
grupisani grobovi od opeka, kao i sarkofazi od kamena i olova.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini",
pages = "54-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_453"
}
Milovanović, B., Kosanović, I.,& Mrđić, N.. (2018). Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
Beograd : Arheološki institut., 43-54.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_453
Milovanović B, Kosanović I, Mrđić N. Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini. 2018;:43-54.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_453 .
Milovanović, Bebina, Kosanović, Ivana, Mrđić, Nemanja, "Arheološka istraživanja na lokalitetu Rit (Viminacijum) u 2016. godini" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini (2018):43-54,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_453 .

Research of Viminacium and its Suburban Zones

Korać, Miomir; Golubović, Snežana; Mrđić, Nemanja

(Belgrade : Institute of Archaeology, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Korać, Miomir
AU  - Golubović, Snežana
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/405
AB  - This paper presents the results of long-lasting research of the archaeological site of
Viminacium. Since 1882, when the first excavations were conducted, until today,
the most explored were the necropolises, with almost 14,000 graves, while research
of the legionary fort and the city itself only really gained focus in this century. At the
beginning of the 21st century, a new phase of the Viminacium examination began
when multidisciplinary research started, including, among other things, remote sensing
and anthropological, archaeobotanical, archeozoological and physical-chemical
analysis. Systematic excavations of the amphitheatre are now finished, while those of
legionary fort are still ongoing.
PB  - Belgrade : Institute of Archaeology
T2  - Vivere Militare Est : From Populus to Emperors - Living on the Frontier
T1  - Research of Viminacium and its Suburban Zones
EP  - 71
SP  - 41
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_405
ER  - 
@inbook{
author = "Korać, Miomir and Golubović, Snežana and Mrđić, Nemanja",
year = "2018",
abstract = "This paper presents the results of long-lasting research of the archaeological site of
Viminacium. Since 1882, when the first excavations were conducted, until today,
the most explored were the necropolises, with almost 14,000 graves, while research
of the legionary fort and the city itself only really gained focus in this century. At the
beginning of the 21st century, a new phase of the Viminacium examination began
when multidisciplinary research started, including, among other things, remote sensing
and anthropological, archaeobotanical, archeozoological and physical-chemical
analysis. Systematic excavations of the amphitheatre are now finished, while those of
legionary fort are still ongoing.",
publisher = "Belgrade : Institute of Archaeology",
journal = "Vivere Militare Est : From Populus to Emperors - Living on the Frontier",
booktitle = "Research of Viminacium and its Suburban Zones",
pages = "71-41",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_405"
}
Korać, M., Golubović, S.,& Mrđić, N.. (2018). Research of Viminacium and its Suburban Zones. in Vivere Militare Est : From Populus to Emperors - Living on the Frontier
Belgrade : Institute of Archaeology., 2, 41-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_405
Korać M, Golubović S, Mrđić N. Research of Viminacium and its Suburban Zones. in Vivere Militare Est : From Populus to Emperors - Living on the Frontier. 2018;2:41-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_405 .
Korać, Miomir, Golubović, Snežana, Mrđić, Nemanja, "Research of Viminacium and its Suburban Zones" in Vivere Militare Est : From Populus to Emperors - Living on the Frontier, 2 (2018):41-71,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_405 .

Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine

Redžić, Saša; Mrđić, Nemanja; Milovanović, Bebina

(Beograd : Arheološki institut, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Redžić, Saša
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Milovanović, Bebina
PY  - 2017
AB  - Lokalitet Više grobalja nalazi se južno od viminacijumskog vojnog logora i civilnog naselja,
u istočnom delu područja Termoelektrane Kostolac B, usled čije izgradnje su krajem sedamdesetih
i tokom osamdesetih godina prošlog veka tu vršena opsežna zaštitna arheološka iskopavanja.
Posle duže pauze, istraživanje ovog prostora je nastavljeno 2008. godine. Na ovoj lokaciji je do
sada istraženo preko 4.100 grobova u kojima je pronađeno više od 13.000 predmeta, od čega je
publikovan manji deo (Зотовић, Јордовић 1990; Ivanišević et al. 2006; Korać, Golubović 2009).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
T1  - Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine
EP  - 56
SP  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_317
ER  - 
@inbook{
author = "Redžić, Saša and Mrđić, Nemanja and Milovanović, Bebina",
year = "2017",
abstract = "Lokalitet Više grobalja nalazi se južno od viminacijumskog vojnog logora i civilnog naselja,
u istočnom delu područja Termoelektrane Kostolac B, usled čije izgradnje su krajem sedamdesetih
i tokom osamdesetih godina prošlog veka tu vršena opsežna zaštitna arheološka iskopavanja.
Posle duže pauze, istraživanje ovog prostora je nastavljeno 2008. godine. Na ovoj lokaciji je do
sada istraženo preko 4.100 grobova u kojima je pronađeno više od 13.000 predmeta, od čega je
publikovan manji deo (Зотовић, Јордовић 1990; Ivanišević et al. 2006; Korać, Golubović 2009).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2015. godini",
booktitle = "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine",
pages = "56-49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_317"
}
Redžić, S., Mrđić, N.,& Milovanović, B.. (2017). Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
Beograd : Arheološki institut., 49-56.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_317
Redžić S, Mrđić N, Milovanović B. Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2015. godini. 2017;:49-56.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_317 .
Redžić, Saša, Mrđić, Nemanja, Milovanović, Bebina, "Zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu Više grobalja (Viminacijum) 2015. godine" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2015. godini (2017):49-56,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_317 .

Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu

Vojvoda, Mirjana; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2017)

TY  - BOOK
AU  - Vojvoda, Mirjana
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/694
AB  - Studija predstavlja kontituitet u sistematskom
publikovanju nalaza novca sa viminacijumskih
južnih nekropola i pokušaja da se rekonstruiše
njihova uloga u pogrebnim ritualima na osnovu
različitih kriterijuma. Nakon publikovanja numizmatičkih
nalaza sa najstarije nekropole Više
Grobalja, logičan sled bio je analiza novca sa
nekropola na lokalitetu Pećine.
AB  - The study represents a continuation of
the systematic publication of coin finds from
Viminacium’s southern necropolises and an
attempt to reconstruct their role in funerary rituals
based on different criteria. After the publication
of numismatic finds from the oldest, Više
Grobalja necropolis, the next logical step was
the analysis of coins from the necropolises at the
site of Pećine.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T1  - Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu
T1  - Coin finds from the Viminacium necropolis of Pećine and their role in funerary ritual
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_694
ER  - 
@book{
author = "Vojvoda, Mirjana and Mrđić, Nemanja",
year = "2017",
abstract = "Studija predstavlja kontituitet u sistematskom
publikovanju nalaza novca sa viminacijumskih
južnih nekropola i pokušaja da se rekonstruiše
njihova uloga u pogrebnim ritualima na osnovu
različitih kriterijuma. Nakon publikovanja numizmatičkih
nalaza sa najstarije nekropole Više
Grobalja, logičan sled bio je analiza novca sa
nekropola na lokalitetu Pećine., The study represents a continuation of
the systematic publication of coin finds from
Viminacium’s southern necropolises and an
attempt to reconstruct their role in funerary rituals
based on different criteria. After the publication
of numismatic finds from the oldest, Više
Grobalja necropolis, the next logical step was
the analysis of coins from the necropolises at the
site of Pećine.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
title = "Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu, Coin finds from the Viminacium necropolis of Pećine and their role in funerary ritual",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_694"
}
Vojvoda, M.,& Mrđić, N.. (2017). Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu. 
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_694
Vojvoda M, Mrđić N. Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_694 .
Vojvoda, Mirjana, Mrđić, Nemanja, "Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Pećine i njihova uloga u pogrebnom ritualu" (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_694 .

Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park

Tomić, Nemanja; Markovic, Slobodan B.; Korać, Miomir; Mrđić, Nemanja; Hose, Thomas A.; Vasiljević, Đorđije A.; Jovičić, Mladen; Gavrilov, Milivoj B.

(Elsevier Ltd, Oxford, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Tomić, Nemanja
AU  - Markovic, Slobodan B.
AU  - Korać, Miomir
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Hose, Thomas A.
AU  - Vasiljević, Đorđije A.
AU  - Jovičić, Mladen
AU  - Gavrilov, Milivoj B.
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/222
AB  - This paper is dedicated to the palaeontological and geoheritage potential and conservation values of recently discovered mammoth fossils in the Drmno open-cast mine area. These palaeontological resources provide an excellent basis for the establishment of the first ever palaeontological park in Serbia. In addition, the paper also proposes possible interpretation methods and to determine the current state and tourism potential of the Drmno mammoth fossils, by using the M-GAM model for geosite assessment and comparing this site with two similar world famous sites, the Mammoth Site of Hot Springs and the La Brea Tar Pits in the USA. Results of the assessment indicate that the fossils from the Drmno open mine have similar scientific and educational values as the fossils from two other analysed sites, whereas scenic and tourist values are much lower in comparison with those sites. This means that the Drmno site possesses great potential and resources which should be used and managed in a better way. Hopefully, the newly constructed palaeontological park with all of its supporting infrastructure and newly employed people will eliminate the currently existing gap between the Drmno fossil site and other similar world famous fossil sites.
PB  - Elsevier Ltd, Oxford
T2  - Quaternary International
T1  - Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park
EP  - 150
SP  - 142
VL  - 372
DO  - 10.1016/j.quaint.2014.12.026
ER  - 
@article{
author = "Tomić, Nemanja and Markovic, Slobodan B. and Korać, Miomir and Mrđić, Nemanja and Hose, Thomas A. and Vasiljević, Đorđije A. and Jovičić, Mladen and Gavrilov, Milivoj B.",
year = "2015",
abstract = "This paper is dedicated to the palaeontological and geoheritage potential and conservation values of recently discovered mammoth fossils in the Drmno open-cast mine area. These palaeontological resources provide an excellent basis for the establishment of the first ever palaeontological park in Serbia. In addition, the paper also proposes possible interpretation methods and to determine the current state and tourism potential of the Drmno mammoth fossils, by using the M-GAM model for geosite assessment and comparing this site with two similar world famous sites, the Mammoth Site of Hot Springs and the La Brea Tar Pits in the USA. Results of the assessment indicate that the fossils from the Drmno open mine have similar scientific and educational values as the fossils from two other analysed sites, whereas scenic and tourist values are much lower in comparison with those sites. This means that the Drmno site possesses great potential and resources which should be used and managed in a better way. Hopefully, the newly constructed palaeontological park with all of its supporting infrastructure and newly employed people will eliminate the currently existing gap between the Drmno fossil site and other similar world famous fossil sites.",
publisher = "Elsevier Ltd, Oxford",
journal = "Quaternary International",
title = "Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park",
pages = "150-142",
volume = "372",
doi = "10.1016/j.quaint.2014.12.026"
}
Tomić, N., Markovic, S. B., Korać, M., Mrđić, N., Hose, T. A., Vasiljević, Đ. A., Jovičić, M.,& Gavrilov, M. B.. (2015). Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park. in Quaternary International
Elsevier Ltd, Oxford., 372, 142-150.
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2014.12.026
Tomić N, Markovic SB, Korać M, Mrđić N, Hose TA, Vasiljević ĐA, Jovičić M, Gavrilov MB. Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park. in Quaternary International. 2015;372:142-150.
doi:10.1016/j.quaint.2014.12.026 .
Tomić, Nemanja, Markovic, Slobodan B., Korać, Miomir, Mrđić, Nemanja, Hose, Thomas A., Vasiljević, Đorđije A., Jovičić, Mladen, Gavrilov, Milivoj B., "Exposing mammoths: From loess research discovery to public palaeontological park" in Quaternary International, 372 (2015):142-150,
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2014.12.026 . .
40
9
36

Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution

Muttoni, Giovanni; Scardia, Giancarlo; Dimitrijević, Vesna; Kent, Dennis V.; Monesi, Edoardo; Mrđić, Nemanja; Korać, Miomir

(Cambridge Univ Press, New York, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Muttoni, Giovanni
AU  - Scardia, Giancarlo
AU  - Dimitrijević, Vesna
AU  - Kent, Dennis V.
AU  - Monesi, Edoardo
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Korać, Miomir
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/234
AB  - At the Drmno open-pit coal mine near Kostolac in Serbia, a nearly complete skeleton of Mammuthus trogontherii (nicknamed Vika) was discovered in a fluvial deposit overlain by a loess-paleosol sequence where a second paleontological level named Nosak with remains of M. trogontherii was found. We studied the magnetostratigraphy of the Kostolac sedimentary sequence and found that the Vika layer dates to similar to 0.8 Ma, shortly before the Brunhes-Matuyama boundary. In addition, according to our age model and previously reported optically stimulated luminescence and electron spin resonance dates, the Nosak fossils have an estimated age of 0.19 Ma and lived during the earliest part of Marine Isotope Stage 6. It appears therefore that at Kostolac, M. trogontherii is preserved both at its earliest occurrence at similar to 0.8 Ma and close to its latest occurrence at 0.19 Ma, and may well have been present in between, albeit not yet found. We speculate that megaherbivores such as M. trogontherii entered Europe along a conjunct Danube-Po River migration conduit connecting western Asia-Levant with central-southern Europe where vast and exploitable ecosystems, particularly suited for steppe- or savanna-adapted megaherbivores from Asia and Africa, developed during the late early Pleistocene climate revolution at around 0.8 Ma.
PB  - Cambridge Univ Press, New York
T2  - Quaternary Research
T1  - Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution
EP  - 447
IS  - 3
SP  - 439
VL  - 84
DO  - 10.1016/j.yqres.2015.09.001
ER  - 
@article{
author = "Muttoni, Giovanni and Scardia, Giancarlo and Dimitrijević, Vesna and Kent, Dennis V. and Monesi, Edoardo and Mrđić, Nemanja and Korać, Miomir",
year = "2015",
abstract = "At the Drmno open-pit coal mine near Kostolac in Serbia, a nearly complete skeleton of Mammuthus trogontherii (nicknamed Vika) was discovered in a fluvial deposit overlain by a loess-paleosol sequence where a second paleontological level named Nosak with remains of M. trogontherii was found. We studied the magnetostratigraphy of the Kostolac sedimentary sequence and found that the Vika layer dates to similar to 0.8 Ma, shortly before the Brunhes-Matuyama boundary. In addition, according to our age model and previously reported optically stimulated luminescence and electron spin resonance dates, the Nosak fossils have an estimated age of 0.19 Ma and lived during the earliest part of Marine Isotope Stage 6. It appears therefore that at Kostolac, M. trogontherii is preserved both at its earliest occurrence at similar to 0.8 Ma and close to its latest occurrence at 0.19 Ma, and may well have been present in between, albeit not yet found. We speculate that megaherbivores such as M. trogontherii entered Europe along a conjunct Danube-Po River migration conduit connecting western Asia-Levant with central-southern Europe where vast and exploitable ecosystems, particularly suited for steppe- or savanna-adapted megaherbivores from Asia and Africa, developed during the late early Pleistocene climate revolution at around 0.8 Ma.",
publisher = "Cambridge Univ Press, New York",
journal = "Quaternary Research",
title = "Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution",
pages = "447-439",
number = "3",
volume = "84",
doi = "10.1016/j.yqres.2015.09.001"
}
Muttoni, G., Scardia, G., Dimitrijević, V., Kent, D. V., Monesi, E., Mrđić, N.,& Korać, M.. (2015). Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution. in Quaternary Research
Cambridge Univ Press, New York., 84(3), 439-447.
https://doi.org/10.1016/j.yqres.2015.09.001
Muttoni G, Scardia G, Dimitrijević V, Kent DV, Monesi E, Mrđić N, Korać M. Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution. in Quaternary Research. 2015;84(3):439-447.
doi:10.1016/j.yqres.2015.09.001 .
Muttoni, Giovanni, Scardia, Giancarlo, Dimitrijević, Vesna, Kent, Dennis V., Monesi, Edoardo, Mrđić, Nemanja, Korać, Miomir, "Age of Mammuthus trogontherii from Kostolac, Serbia, and the entry of megaherbivores into Europe during the Late Matuyama climate revolution" in Quaternary Research, 84, no. 3 (2015):439-447,
https://doi.org/10.1016/j.yqres.2015.09.001 . .
1
10
8
10

Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu

Vojvoda, Mirjana; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Vojvoda, Mirjana
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/665
AB  - Za približno pet vekova života na Viminacijumu
formirano je više nekropola, one su prema
položaju legijskog logora i civilnih naselja, podeljene
na: severne, južne, istočne i zapadne nekropole.
Zbog potreba izgradnje TE Kostolac 2,
na području južnih nekropola se, počev od 1977.
godine, obavljaju zaštitna arheološka istraživanja
većeg obima. U okviru areala južnih nekropola
izdvojeno ih je devet, od čega vremenu rimske
dominacije pripada pet nekropola koje obuhvataju
period od sredine I do prvih decenija V veka. Dve najstarije nekropole, „Pećine“ i „Više grobalja“
formirane su sredinom I veka i na njima je praktikovano
istovremeno sahranjivanje kremiranih i
inhumiranih pokojnika.
AB  - In the course of about five centuries of life
at Viminacium, a number of necropolises were
formed, which were divided, based on the position
of the legionary camp and civilian settlement,
into: northern, southern, eastern and western
necropolises. Due to the required construction
of the TPP Kostolac 2, since 1977, large-scale
rescue archaeological investigations have been
conducted in the area comprising the southern
necropolises. Within this area, nine were recorded,
five of which belong to the period of the Roman
domination from the mid-1st to the first decades
of the 5th century. The two oldest necropolises,
Pećine and Više grobalja, were established
in the mid-1st century, and cremation and inhumation
burials were simultaneously practised at
these sites.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T1  - Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu
T1  - Coin finds from the Viminacium necropolis of Više grobalja and their role in funerary ritual
EP  - 402
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_665
ER  - 
@book{
author = "Vojvoda, Mirjana and Mrđić, Nemanja",
year = "2015",
abstract = "Za približno pet vekova života na Viminacijumu
formirano je više nekropola, one su prema
položaju legijskog logora i civilnih naselja, podeljene
na: severne, južne, istočne i zapadne nekropole.
Zbog potreba izgradnje TE Kostolac 2,
na području južnih nekropola se, počev od 1977.
godine, obavljaju zaštitna arheološka istraživanja
većeg obima. U okviru areala južnih nekropola
izdvojeno ih je devet, od čega vremenu rimske
dominacije pripada pet nekropola koje obuhvataju
period od sredine I do prvih decenija V veka. Dve najstarije nekropole, „Pećine“ i „Više grobalja“
formirane su sredinom I veka i na njima je praktikovano
istovremeno sahranjivanje kremiranih i
inhumiranih pokojnika., In the course of about five centuries of life
at Viminacium, a number of necropolises were
formed, which were divided, based on the position
of the legionary camp and civilian settlement,
into: northern, southern, eastern and western
necropolises. Due to the required construction
of the TPP Kostolac 2, since 1977, large-scale
rescue archaeological investigations have been
conducted in the area comprising the southern
necropolises. Within this area, nine were recorded,
five of which belong to the period of the Roman
domination from the mid-1st to the first decades
of the 5th century. The two oldest necropolises,
Pećine and Više grobalja, were established
in the mid-1st century, and cremation and inhumation
burials were simultaneously practised at
these sites.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
title = "Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu, Coin finds from the Viminacium necropolis of Više grobalja and their role in funerary ritual",
pages = "402",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_665"
}
Vojvoda, M.,& Mrđić, N.. (2015). Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu. 
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_665
Vojvoda M, Mrđić N. Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu. 2015;:null-402.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_665 .
Vojvoda, Mirjana, Mrđić, Nemanja, "Nalazi novca sa viminacijumske nekropole Više grobalja i njihova uloga u pogrebnom ritualu" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_665 .

Roman Limes in Serbia

Korać, Miomir; Golubović, Snežana; Mrđić, Nemanja; Jeremić, Gordana; Pop-Lazić, Stefan

(Belgrade : Institute of Archaeology, 2015)

TY  - BOOK
AU  - Korać, Miomir
AU  - Golubović, Snežana
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Jeremić, Gordana
AU  - Pop-Lazić, Stefan
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1039
AB  - Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.
AB  - The Roman Limes, or the boundaries of the former Roman Empire, now stretching over 7,500 km through 20 countries that surround the Mediterranean Sea, making it the largest and longest monument in the world. If in our country is not the most beautiful part, then certainly it is the most exciting. Archaeologists in the area of the Iron Gates were already pretty busy in the second half of the twentieth century during the construction of Hydroelectric Power Stations Iron Gate I and Iron Gate II, using the last chance to explore and salvage what is left after several millennia of great cultures that had developed along the Danube. In the world were then sent images of the oldest stone sculptures from Lepenski Vir, of remains the longest bridge built in antiquity near nowadays Kostol, of Roman road cut into the rocks of the Iron Gates Gorge, of moving Trajan’s tablet... Items enriched the museums, knowledge about ancient cultures have influenced the new generation researchers and new cultural theories, and ancient heritage is, unfortunately, largely submerged and remaining photos and drawings are the only testimonies of their existence. However, as the world is changing and modern technology is affect daily lives, it turned that what is submerged is not lost in fact. It still exists there and, even, can be protected! After decades of rescue excavations, then conservations of what is left (Diana, Pontes), we are able to put our part of the Limes under the protection of UNESCO. Obviously, we still have to do a lot to protect sites in the meaning of physical and legal protection, but the first steps have already been made. Parts of the Roman limes in Britain and Germany have been already put on the World Heritage List, and from 2012 the Archaeological Institute has participated in an international project that aims to put the whole Danube Limes under the protection of UNESCO. As long time ago, nearly 2.000 years ago, we shall become the part of the Roman Empire, this time without the use of military force and with the only purpose of popularization and promotion of cultural heritage. The aim of this publication is not only to inform about historical and archaeological facts on the Limes in Serbia but also to act as
PB  - Belgrade : Institute of Archaeology
T1  - Roman Limes in Serbia
T1  - Rimski Limes u Srbiji
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1039
ER  - 
@book{
author = "Korać, Miomir and Golubović, Snežana and Mrđić, Nemanja and Jeremić, Gordana and Pop-Lazić, Stefan",
year = "2015",
abstract = "Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji., The Roman Limes, or the boundaries of the former Roman Empire, now stretching over 7,500 km through 20 countries that surround the Mediterranean Sea, making it the largest and longest monument in the world. If in our country is not the most beautiful part, then certainly it is the most exciting. Archaeologists in the area of the Iron Gates were already pretty busy in the second half of the twentieth century during the construction of Hydroelectric Power Stations Iron Gate I and Iron Gate II, using the last chance to explore and salvage what is left after several millennia of great cultures that had developed along the Danube. In the world were then sent images of the oldest stone sculptures from Lepenski Vir, of remains the longest bridge built in antiquity near nowadays Kostol, of Roman road cut into the rocks of the Iron Gates Gorge, of moving Trajan’s tablet... Items enriched the museums, knowledge about ancient cultures have influenced the new generation researchers and new cultural theories, and ancient heritage is, unfortunately, largely submerged and remaining photos and drawings are the only testimonies of their existence. However, as the world is changing and modern technology is affect daily lives, it turned that what is submerged is not lost in fact. It still exists there and, even, can be protected! After decades of rescue excavations, then conservations of what is left (Diana, Pontes), we are able to put our part of the Limes under the protection of UNESCO. Obviously, we still have to do a lot to protect sites in the meaning of physical and legal protection, but the first steps have already been made. Parts of the Roman limes in Britain and Germany have been already put on the World Heritage List, and from 2012 the Archaeological Institute has participated in an international project that aims to put the whole Danube Limes under the protection of UNESCO. As long time ago, nearly 2.000 years ago, we shall become the part of the Roman Empire, this time without the use of military force and with the only purpose of popularization and promotion of cultural heritage. The aim of this publication is not only to inform about historical and archaeological facts on the Limes in Serbia but also to act as",
publisher = "Belgrade : Institute of Archaeology",
title = "Roman Limes in Serbia, Rimski Limes u Srbiji",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1039"
}
Korać, M., Golubović, S., Mrđić, N., Jeremić, G.,& Pop-Lazić, S.. (2015). Roman Limes in Serbia. 
Belgrade : Institute of Archaeology..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1039
Korać M, Golubović S, Mrđić N, Jeremić G, Pop-Lazić S. Roman Limes in Serbia. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1039 .
Korać, Miomir, Golubović, Snežana, Mrđić, Nemanja, Jeremić, Gordana, Pop-Lazić, Stefan, "Roman Limes in Serbia" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1039 .

The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia

Dimitrijević, Vesna; Mrđić, Nemanja; Korać, Miomir; Chu, Seimi; Kostic, Dejan; Jovičić, Mladen; Blackwell, Bonnie A. B.

(Elsevier Ltd, Oxford, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Dimitrijević, Vesna
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Korać, Miomir
AU  - Chu, Seimi
AU  - Kostic, Dejan
AU  - Jovičić, Mladen
AU  - Blackwell, Bonnie A. B.
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/221
AB  - In 2012, bones and tusks of mammoths and remains of other large mammals scattered in a line 130 m long have been discovered in the loess deposits at the Nosak mound in the Kostolac Basin (Northeastern Serbia). Preliminary analyses indicate that remains come from Mammuthus trogontherii, Equus ferus mosbachensis and Cervidae indet. Steppe mammoth remains originate from at least four individuals, three adults, and one juvenile. They include the largest steppe mammoth tusks ever reported. The mammalian remains were mostly found disarticulated, except for few articulated skeleton elements. Individual bones and teeth were encased within thick carbonate concretions. From their composition, morphology, and manner of formation, these carbonate concretions resemble the characteristic "loess dolls" that form in loess. Bones were exposed to subaerial weathering for some time before burial. Some damage on the bones indicates biogenic agents of their fragmentation and dispersal. Animals were probably attracted to the spot by a water source in the vicinity, such as a spring or intermittent stream. The bones and teeth accumulated at a single level within the loess likely deposited in MIS 6, just above the upper of two paleosols formed during MIS 7. A sample from a mammoth molar plate has been ESR dated at 192 +/- 5 ka, correlating with the very early MIS 6, near the MIS 6/7 boundary. This makes the Nosak mammoth the most recent occurrence of steppe mammoths in Europe, and the sole find dated to MIS 6.
PB  - Elsevier Ltd, Oxford
T2  - Quaternary International
T1  - The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia
EP  - 27
SP  - 14
VL  - 379
DO  - 10.1016/j.quaint.2015.06.025
ER  - 
@article{
author = "Dimitrijević, Vesna and Mrđić, Nemanja and Korać, Miomir and Chu, Seimi and Kostic, Dejan and Jovičić, Mladen and Blackwell, Bonnie A. B.",
year = "2015",
abstract = "In 2012, bones and tusks of mammoths and remains of other large mammals scattered in a line 130 m long have been discovered in the loess deposits at the Nosak mound in the Kostolac Basin (Northeastern Serbia). Preliminary analyses indicate that remains come from Mammuthus trogontherii, Equus ferus mosbachensis and Cervidae indet. Steppe mammoth remains originate from at least four individuals, three adults, and one juvenile. They include the largest steppe mammoth tusks ever reported. The mammalian remains were mostly found disarticulated, except for few articulated skeleton elements. Individual bones and teeth were encased within thick carbonate concretions. From their composition, morphology, and manner of formation, these carbonate concretions resemble the characteristic "loess dolls" that form in loess. Bones were exposed to subaerial weathering for some time before burial. Some damage on the bones indicates biogenic agents of their fragmentation and dispersal. Animals were probably attracted to the spot by a water source in the vicinity, such as a spring or intermittent stream. The bones and teeth accumulated at a single level within the loess likely deposited in MIS 6, just above the upper of two paleosols formed during MIS 7. A sample from a mammoth molar plate has been ESR dated at 192 +/- 5 ka, correlating with the very early MIS 6, near the MIS 6/7 boundary. This makes the Nosak mammoth the most recent occurrence of steppe mammoths in Europe, and the sole find dated to MIS 6.",
publisher = "Elsevier Ltd, Oxford",
journal = "Quaternary International",
title = "The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia",
pages = "27-14",
volume = "379",
doi = "10.1016/j.quaint.2015.06.025"
}
Dimitrijević, V., Mrđić, N., Korać, M., Chu, S., Kostic, D., Jovičić, M.,& Blackwell, B. A. B.. (2015). The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia. in Quaternary International
Elsevier Ltd, Oxford., 379, 14-27.
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2015.06.025
Dimitrijević V, Mrđić N, Korać M, Chu S, Kostic D, Jovičić M, Blackwell BAB. The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia. in Quaternary International. 2015;379:14-27.
doi:10.1016/j.quaint.2015.06.025 .
Dimitrijević, Vesna, Mrđić, Nemanja, Korać, Miomir, Chu, Seimi, Kostic, Dejan, Jovičić, Mladen, Blackwell, Bonnie A. B., "The latest steppe mammoths (Mammuthus trogontherii (Pohlig)) and associated fauna on the Late Middle Pleistocene steppe at Nosak, Kostolac Basin, Northeastern Serbia" in Quaternary International, 379 (2015):14-27,
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2015.06.025 . .
15
13
10
13

Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika

Mrđić, Nemanja

(Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, 2015)

TY  - THES
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2015
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4249
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2264
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:10120/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=526273175
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/6
AB  - Vojna ikonografi ja čini jedan od osnovnih stubova rimske propagande. Imperatori i princepsi su u fokusu kada je potrebno poistovetiti jednu fi guru sa vojskom, ali čitav niz drugih predstava koji se vezuje za umetnička dela poput mozaika, fresaka, reljefa na novcu, javnim i privatnim spomenicima, iluminacija u rukopisima otvara jedan sasvim drugi svet uređenog sistema prikazivanja vojske, oružja pa i samog neprijatelja. Studija je usredsređena na prostor kasnoantičkog prostora Ilirika od početka vladavine Dioklecijana do kraja V veka. Analizirani su svi dostupni izvori i poređeni sa nalazima oružja i opreme. U rad su uključeni i brojni analogni nalazi i predstave sa cele teritorije carstva. Paralelno su analizirani carska ikonografi ja, kao vojna ikonografi ja centralne ličnosti u carstvu i ikonografi ja same vojske, jedinica i rodova. Rešenja za pojedinačne probleme tražena su i istorijskim izvorima ili vojnim raspravama. Ikonografski elementi praćeni su u četiri osnovna pravca: u okvirima carske ikonografi je kada imperator kao pojedinac personifi kuje vojsku, opšte ikonografi je vezane za vojsku u celini i vojnike kao pojedince. Poslednji pravac se ogleda u ikonografi ji oružja i opreme i njihovim direktnim analogijama. Od posebnog značaja su paralele iluminacija u rukopisima koji su ofi cijelna dokumenta carstva, pre svega Noticija Dignitatum sa predmetima, oružjem ili opremom. Dekorativne šeme na štitovima koje su prikazane na stranama dokumenta iako osporavane našle su potporu u nalazima ili umetničkim delima sa cele teritorije carstva. Kroz rukopise se dodatno može pratiti diferencijacija u ikonografi ji između mobilnih (comitatenses) i pograničnih jedinica (limitanei). Tokom kasne antike uočen je viši stepen brutalnosti u scenama koje se prikazuju, pre svega na novcu, ali i u simbolici jedinica, koja se odslikava predstavama glava nabijenim na kolac i okviru dekorativnih šema na štitovima. Pad discippline među vojnicima na koji mnogi antički pisci ukazuju ogleda se u svim segmentima vojne ikonografi je. Većina scena na privatnim spomenicima, ali i velik broj onih na javnim prikazuje vojnike koji se bore bez oklopa, a veoma često i bez šlema. Ovakva situacija među trupama za posledicu je imala neke od najtežih poraza u rimskoj istoriji. Praćeni su procesi varvarizacije vojske, tranformacija simbola i insignija kao i upliva hrišćanske simbolike u tradicionalnu rimsku ikonografi ju. Evolucija, pojavljivanje novih i gubljenje insignija takođe je ukazalo na promenu karaktera koji je vodio ka gubljenju identiteta jedinica. Stari zodijački simboli legija su nestali, dok spektar raznovrsnih dekorativnih šema sada biva daleko raznovrsniji, ali sa minimalnim uplivom hrišćanskih uticaja. Gubljenje identiteta oseća se i na predstavama koje treba da simbolišu poraženog neprijatelja. Sve češće trofeji nose karakteristike rimskog oružja i opreme, a ne poraženog neprijatelja. Kasnoantička vojna ikonografi ja na kraju čini spoj tradicionalnog rimskog koje je uspelo da opstane i pored snažnog upliva niza varvarskih, a potom i hrišćanskih elemenata. Morala je da evoluira u okvirima carstva koje se transformisalo na svim osnovama, ali je uspelo da zadrži prepoznatljivost, pa čak i paganske elemente u vreme i pod uslovima koji su naizgled tako nešto činili neverovatnim
AB  - Military iconography is one of the pillars of Roman propaganda. Emperors and their sons were in focus when one fi gure had to be identifi ed with the army. But a number of other depictions on works of art like mosaics, wall paintings, reliefs on coins, public and private monuments, illuminations in manuscripts reveals one completely different world of strictly defi ned schemes for presenting army, weapons and even enemy. This study is focused to the area of late roman Illyricum from the beginning of rule of Emperor Diocletian until the end of 5th century. All available sources were analyzed and compared with fi nds of weapons and military equipment. Many fi nds from all areas of the Empire were also included into comparison. Imperial iconography, as the iconography of the most prominent soldiers fi gure, as well as the iconography of the army, units and corpses well analyzed in parallel process. Solutions for some problems were traced among historical sources and ancient military manuals. Elements of iconography were followed in four directions: in the matters of the imperial iconography – when emperor personifi es entire army, general iconography related to the army in total and soldiers as individuals. Last analyze was related to the weapons and military equipment as well as their analogies. Illuminations in manuscripts were treated with special importance, as the offi cial documents of the Empire (predominantly Notitia Dignitatum) and these were compared with different objects, weapons or equipment. Shield patterns that are painted among the pages of documents although often disputed found its direct confi rmation in fi nds and works of art from all around the Empire. Through manuscripts it was possible to differ mobile troops (comitatenses) and stationary frontier units (limitanei) In late antiquity elevated level of brutality in all the scenes was noted, mainly in coin reverses, but also among the shield patterns of some units that used heads on sticks as their shield emblem. Lack of discipline among soldiers was mentioned by many ancient scholars and it can be seen in all segments of the military iconography. In majority of portraits on private funerary monuments, and among the imperial monuments also soldiers were depicted without their armor and helmets. This situation among the troopers caused high casualty rates and resulted in some of the greatest defeats in Roman history. Process of barbarization of the army was also observed, transformation of symbols and insignia as well as infl uence of Christian symbols into the traditional Roman iconography. Evolution of the old symbols, appearance of new one and loss of some most important insignia all proved the loss of identity of troops in total. Old zodiac symbols of legions disappeared, while shield patters becomes more divers, but keeping Christian infl uence to the minimum. Loss of troop’s identity also can be seen in depictions of the defeated enemy. Trophies carried by victorious romans are assembled of roman and not barbarian arms and equipment. At the end late roman iconography makes the mixture of traditional roman that managed to survive despite strong infl uences of barbarian and then Christian elements. It had to evolve in the circumstances when the entire Empire had to be transformed on all basis, but preserved its visual identity and even some pagan elements in the age of Christianity what makes it so remarkable
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet
T1  - Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika
T1  - Military iconography from 3rd - 5th century AD in the territory of Illyricum
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4249
ER  - 
@phdthesis{
author = "Mrđić, Nemanja",
year = "2015",
abstract = "Vojna ikonografi ja čini jedan od osnovnih stubova rimske propagande. Imperatori i princepsi su u fokusu kada je potrebno poistovetiti jednu fi guru sa vojskom, ali čitav niz drugih predstava koji se vezuje za umetnička dela poput mozaika, fresaka, reljefa na novcu, javnim i privatnim spomenicima, iluminacija u rukopisima otvara jedan sasvim drugi svet uređenog sistema prikazivanja vojske, oružja pa i samog neprijatelja. Studija je usredsređena na prostor kasnoantičkog prostora Ilirika od početka vladavine Dioklecijana do kraja V veka. Analizirani su svi dostupni izvori i poređeni sa nalazima oružja i opreme. U rad su uključeni i brojni analogni nalazi i predstave sa cele teritorije carstva. Paralelno su analizirani carska ikonografi ja, kao vojna ikonografi ja centralne ličnosti u carstvu i ikonografi ja same vojske, jedinica i rodova. Rešenja za pojedinačne probleme tražena su i istorijskim izvorima ili vojnim raspravama. Ikonografski elementi praćeni su u četiri osnovna pravca: u okvirima carske ikonografi je kada imperator kao pojedinac personifi kuje vojsku, opšte ikonografi je vezane za vojsku u celini i vojnike kao pojedince. Poslednji pravac se ogleda u ikonografi ji oružja i opreme i njihovim direktnim analogijama. Od posebnog značaja su paralele iluminacija u rukopisima koji su ofi cijelna dokumenta carstva, pre svega Noticija Dignitatum sa predmetima, oružjem ili opremom. Dekorativne šeme na štitovima koje su prikazane na stranama dokumenta iako osporavane našle su potporu u nalazima ili umetničkim delima sa cele teritorije carstva. Kroz rukopise se dodatno može pratiti diferencijacija u ikonografi ji između mobilnih (comitatenses) i pograničnih jedinica (limitanei). Tokom kasne antike uočen je viši stepen brutalnosti u scenama koje se prikazuju, pre svega na novcu, ali i u simbolici jedinica, koja se odslikava predstavama glava nabijenim na kolac i okviru dekorativnih šema na štitovima. Pad discippline među vojnicima na koji mnogi antički pisci ukazuju ogleda se u svim segmentima vojne ikonografi je. Većina scena na privatnim spomenicima, ali i velik broj onih na javnim prikazuje vojnike koji se bore bez oklopa, a veoma često i bez šlema. Ovakva situacija među trupama za posledicu je imala neke od najtežih poraza u rimskoj istoriji. Praćeni su procesi varvarizacije vojske, tranformacija simbola i insignija kao i upliva hrišćanske simbolike u tradicionalnu rimsku ikonografi ju. Evolucija, pojavljivanje novih i gubljenje insignija takođe je ukazalo na promenu karaktera koji je vodio ka gubljenju identiteta jedinica. Stari zodijački simboli legija su nestali, dok spektar raznovrsnih dekorativnih šema sada biva daleko raznovrsniji, ali sa minimalnim uplivom hrišćanskih uticaja. Gubljenje identiteta oseća se i na predstavama koje treba da simbolišu poraženog neprijatelja. Sve češće trofeji nose karakteristike rimskog oružja i opreme, a ne poraženog neprijatelja. Kasnoantička vojna ikonografi ja na kraju čini spoj tradicionalnog rimskog koje je uspelo da opstane i pored snažnog upliva niza varvarskih, a potom i hrišćanskih elemenata. Morala je da evoluira u okvirima carstva koje se transformisalo na svim osnovama, ali je uspelo da zadrži prepoznatljivost, pa čak i paganske elemente u vreme i pod uslovima koji su naizgled tako nešto činili neverovatnim, Military iconography is one of the pillars of Roman propaganda. Emperors and their sons were in focus when one fi gure had to be identifi ed with the army. But a number of other depictions on works of art like mosaics, wall paintings, reliefs on coins, public and private monuments, illuminations in manuscripts reveals one completely different world of strictly defi ned schemes for presenting army, weapons and even enemy. This study is focused to the area of late roman Illyricum from the beginning of rule of Emperor Diocletian until the end of 5th century. All available sources were analyzed and compared with fi nds of weapons and military equipment. Many fi nds from all areas of the Empire were also included into comparison. Imperial iconography, as the iconography of the most prominent soldiers fi gure, as well as the iconography of the army, units and corpses well analyzed in parallel process. Solutions for some problems were traced among historical sources and ancient military manuals. Elements of iconography were followed in four directions: in the matters of the imperial iconography – when emperor personifi es entire army, general iconography related to the army in total and soldiers as individuals. Last analyze was related to the weapons and military equipment as well as their analogies. Illuminations in manuscripts were treated with special importance, as the offi cial documents of the Empire (predominantly Notitia Dignitatum) and these were compared with different objects, weapons or equipment. Shield patterns that are painted among the pages of documents although often disputed found its direct confi rmation in fi nds and works of art from all around the Empire. Through manuscripts it was possible to differ mobile troops (comitatenses) and stationary frontier units (limitanei) In late antiquity elevated level of brutality in all the scenes was noted, mainly in coin reverses, but also among the shield patterns of some units that used heads on sticks as their shield emblem. Lack of discipline among soldiers was mentioned by many ancient scholars and it can be seen in all segments of the military iconography. In majority of portraits on private funerary monuments, and among the imperial monuments also soldiers were depicted without their armor and helmets. This situation among the troopers caused high casualty rates and resulted in some of the greatest defeats in Roman history. Process of barbarization of the army was also observed, transformation of symbols and insignia as well as infl uence of Christian symbols into the traditional Roman iconography. Evolution of the old symbols, appearance of new one and loss of some most important insignia all proved the loss of identity of troops in total. Old zodiac symbols of legions disappeared, while shield patters becomes more divers, but keeping Christian infl uence to the minimum. Loss of troop’s identity also can be seen in depictions of the defeated enemy. Trophies carried by victorious romans are assembled of roman and not barbarian arms and equipment. At the end late roman iconography makes the mixture of traditional roman that managed to survive despite strong infl uences of barbarian and then Christian elements. It had to evolve in the circumstances when the entire Empire had to be transformed on all basis, but preserved its visual identity and even some pagan elements in the age of Christianity what makes it so remarkable",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet",
title = "Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika, Military iconography from 3rd - 5th century AD in the territory of Illyricum",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4249"
}
Mrđić, N.. (2015). Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika. 
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4249
Mrđić N. Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4249 .
Mrđić, Nemanja, "Vojna ikonografija od III do V veka na prostoru Ilirika" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4249 .

Rimski limes u Srbiji

Korać, Miomir; Golubović, Snežana; Mrđić, Nemanja; Jeremić, Gordana; Pop-Lazić, Stefan

(Beograd : Arheološki institut, 2014)

TY  - BOOK
AU  - Korać, Miomir
AU  - Golubović, Snežana
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Jeremić, Gordana
AU  - Pop-Lazić, Stefan
PY  - 2014
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/950
AB  - Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500
km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne
baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji.
Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može
se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T1  - Rimski limes u Srbiji
T1  - Roman Limes in Serbia
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950
ER  - 
@book{
author = "Korać, Miomir and Golubović, Snežana and Mrđić, Nemanja and Jeremić, Gordana and Pop-Lazić, Stefan",
year = "2014",
abstract = "Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500
km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne
baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji.
Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može
se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
title = "Rimski limes u Srbiji, Roman Limes in Serbia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950"
}
Korać, M., Golubović, S., Mrđić, N., Jeremić, G.,& Pop-Lazić, S.. (2014). Rimski limes u Srbiji. 
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950
Korać M, Golubović S, Mrđić N, Jeremić G, Pop-Lazić S. Rimski limes u Srbiji. 2014;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 .
Korać, Miomir, Golubović, Snežana, Mrđić, Nemanja, Jeremić, Gordana, Pop-Lazić, Stefan, "Rimski limes u Srbiji" (2014),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950 .

Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives

Markovic, Slobodan B.; Korać, Miomir; Mrđić, Nemanja; Buylaert, Jan-Pieter; Thiel, Christine; McLaren, Sue J.; Stevens, Thomas; Tomić, Nemanja; Petić, Nikola; Jovanović, Mlađen; Vasiljević, Đorđije A.; Suemegi, Pal; Gavrilov, Milivoj B.; Obreht, Igor

(Elsevier Ltd, Oxford, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Markovic, Slobodan B.
AU  - Korać, Miomir
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Buylaert, Jan-Pieter
AU  - Thiel, Christine
AU  - McLaren, Sue J.
AU  - Stevens, Thomas
AU  - Tomić, Nemanja
AU  - Petić, Nikola
AU  - Jovanović, Mlađen
AU  - Vasiljević, Đorđije A.
AU  - Suemegi, Pal
AU  - Gavrilov, Milivoj B.
AU  - Obreht, Igor
PY  - 2014
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/216
AB  - A Quaternary site at Drmno (comprising of Middle and Late Pleistocene loess-palaeosol sequences) near Kostolac, northeast Serbia, attracted attention from the general public and scientists, when several steppe mammoth and other mammal skeletons from Middle Pleistocene fluvial deposits were discovered in 2009 and 2012. This paper presents the combination of malacological and enviromagnetic analyses, preliminary luminescence dating, litho-pedostratigraphic and palaeo-relief investigations that were applied to the Nosak loess-palaeosol sequence for the 2012 findings. The results confirm and emphasize the antiquity of the sediments preserved in the Nosak section and demonstrate the significance of the detailed and relatively complete palaeoenvironmental record they contain. These discoveries can significantly contribute to setting the background towards an improved understanding of the evolution of mammoths on the European continent.
PB  - Elsevier Ltd, Oxford
T2  - Quaternary International
T1  - Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives
EP  - 39
SP  - 30
VL  - 334
DO  - 10.1016/j.quaint.2013.05.047
ER  - 
@article{
author = "Markovic, Slobodan B. and Korać, Miomir and Mrđić, Nemanja and Buylaert, Jan-Pieter and Thiel, Christine and McLaren, Sue J. and Stevens, Thomas and Tomić, Nemanja and Petić, Nikola and Jovanović, Mlađen and Vasiljević, Đorđije A. and Suemegi, Pal and Gavrilov, Milivoj B. and Obreht, Igor",
year = "2014",
abstract = "A Quaternary site at Drmno (comprising of Middle and Late Pleistocene loess-palaeosol sequences) near Kostolac, northeast Serbia, attracted attention from the general public and scientists, when several steppe mammoth and other mammal skeletons from Middle Pleistocene fluvial deposits were discovered in 2009 and 2012. This paper presents the combination of malacological and enviromagnetic analyses, preliminary luminescence dating, litho-pedostratigraphic and palaeo-relief investigations that were applied to the Nosak loess-palaeosol sequence for the 2012 findings. The results confirm and emphasize the antiquity of the sediments preserved in the Nosak section and demonstrate the significance of the detailed and relatively complete palaeoenvironmental record they contain. These discoveries can significantly contribute to setting the background towards an improved understanding of the evolution of mammoths on the European continent.",
publisher = "Elsevier Ltd, Oxford",
journal = "Quaternary International",
title = "Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives",
pages = "39-30",
volume = "334",
doi = "10.1016/j.quaint.2013.05.047"
}
Markovic, S. B., Korać, M., Mrđić, N., Buylaert, J., Thiel, C., McLaren, S. J., Stevens, T., Tomić, N., Petić, N., Jovanović, M., Vasiljević, Đ. A., Suemegi, P., Gavrilov, M. B.,& Obreht, I.. (2014). Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives. in Quaternary International
Elsevier Ltd, Oxford., 334, 30-39.
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2013.05.047
Markovic SB, Korać M, Mrđić N, Buylaert J, Thiel C, McLaren SJ, Stevens T, Tomić N, Petić N, Jovanović M, Vasiljević ĐA, Suemegi P, Gavrilov MB, Obreht I. Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives. in Quaternary International. 2014;334:30-39.
doi:10.1016/j.quaint.2013.05.047 .
Markovic, Slobodan B., Korać, Miomir, Mrđić, Nemanja, Buylaert, Jan-Pieter, Thiel, Christine, McLaren, Sue J., Stevens, Thomas, Tomić, Nemanja, Petić, Nikola, Jovanović, Mlađen, Vasiljević, Đorđije A., Suemegi, Pal, Gavrilov, Milivoj B., Obreht, Igor, "Palaeoenvironment and geoconservation of mammoths from the Nosak loess-palaeosol sequence (Drmno, northeastern Serbia): Initial results and perspectives" in Quaternary International, 334 (2014):30-39,
https://doi.org/10.1016/j.quaint.2013.05.047 . .
30
18
33

Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu

Rogić, Dragana; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Rogić, Dragana
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2005
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/930
AB  - Uzroci propadanja zidnih slika su različiti ali međusobno povezani. U ovom tekstu se objašnjava povećano prisustvo vlage u strukturama zidne slike. Dugogodišnje prisustvo vlage u  velikom broju slučajeva glavni je uzrok oštećenja zidnih slika, kako u nadzemnim, tako i u podzemnim objektima. Ukoliko se vlaga ne eliminiše, svaki drugi posao je uzaludan i ne daje trajne rezultate. Svaki deo  zidne slike ima različit hemijski sastav, zbog čega se različito ponaša prema štetnim činiocima.
PB  - Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija i prirodne nauke
T1  - Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu
EP  - 126
IS  - 1
SP  - 119
DO  - 10.18485/arhe_apn.2005.1.10
ER  - 
@article{
author = "Rogić, Dragana and Mrđić, Nemanja",
year = "2005",
abstract = "Uzroci propadanja zidnih slika su različiti ali međusobno povezani. U ovom tekstu se objašnjava povećano prisustvo vlage u strukturama zidne slike. Dugogodišnje prisustvo vlage u  velikom broju slučajeva glavni je uzrok oštećenja zidnih slika, kako u nadzemnim, tako i u podzemnim objektima. Ukoliko se vlaga ne eliminiše, svaki drugi posao je uzaludan i ne daje trajne rezultate. Svaki deo  zidne slike ima različit hemijski sastav, zbog čega se različito ponaša prema štetnim činiocima.",
publisher = "Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium, Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija i prirodne nauke",
title = "Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu",
pages = "126-119",
number = "1",
doi = "10.18485/arhe_apn.2005.1.10"
}
Rogić, D.,& Mrđić, N.. (2005). Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu. in Arheologija i prirodne nauke
Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium.(1), 119-126.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2005.1.10
Rogić D, Mrđić N. Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu. in Arheologija i prirodne nauke. 2005;(1):119-126.
doi:10.18485/arhe_apn.2005.1.10 .
Rogić, Dragana, Mrđić, Nemanja, "Vlaga — uzrok štete na fresko slikarstvu" in Arheologija i prirodne nauke, no. 1 (2005):119-126,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2005.1.10 . .