Radišić, Milica

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-9651-2016
  • Radišić, Milica (13)
  • Радишић, Милица (11)
  • Radišič, Milica (1)
Projects

Author's Bibliography

Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin

Radišić, Milica

(Belfast : European Association of Archaeologists, 2023)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/723
AB  - The use of wire had an important place in the European crafts milieu during the Antiquity and the Middle Ages, however, jewellery made entirely by twisting wires was specific only to particular periods and geographical areas. It is well known that twisted neck-rings (torcs) and arm-rings were widespread in the north and east of Europe – a huge number of such finds come from famous Viking-age silver hoards. Similar twisted items, mainly made of bronze, were also popular in the Carpathian basin during the last decades of the 10 th and the 11th century, but they are less known to a wider scientific audience. Nearly four hundred torcs and probably several hundred twisted bracelets and finger-rings originate from cemeteries of the so-called Arpad period. This paper will discuss archaeological contexts, as well as morphological and technological characteristics of twisted jewellery in order to gain a better understanding of the nature of the relationships between East–Central Europe and the surrounding world in the beginning of the High Middle ages.
PB  - Belfast : European Association of Archaeologists
C3  - 29th EAA Annual Meeting, Belfast, Northern Ireland, 30th August-2nd September
T1  - Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin
SP  - 156
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_723
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica",
year = "2023",
abstract = "The use of wire had an important place in the European crafts milieu during the Antiquity and the Middle Ages, however, jewellery made entirely by twisting wires was specific only to particular periods and geographical areas. It is well known that twisted neck-rings (torcs) and arm-rings were widespread in the north and east of Europe – a huge number of such finds come from famous Viking-age silver hoards. Similar twisted items, mainly made of bronze, were also popular in the Carpathian basin during the last decades of the 10 th and the 11th century, but they are less known to a wider scientific audience. Nearly four hundred torcs and probably several hundred twisted bracelets and finger-rings originate from cemeteries of the so-called Arpad period. This paper will discuss archaeological contexts, as well as morphological and technological characteristics of twisted jewellery in order to gain a better understanding of the nature of the relationships between East–Central Europe and the surrounding world in the beginning of the High Middle ages.",
publisher = "Belfast : European Association of Archaeologists",
journal = "29th EAA Annual Meeting, Belfast, Northern Ireland, 30th August-2nd September",
title = "Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin",
pages = "156",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_723"
}
Radišić, M.. (2023). Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin. in 29th EAA Annual Meeting, Belfast, Northern Ireland, 30th August-2nd September
Belfast : European Association of Archaeologists., 156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_723
Radišić M. Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin. in 29th EAA Annual Meeting, Belfast, Northern Ireland, 30th August-2nd September. 2023;:156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_723 .
Radišić, Milica, "Why Did It Become So Popular? Twisted Jewellery from the Formative Period of the Hungarian State in the Carpathian Basin" in 29th EAA Annual Meeting, Belfast, Northern Ireland, 30th August-2nd September (2023):156,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_723 .

Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт

Радишић, Милица; Бугар, Марин; Васиљевић, Љубиша; Миладиновић, Милица

(Београд : Српско археолошко друштво, 2023)

TY  - CONF
AU  - Радишић, Милица
AU  - Бугар, Марин
AU  - Васиљевић, Љубиша
AU  - Миладиновић, Милица
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/777
AB  - U izlaganju su predstavljeni rezultati istraživanja novootkrivenog naselja iz ranog srednjeg veka na lokalitetu Arčinovica u Selištu, opština Trstenik, koji je 2022. godine zaštitno istraživan u sklopu priprema za izgradnju autoputa Pojate-Preljina. U ovim sondažnim istraživanjima otkrivena su dva poluukopana objekta, sa keramičkim materijalom koji je okvirno opredeljen u 8-9. vek. Namera saopštenja je da se odlike objekata i pokretnih nalaza sa Arčinovice sagledaju u regionalnom i nadregionalnom kontekstu, koliko je moguće, na osnovu trenutnog stanja obrade građe. U 2023. godini predviđena su sistematska istraživanja dela lokaliteta koji je ugrožen izgradnjom autoputa.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
PB  - Музеј ‘’Рас’’ Нови Пазар
C3  - Српско археолошко друштво. Јесењи састанак средњовековне секције. Програм и апстракти, Нови Пазар, 25.-26. новембар 2022. године
T1  - Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт
T1  - Rezultati preliminarnih zaštitnih istraživanja na lokalitetu Selište-Arčinovica: ranosrednjovekovni horizont
EP  - 12
SP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_777
ER  - 
@conference{
author = "Радишић, Милица and Бугар, Марин and Васиљевић, Љубиша and Миладиновић, Милица",
year = "2023",
abstract = "U izlaganju su predstavljeni rezultati istraživanja novootkrivenog naselja iz ranog srednjeg veka na lokalitetu Arčinovica u Selištu, opština Trstenik, koji je 2022. godine zaštitno istraživan u sklopu priprema za izgradnju autoputa Pojate-Preljina. U ovim sondažnim istraživanjima otkrivena su dva poluukopana objekta, sa keramičkim materijalom koji je okvirno opredeljen u 8-9. vek. Namera saopštenja je da se odlike objekata i pokretnih nalaza sa Arčinovice sagledaju u regionalnom i nadregionalnom kontekstu, koliko je moguće, na osnovu trenutnog stanja obrade građe. U 2023. godini predviđena su sistematska istraživanja dela lokaliteta koji je ugrožen izgradnjom autoputa.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво, Музеј ‘’Рас’’ Нови Пазар",
journal = "Српско археолошко друштво. Јесењи састанак средњовековне секције. Програм и апстракти, Нови Пазар, 25.-26. новембар 2022. године",
title = "Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт, Rezultati preliminarnih zaštitnih istraživanja na lokalitetu Selište-Arčinovica: ranosrednjovekovni horizont",
pages = "12-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_777"
}
Радишић, М., Бугар, М., Васиљевић, Љ.,& Миладиновић, М.. (2023). Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт. in Српско археолошко друштво. Јесењи састанак средњовековне секције. Програм и апстракти, Нови Пазар, 25.-26. новембар 2022. године
Београд : Српско археолошко друштво., 10-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_777
Радишић М, Бугар М, Васиљевић Љ, Миладиновић М. Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт. in Српско археолошко друштво. Јесењи састанак средњовековне секције. Програм и апстракти, Нови Пазар, 25.-26. новембар 2022. године. 2023;:10-12.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_777 .
Радишић, Милица, Бугар, Марин, Васиљевић, Љубиша, Миладиновић, Милица, "Резултати прелиминарних заштитних истраживања на локалитету Селиште-Арчиновица: раносредњовековни хоризонт" in Српско археолошко друштво. Јесењи састанак средњовековне секције. Програм и апстракти, Нови Пазар, 25.-26. новембар 2022. године (2023):10-12,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_777 .

Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива

Радишић, Милица; Radišić, Milica

(Београд : Српско археолошко друштво, 2023)

TY  - CONF
AU  - Радишић, Милица
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/776
AB  - Prilaganje novca prilikom sahranjivanja predstavlja običaj dugog trajanja, koji se praktikovao od pojave prvih metalnih kovanica u antičkoj Grčkoj sve do današnjih dana. Običaj se ispoljavao različitim intenzitetom u različitim regijama, a u pojedinim razdobljima je dolazilo i do njegovog gotovo potpunog zamiranja. U periodu od 11. do 13. veka taj manir je bio znatno zastupljeniji u Panonskoj niziji nego na Balkanu, pri čemu se u prvoj regiji ispoljavao po određenoj matrici – kovanica se najčešće polagala u usta, šaku ili na grudi pokojnika. Iako se zbog eventualnog povezivanja s paganskim verovanjima može naslutiti da nije bila po ukusu crkve, praksa je naprotiv bila veoma prisutna na nekropolama Karpatskog basena. U saopštenju će biti reči o uzorku novca iz nekropola arpadovskog perioda u Vojvodini kao integralnog područja srednjovekovne mađarske kraljevine, uz tumačenje društveno-ekonomskih procesa koji su uticali na karakter običaja, na prvom mestu dovršavanje hristijanizacije i ubrzana monetarizacija centralnoevropskog regiona.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
PB  - Градски музеј Сомбор
C3  - Српско археолошко друштво XLVI скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Сомбор, 25.-27. мај 2023. године
T1  - Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива
T1  - Novac kao grobni prilog u nekropolama arpadovskog perioda u Vojvodini –nadregionalna perspektiva
EP  - 48
SP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_776
ER  - 
@conference{
author = "Радишић, Милица and Radišić, Milica",
year = "2023",
abstract = "Prilaganje novca prilikom sahranjivanja predstavlja običaj dugog trajanja, koji se praktikovao od pojave prvih metalnih kovanica u antičkoj Grčkoj sve do današnjih dana. Običaj se ispoljavao različitim intenzitetom u različitim regijama, a u pojedinim razdobljima je dolazilo i do njegovog gotovo potpunog zamiranja. U periodu od 11. do 13. veka taj manir je bio znatno zastupljeniji u Panonskoj niziji nego na Balkanu, pri čemu se u prvoj regiji ispoljavao po određenoj matrici – kovanica se najčešće polagala u usta, šaku ili na grudi pokojnika. Iako se zbog eventualnog povezivanja s paganskim verovanjima može naslutiti da nije bila po ukusu crkve, praksa je naprotiv bila veoma prisutna na nekropolama Karpatskog basena. U saopštenju će biti reči o uzorku novca iz nekropola arpadovskog perioda u Vojvodini kao integralnog područja srednjovekovne mađarske kraljevine, uz tumačenje društveno-ekonomskih procesa koji su uticali na karakter običaja, na prvom mestu dovršavanje hristijanizacije i ubrzana monetarizacija centralnoevropskog regiona.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво, Градски музеј Сомбор",
journal = "Српско археолошко друштво XLVI скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Сомбор, 25.-27. мај 2023. године",
title = "Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива, Novac kao grobni prilog u nekropolama arpadovskog perioda u Vojvodini –nadregionalna perspektiva",
pages = "48-48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_776"
}
Радишић, М.,& Radišić, M.. (2023). Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива. in Српско археолошко друштво XLVI скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Сомбор, 25.-27. мај 2023. године
Београд : Српско археолошко друштво., 48-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_776
Радишић М, Radišić M. Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива. in Српско археолошко друштво XLVI скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Сомбор, 25.-27. мај 2023. године. 2023;:48-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_776 .
Радишић, Милица, Radišić, Milica, "Новац као гробни прилог у некрополама арпадовског периода у Војводини – надрегионална перспектива" in Српско археолошко друштво XLVI скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Сомбор, 25.-27. мај 2023. године (2023):48-48,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_776 .

Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja

Bugar, Marin; Bugarski, Ivan; Vojvodić, Uglješa; Radišić, Milica; Lazarević, Nikola

(Beograd : Arheološki institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Bugar, Marin
AU  - Bugarski, Ivan
AU  - Vojvodić, Uglješa
AU  - Radišić, Milica
AU  - Lazarević, Nikola
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1233
AB  - Godine 2020. okončan je trogodišnji projekat Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne
Morave Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta. Rekognosciranja su izvođena
u varvarinskom i ćićevačkom Pomoravlju, prema sastavu Morave. Tokom kampanje vršeni
su i ponovni obilasci lokaliteta na području opština Trstenik i Kruševac koji, pre svega zbog
stanja terena, nisu dali dovoljnu količinu informacija tokom rekognosciranja 2018. i 2019.
godine, kao i pojedinih drugih lokacija. Nakon tri kampanje rekognosciranja i revizionih obilazaka terena, kao i geofizičkih snimanja dva najrečitija nalazišta, ustanovljeni su jasni parametri za izbor lokacija za buduća arheološka iskopavanja.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja
EP  - 168
SP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1233
ER  - 
@inbook{
author = "Bugar, Marin and Bugarski, Ivan and Vojvodić, Uglješa and Radišić, Milica and Lazarević, Nikola",
year = "2023",
abstract = "Godine 2020. okončan je trogodišnji projekat Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne
Morave Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta. Rekognosciranja su izvođena
u varvarinskom i ćićevačkom Pomoravlju, prema sastavu Morave. Tokom kampanje vršeni
su i ponovni obilasci lokaliteta na području opština Trstenik i Kruševac koji, pre svega zbog
stanja terena, nisu dali dovoljnu količinu informacija tokom rekognosciranja 2018. i 2019.
godine, kao i pojedinih drugih lokacija. Nakon tri kampanje rekognosciranja i revizionih obilazaka terena, kao i geofizičkih snimanja dva najrečitija nalazišta, ustanovljeni su jasni parametri za izbor lokacija za buduća arheološka iskopavanja.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja",
pages = "168-153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1233"
}
Bugar, M., Bugarski, I., Vojvodić, U., Radišić, M.,& Lazarević, N.. (2023). Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd : Arheološki institut., 153-168.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1233
Bugar M, Bugarski I, Vojvodić U, Radišić M, Lazarević N. Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:153-168.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1233 .
Bugar, Marin, Bugarski, Ivan, Vojvodić, Uglješa, Radišić, Milica, Lazarević, Nikola, "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2020. godini: rezultati iz varvarinskog i ćićevačkog kraja" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):153-168,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1233 .

On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology

Radišić, Milica

(Split : Museum of Croatian Archaeological Monuments, 2023)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1221
AB  - The term "Bijelo Brdo culture" was introduced in the field of archaeology in the 1920s and refers to the archaeological remains from the period of
the formation and rise of the Hungarian state in the Carpathian Basin,
spanning from the 10th to the 12th century. However, this term has sparked a
controversy within medieval archaeology due to conflicting opinions among
experts regarding the interaction between the local post-Avar population and the settled Hungarian groups. In accordance with the specific development of
archaeological science, various interpretative frameworks have been established in Hungary, Romania, Slovakia, Croatia and Serbia, often influenced by an ethnocentric approach and primarily based on the interpretation of finds from necropoles. Rather than solely criticizing earlier research practices in these countries, the focus of this paper is to present modern tendencies and provide a fresh perspective on the topics covered by the term "Bijelo Brdo culture."
PB  - Split : Museum of Croatian Archaeological Monuments
C3  - 6th International Scientific Symposium in honour of Stjepan Gunjača. Political and Social Structures in Early Medieval Central, South and Eastern Europe (9th – 15th centuries): Archaeological and historical evidence, 8 - 11 November 2023, Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia
T1  - On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology
EP  - 31
SP  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1221
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica",
year = "2023",
abstract = "The term "Bijelo Brdo culture" was introduced in the field of archaeology in the 1920s and refers to the archaeological remains from the period of
the formation and rise of the Hungarian state in the Carpathian Basin,
spanning from the 10th to the 12th century. However, this term has sparked a
controversy within medieval archaeology due to conflicting opinions among
experts regarding the interaction between the local post-Avar population and the settled Hungarian groups. In accordance with the specific development of
archaeological science, various interpretative frameworks have been established in Hungary, Romania, Slovakia, Croatia and Serbia, often influenced by an ethnocentric approach and primarily based on the interpretation of finds from necropoles. Rather than solely criticizing earlier research practices in these countries, the focus of this paper is to present modern tendencies and provide a fresh perspective on the topics covered by the term "Bijelo Brdo culture."",
publisher = "Split : Museum of Croatian Archaeological Monuments",
journal = "6th International Scientific Symposium in honour of Stjepan Gunjača. Political and Social Structures in Early Medieval Central, South and Eastern Europe (9th – 15th centuries): Archaeological and historical evidence, 8 - 11 November 2023, Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia",
title = "On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology",
pages = "31-30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1221"
}
Radišić, M.. (2023). On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology. in 6th International Scientific Symposium in honour of Stjepan Gunjača. Political and Social Structures in Early Medieval Central, South and Eastern Europe (9th – 15th centuries): Archaeological and historical evidence, 8 - 11 November 2023, Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia
Split : Museum of Croatian Archaeological Monuments., 30-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1221
Radišić M. On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology. in 6th International Scientific Symposium in honour of Stjepan Gunjača. Political and Social Structures in Early Medieval Central, South and Eastern Europe (9th – 15th centuries): Archaeological and historical evidence, 8 - 11 November 2023, Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia. 2023;:30-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1221 .
Radišić, Milica, "On how justified the term Bijelo Brdo culture is in medieval archaeology" in 6th International Scientific Symposium in honour of Stjepan Gunjača. Political and Social Structures in Early Medieval Central, South and Eastern Europe (9th – 15th centuries): Archaeological and historical evidence, 8 - 11 November 2023, Museum of Croatian Archaeological Monuments, Split, Croatia (2023):30-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1221 .

Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation

Radišić, Milica

(Budapest: Pázmány Péter Katolikus Egyetem, 2022)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/719
AB  - Findings of weapons of western – Late Carolingian origin are not a common occurrence in the territory of today’s Serbia. Around twenty examples are known, with approximately half of them being double-edged swords, and the rest axes and spearheads. The weapons are primarily concentrated in Vojvodina and the Serbian part of the Danube valley; these territories
represent the furthest south-eastern periphery of the appearance of Carolingian weapons in Central Europe. Items we will discuss here have mostly been already published in catalogues, review papers, or individually in professional articles, but they have not been gathered in one place before. Several of the swords have been analysed by Z. Vinski and L. Kovács in the 1980’s and 1990s, and in the meantime, I. Fodor, D. Mrkobrad and M. Aleksić focused their attentions on a number of other specimens of swords and battle axes. Most recently, A. Sajdl wrote about winged spearheads.The goal of this paper is to provide a complete overview of all the weapons, with their typological and production characteristics, for a wider scientific public and possibly discuss new details where necessary (in accordance with capabilities i.e., current availability of the material). Considering the fact that those were accidental or insufficiently documented findings from graves, there are no conditions for contextual analysis and a closer interpretation of the socio-symbolic role
of the weapons. On the other hand, available specimens represent evidence of political events and broader interregional contacts in the period between the 9th and the 11th century. In this sense, pieces with an earlier dating, otherwise few in number, can be interpreted in the context of the expansion of influence of the Carolingian Empire, and indirectly, the Principality of Great Moravia as well, while pieces from the second half of the 10th and the 11th century are thus linked
to the expansion of the Hungarian state towards the Balkans.
PB  - Budapest: Pázmány Péter Katolikus Egyetem
C3  - Furor normannorum: a 9-11. századi kétélű kardok kutatása: régészeti, metallurgiai megközelítések / Research on 9-11th Century Double-Edged Swords: Archaeological and Metallurgical Approaches
T1  - Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation
EP  - 45
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_719
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica",
year = "2022",
abstract = "Findings of weapons of western – Late Carolingian origin are not a common occurrence in the territory of today’s Serbia. Around twenty examples are known, with approximately half of them being double-edged swords, and the rest axes and spearheads. The weapons are primarily concentrated in Vojvodina and the Serbian part of the Danube valley; these territories
represent the furthest south-eastern periphery of the appearance of Carolingian weapons in Central Europe. Items we will discuss here have mostly been already published in catalogues, review papers, or individually in professional articles, but they have not been gathered in one place before. Several of the swords have been analysed by Z. Vinski and L. Kovács in the 1980’s and 1990s, and in the meantime, I. Fodor, D. Mrkobrad and M. Aleksić focused their attentions on a number of other specimens of swords and battle axes. Most recently, A. Sajdl wrote about winged spearheads.The goal of this paper is to provide a complete overview of all the weapons, with their typological and production characteristics, for a wider scientific public and possibly discuss new details where necessary (in accordance with capabilities i.e., current availability of the material). Considering the fact that those were accidental or insufficiently documented findings from graves, there are no conditions for contextual analysis and a closer interpretation of the socio-symbolic role
of the weapons. On the other hand, available specimens represent evidence of political events and broader interregional contacts in the period between the 9th and the 11th century. In this sense, pieces with an earlier dating, otherwise few in number, can be interpreted in the context of the expansion of influence of the Carolingian Empire, and indirectly, the Principality of Great Moravia as well, while pieces from the second half of the 10th and the 11th century are thus linked
to the expansion of the Hungarian state towards the Balkans.",
publisher = "Budapest: Pázmány Péter Katolikus Egyetem",
journal = "Furor normannorum: a 9-11. századi kétélű kardok kutatása: régészeti, metallurgiai megközelítések / Research on 9-11th Century Double-Edged Swords: Archaeological and Metallurgical Approaches",
title = "Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation",
pages = "45-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_719"
}
Radišić, M.. (2022). Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation. in Furor normannorum: a 9-11. századi kétélű kardok kutatása: régészeti, metallurgiai megközelítések / Research on 9-11th Century Double-Edged Swords: Archaeological and Metallurgical Approaches
Budapest: Pázmány Péter Katolikus Egyetem., 43-45.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_719
Radišić M. Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation. in Furor normannorum: a 9-11. századi kétélű kardok kutatása: régészeti, metallurgiai megközelítések / Research on 9-11th Century Double-Edged Swords: Archaeological and Metallurgical Approaches. 2022;:43-45.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_719 .
Radišić, Milica, "Double-edged swords and polearms of western origin in the territory of present-day Serbia: an overview and reinterpretation" in Furor normannorum: a 9-11. századi kétélű kardok kutatása: régészeti, metallurgiai megközelítések / Research on 9-11th Century Double-Edged Swords: Archaeological and Metallurgical Approaches (2022):43-45,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_719 .

The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of Several Finds from Bačka Region (Serbia)

Radišić, Milica; Uzelac, Viktorija

(Prague : European Association of Archaeologists, 2022)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
AU  - Uzelac, Viktorija
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/716
AB  - This paper will present several interesting archaeological finds from the period of the Hungarian Conquest, originating from Stanišić in Bačka – a part of a gilded belt set, a golden hoop and a golden finger-ring set with carnelian gem. These objects were discovered on a necropolis located on a mound, which was damaged in intense ploughing activities during the 1980s. After having been sold to the City Museum in Sombor the findings were kept in a safe, without being presented to a wider scientific public. According to their traits they correspond to the material culture of the
Hungarian warrior elite from the first half of the 10th century, and they have close analogies in necropoles from the Upper Tisza valley (e.g. Karos). On the other hand, certain similarities can also be noted with sites from the wider area of Eastern Europe. In this paper, we will analyse the origin, symbolism and artistic and crafting milieu of the items from Stanišić, with a special attention given to the interpretation of the gem with representation of a lion carved into it. According to preliminary analyses, the gem is most similar to Sasanian glyptic specimens, which imposes interesting questions regarding its use. In this sense, a wider social-historical context and routes of long-distance trade in early Middle Ages will also be taken into consideration.
All the data available suggests the possibility that the findings from Stanišić belonged to a prominent member (members) of the military elite. As the southernmost findings with clear emblematic meaning, they bear witness of the invasion routes of the Hungarian army outside of their primary settling zone in the north of the Carpathian Basin, on which there is little archaeological data for the time being.
PB  - Prague : European Association of Archaeologists
C3  - (Re)integration abstract book : 28th EAA Annual Meeting : Budapest, Hungary, 31 August - 3 September 2022
T1  - The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of  Several Finds from Bačka Region (Serbia)
EP  - 520
SP  - 519
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_716
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica and Uzelac, Viktorija",
year = "2022",
abstract = "This paper will present several interesting archaeological finds from the period of the Hungarian Conquest, originating from Stanišić in Bačka – a part of a gilded belt set, a golden hoop and a golden finger-ring set with carnelian gem. These objects were discovered on a necropolis located on a mound, which was damaged in intense ploughing activities during the 1980s. After having been sold to the City Museum in Sombor the findings were kept in a safe, without being presented to a wider scientific public. According to their traits they correspond to the material culture of the
Hungarian warrior elite from the first half of the 10th century, and they have close analogies in necropoles from the Upper Tisza valley (e.g. Karos). On the other hand, certain similarities can also be noted with sites from the wider area of Eastern Europe. In this paper, we will analyse the origin, symbolism and artistic and crafting milieu of the items from Stanišić, with a special attention given to the interpretation of the gem with representation of a lion carved into it. According to preliminary analyses, the gem is most similar to Sasanian glyptic specimens, which imposes interesting questions regarding its use. In this sense, a wider social-historical context and routes of long-distance trade in early Middle Ages will also be taken into consideration.
All the data available suggests the possibility that the findings from Stanišić belonged to a prominent member (members) of the military elite. As the southernmost findings with clear emblematic meaning, they bear witness of the invasion routes of the Hungarian army outside of their primary settling zone in the north of the Carpathian Basin, on which there is little archaeological data for the time being.",
publisher = "Prague : European Association of Archaeologists",
journal = "(Re)integration abstract book : 28th EAA Annual Meeting : Budapest, Hungary, 31 August - 3 September 2022",
title = "The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of  Several Finds from Bačka Region (Serbia)",
pages = "520-519",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_716"
}
Radišić, M.,& Uzelac, V.. (2022). The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of  Several Finds from Bačka Region (Serbia). in (Re)integration abstract book : 28th EAA Annual Meeting : Budapest, Hungary, 31 August - 3 September 2022
Prague : European Association of Archaeologists., 519-520.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_716
Radišić M, Uzelac V. The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of  Several Finds from Bačka Region (Serbia). in (Re)integration abstract book : 28th EAA Annual Meeting : Budapest, Hungary, 31 August - 3 September 2022. 2022;:519-520.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_716 .
Radišić, Milica, Uzelac, Viktorija, "The Southernmost Exceptional Archaeological Discovery from the Hungarian Conquest Period: the Significance of  Several Finds from Bačka Region (Serbia)" in (Re)integration abstract book : 28th EAA Annual Meeting : Budapest, Hungary, 31 August - 3 September 2022 (2022):519-520,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_716 .

Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век)

Радишић, Милица; Radišić, Milica

(Београд : Српско археолошко друштво; Прокупље : Народни музеј Топлице, 2022)

TY  - CONF
AU  - Радишић, Милица
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/775
AB  - U srednjem veku današnja Vojvodina je većim delom pripadala okvirima ugarske države, predstavljajući njenu južnu teritoriju. Zato se arheološki tragovi iz Vojvodine sagledavaju i kao deo nacionalne areologije u Mađarskoj i kao arheološko nasleđe naše sredine, a samo imenovanje nalaza datog perioda je neusaglašeno. Ovom prilikom ćemo zastareli pojam „bjelobrdska kultura“ zameniti adekvatnijim terminom „arpadovski period“. Cilj ovog saopštenja jeste da se razmotre pojave u materijalnoj kulturi, na prvom mestu nalazi iz nekropola i slučajni komadi naoružanja, koji oslikavaju pravce zračenja kojima je Ugarska bila izložena. Analizom raspoloživih podataka ispostavlja se da brojnije analogije potiču iz centralne, istočne i severne Evrope nego sa vizantijskog Balkana, iako je teritorijalno blizak Vojvodini. Pored ostalog, namera je da se skrene fokus sa tradicionalnog stanovišta prema kome je Vizantijsko carstvo predstavljalo glavno izvorište ideja za kulturne i umetničko-zanatske tekovine na starom kontinentu.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво; Прокупље : Народни музеј Топлице
C3  - Српско археолошко друштво XLV скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Прокупље, 26.-28. мај 2022. године
T1  - Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век)
T1  - Crtice o međuregionalnim vezama Ugarske na primeru nalaza arpadovskog perioda u Vojvodini (kraj 10-11. vek)
EP  - 83
SP  - 83
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_775
ER  - 
@conference{
author = "Радишић, Милица and Radišić, Milica",
year = "2022",
abstract = "U srednjem veku današnja Vojvodina je većim delom pripadala okvirima ugarske države, predstavljajući njenu južnu teritoriju. Zato se arheološki tragovi iz Vojvodine sagledavaju i kao deo nacionalne areologije u Mađarskoj i kao arheološko nasleđe naše sredine, a samo imenovanje nalaza datog perioda je neusaglašeno. Ovom prilikom ćemo zastareli pojam „bjelobrdska kultura“ zameniti adekvatnijim terminom „arpadovski period“. Cilj ovog saopštenja jeste da se razmotre pojave u materijalnoj kulturi, na prvom mestu nalazi iz nekropola i slučajni komadi naoružanja, koji oslikavaju pravce zračenja kojima je Ugarska bila izložena. Analizom raspoloživih podataka ispostavlja se da brojnije analogije potiču iz centralne, istočne i severne Evrope nego sa vizantijskog Balkana, iako je teritorijalno blizak Vojvodini. Pored ostalog, namera je da se skrene fokus sa tradicionalnog stanovišta prema kome je Vizantijsko carstvo predstavljalo glavno izvorište ideja za kulturne i umetničko-zanatske tekovine na starom kontinentu.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво; Прокупље : Народни музеј Топлице",
journal = "Српско археолошко друштво XLV скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Прокупље, 26.-28. мај 2022. године",
title = "Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век), Crtice o međuregionalnim vezama Ugarske na primeru nalaza arpadovskog perioda u Vojvodini (kraj 10-11. vek)",
pages = "83-83",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_775"
}
Радишић, М.,& Radišić, M.. (2022). Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век). in Српско археолошко друштво XLV скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Прокупље, 26.-28. мај 2022. године
Београд : Српско археолошко друштво; Прокупље : Народни музеј Топлице., 83-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_775
Радишић М, Radišić M. Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век). in Српско археолошко друштво XLV скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Прокупље, 26.-28. мај 2022. године. 2022;:83-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_775 .
Радишић, Милица, Radišić, Milica, "Цртице о међурегионалним везама Угарске на примеру налаза арпадовског периода у Војводини (крај 10-11. век)" in Српско археолошко друштво XLV скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Прокупље, 26.-28. мај 2022. године (2022):83-83,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_775 .

Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ)

Радишић, Милица

(Beograd : Narodni muzej, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/742
AB  - Izučavanje bjelobrdskog kulturnog kruga zauzima posebno mesto u istraživanjima srednjovekovne prošlosti istočnih delova centralne Evrope. Taj pojam, uveden u arheologiju početkom dvadesetih godina XX veka, objedinjuje materijalnu ostavštinu iz perioda formiranja i ranog razvoja mađarske države u Panoniji. Nastanak nove političke tvorevine pratio je niz društveno-ekonomskih i kulturnih procesa u kojima je oblikovano osobeno nasleđe, koje se pre svega prepoznaje u velikom broju predmeta zajedničkih obeležja sa nekropola. Ovom prilikom biće reči o jugozapadnoj regiji rasprostiranja kulture koja se nalazi u fokusu istraživanja hrvatskih stručnjaka. Knjiga Željka Tomičića Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save rezultat je autorovog dugogodišnjeg bavljenja nekropolama na način svojstven staroj istraživačkoj praksi. Ona podrazumeva prevashodni rad na utvrđivanju hronoloških faza nekropola i tipologiji grobnih nalaza. Radi se o obimnom izdanju sastavljenom od osam poglavlja, s bogatim ilustrativnim materijalom u vidu fotografija, skica, planova i hronoloških tabela različitog kvaliteta. Autor prikaza je ocenio da knjiga ne pruža argumente o tome da je prostor jugozapadne Panonije bio ključan u nastanku bjelobrdskog kruga kako je to često potencirano u literaturi (zbog eponimnog lokaliteta koji se nalazi u toj oblasti). U prikazu je ukazano na arheološke fenomene koji oslikavaju kompleksnu genezu materijalne kulture Karpatske kotline u 10-11. veku, čijem proučavanju treba pristupiti na mnogo sveobuhvatniji način nego što je učinjeno u predmetnoj monografiji.
PB  - Beograd : Narodni muzej
T2  - Зборник Народног музеја у Београду XXV/1 (Археологија)
T1  - Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ)
EP  - 441
SP  - 435
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_742
ER  - 
@article{
author = "Радишић, Милица",
year = "2021",
abstract = "Izučavanje bjelobrdskog kulturnog kruga zauzima posebno mesto u istraživanjima srednjovekovne prošlosti istočnih delova centralne Evrope. Taj pojam, uveden u arheologiju početkom dvadesetih godina XX veka, objedinjuje materijalnu ostavštinu iz perioda formiranja i ranog razvoja mađarske države u Panoniji. Nastanak nove političke tvorevine pratio je niz društveno-ekonomskih i kulturnih procesa u kojima je oblikovano osobeno nasleđe, koje se pre svega prepoznaje u velikom broju predmeta zajedničkih obeležja sa nekropola. Ovom prilikom biće reči o jugozapadnoj regiji rasprostiranja kulture koja se nalazi u fokusu istraživanja hrvatskih stručnjaka. Knjiga Željka Tomičića Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save rezultat je autorovog dugogodišnjeg bavljenja nekropolama na način svojstven staroj istraživačkoj praksi. Ona podrazumeva prevashodni rad na utvrđivanju hronoloških faza nekropola i tipologiji grobnih nalaza. Radi se o obimnom izdanju sastavljenom od osam poglavlja, s bogatim ilustrativnim materijalom u vidu fotografija, skica, planova i hronoloških tabela različitog kvaliteta. Autor prikaza je ocenio da knjiga ne pruža argumente o tome da je prostor jugozapadne Panonije bio ključan u nastanku bjelobrdskog kruga kako je to često potencirano u literaturi (zbog eponimnog lokaliteta koji se nalazi u toj oblasti). U prikazu je ukazano na arheološke fenomene koji oslikavaju kompleksnu genezu materijalne kulture Karpatske kotline u 10-11. veku, čijem proučavanju treba pristupiti na mnogo sveobuhvatniji način nego što je učinjeno u predmetnoj monografiji.",
publisher = "Beograd : Narodni muzej",
journal = "Зборник Народног музеја у Београду XXV/1 (Археологија)",
title = "Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ)",
pages = "441-435",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_742"
}
Радишић, М.. (2021). Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ). in Зборник Народног музеја у Београду XXV/1 (Археологија)
Beograd : Narodni muzej., 435-441.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_742
Радишић М. Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ). in Зборник Народног музеја у Београду XXV/1 (Археологија). 2021;:435-441.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_742 .
Радишић, Милица, "Željko Tomičić, Bjelobrdski kulturni krug: groblja 9. do 13. stoljeća u međurečju Mure, Drave, Dunava i Save, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Požega: Zavod za znanstveni i umjetnički rad, 2019; 642 стране с илустрацијама, ISBN 9789533473024 (Приказ)" in Зборник Народног музеја у Београду XXV/1 (Археологија) (2021):435-441,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_742 .

Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас

Radišić, Milica

(Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/725
AB  - Tokom stogodišnjih izučavanja bjelobrdske kulture - arheološkog nasleđa iz razdoblja od 10-12. veka u Karpatskoj kotlini - uspostavljene su različite istraživačke prakse i interpretativni okviri, vezani, na prvom mestu, za tumačenje nalaza iz nekropola. U srednjoevropskoj medievistici pojam bjelobrdske kulture predstavlja svojevrsnu kontroverzu, koja je proistekla iz sučeljenih stavova stručnjaka o modelima interakcije domaće populacije postavarskog perioda i doseljenih mađarskih plemena.U saopštenju će se prikazati razvoj ideja o bjelobrdskoj problematici, ali težište neće biti na pukom kriticizmu ranijih istraživačkih praksi koje su dobrim delom bile uslovljene društveno-političkom situacijom u 20. veku. Iako je fokus današnjih istraživanja promenjen, a stručnjaci su, uglavnom, mnogo rasterećeniji u pogledu srednjovekovnih etniciteta, i dalje postoji terminološka i hronološka neujednačenost u tumačenju istih pojava na različitim administrativnim područjima.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
PB  - Paraćin : Zavičajni muzej
C3  - Српско археолошко друштво XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 2021, 14.-16. октобар 2021. године: Програм, извештаји и апстракти / Srpsko arheološko društvo XLIV skupština i godišnji skup, Paraćin 2021, 14.-16. oktobar 2021. godine: Program, izveštaji i apstrakti
T1  - Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас
T1  - Srednjovekovna arheologija i bjelobrdska kultura u istočnoj centralnoj Evropi: istraživanja nekada i danas
EP  - 70
SP  - 69
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_725
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica",
year = "2021",
abstract = "Tokom stogodišnjih izučavanja bjelobrdske kulture - arheološkog nasleđa iz razdoblja od 10-12. veka u Karpatskoj kotlini - uspostavljene su različite istraživačke prakse i interpretativni okviri, vezani, na prvom mestu, za tumačenje nalaza iz nekropola. U srednjoevropskoj medievistici pojam bjelobrdske kulture predstavlja svojevrsnu kontroverzu, koja je proistekla iz sučeljenih stavova stručnjaka o modelima interakcije domaće populacije postavarskog perioda i doseljenih mađarskih plemena.U saopštenju će se prikazati razvoj ideja o bjelobrdskoj problematici, ali težište neće biti na pukom kriticizmu ranijih istraživačkih praksi koje su dobrim delom bile uslovljene društveno-političkom situacijom u 20. veku. Iako je fokus današnjih istraživanja promenjen, a stručnjaci su, uglavnom, mnogo rasterećeniji u pogledu srednjovekovnih etniciteta, i dalje postoji terminološka i hronološka neujednačenost u tumačenju istih pojava na različitim administrativnim područjima.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo, Paraćin : Zavičajni muzej",
journal = "Српско археолошко друштво XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 2021, 14.-16. октобар 2021. године: Програм, извештаји и апстракти / Srpsko arheološko društvo XLIV skupština i godišnji skup, Paraćin 2021, 14.-16. oktobar 2021. godine: Program, izveštaji i apstrakti",
title = "Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас, Srednjovekovna arheologija i bjelobrdska kultura u istočnoj centralnoj Evropi: istraživanja nekada i danas",
pages = "70-69",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_725"
}
Radišić, M.. (2021). Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас. in Српско археолошко друштво XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 2021, 14.-16. октобар 2021. године: Програм, извештаји и апстракти / Srpsko arheološko društvo XLIV skupština i godišnji skup, Paraćin 2021, 14.-16. oktobar 2021. godine: Program, izveštaji i apstrakti
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 69-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_725
Radišić M. Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас. in Српско археолошко друштво XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 2021, 14.-16. октобар 2021. године: Програм, извештаји и апстракти / Srpsko arheološko društvo XLIV skupština i godišnji skup, Paraćin 2021, 14.-16. oktobar 2021. godine: Program, izveštaji i apstrakti. 2021;:69-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_725 .
Radišić, Milica, "Средњовековна археологија и бјелобрдска култура у источној централној Европи: истраживања некада и данас" in Српско археолошко друштво XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 2021, 14.-16. октобар 2021. године: Програм, извештаји и апстракти / Srpsko arheološko društvo XLIV skupština i godišnji skup, Paraćin 2021, 14.-16. oktobar 2021. godine: Program, izveštaji i apstrakti (2021):69-70,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_725 .

Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja

Bugar, Marin; Bugarski, Ivan; Vojvodić, Uglješa; Radišić, Milica; Lazarević, Nikola

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Bugar, Marin
AU  - Bugarski, Ivan
AU  - Vojvodić, Uglješa
AU  - Radišić, Milica
AU  - Lazarević, Nikola
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/784
AB  - U 2019. godini nastavljen je projekat Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta. Nakon ispitivanja trsteničkog priobalja 2018. godine, druga etapa arheoloških rekognosciranja izvodila se na teritoriji kruševacke opštine, koja sa površinom od 854 km2 pruža veliki istraživacki potencijal. Pripremni poslovi za kampanju 2019. godine podrazumevali su prikupljanje podataka o postojecim nalazištima iz dokumentacije, njihovo kartiranje i postavljanje na postojeću GIS platformu izrađenu za potrebe projekta, nakon čega je usledila terenska prospekcija. U toku jedanaest radnih dana, vršen je obilazak mikroregija u kojima je preliminarnim kartiranjem utvrđena gušća koncentracija lokaliteta, tj. rečnih terasa uz obe obale Zapadne Morave. Sem početnih podataka o zabeleženim nalazištima, i tokom samih radova su prikupljani podaci o arheološkim nalazima i indikativnim lokacijama od meštana, odnosno poznavalaca lokalnih starina i legendi. Stanje terena je, kao i tokom kampanje na području trstenicke opštine, nepovoljno za rekognosciranja, jer se ponovo beleži veliki broj neprohodnih parcela, pre svega zaparloženih strnjišta. Potvrđuje se da trenutni izgled poljoprivrednog zemljišta u široj regiji umnogome onemogućava spoznaju izvornih gabarita naselja, budući da se obilaze samo prohodne parcele. I pored toga, rekognosciranja 2019. godine su donela nova saznanja o naseljavanju doline Zapadne Morave u praistorijskim i istorijskim epohama, ovog puta na prostoru savremene kruševacke opštine. Zabeležen je niz gvozdenodopskih i srednjovekovnih naselja na rubu više terase, na obe moravske obale.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
T1  - Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja
EP  - 215
SP  - 201
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_784
ER  - 
@inbook{
author = "Bugar, Marin and Bugarski, Ivan and Vojvodić, Uglješa and Radišić, Milica and Lazarević, Nikola",
year = "2021",
abstract = "U 2019. godini nastavljen je projekat Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta. Nakon ispitivanja trsteničkog priobalja 2018. godine, druga etapa arheoloških rekognosciranja izvodila se na teritoriji kruševacke opštine, koja sa površinom od 854 km2 pruža veliki istraživacki potencijal. Pripremni poslovi za kampanju 2019. godine podrazumevali su prikupljanje podataka o postojecim nalazištima iz dokumentacije, njihovo kartiranje i postavljanje na postojeću GIS platformu izrađenu za potrebe projekta, nakon čega je usledila terenska prospekcija. U toku jedanaest radnih dana, vršen je obilazak mikroregija u kojima je preliminarnim kartiranjem utvrđena gušća koncentracija lokaliteta, tj. rečnih terasa uz obe obale Zapadne Morave. Sem početnih podataka o zabeleženim nalazištima, i tokom samih radova su prikupljani podaci o arheološkim nalazima i indikativnim lokacijama od meštana, odnosno poznavalaca lokalnih starina i legendi. Stanje terena je, kao i tokom kampanje na području trstenicke opštine, nepovoljno za rekognosciranja, jer se ponovo beleži veliki broj neprohodnih parcela, pre svega zaparloženih strnjišta. Potvrđuje se da trenutni izgled poljoprivrednog zemljišta u široj regiji umnogome onemogućava spoznaju izvornih gabarita naselja, budući da se obilaze samo prohodne parcele. I pored toga, rekognosciranja 2019. godine su donela nova saznanja o naseljavanju doline Zapadne Morave u praistorijskim i istorijskim epohama, ovog puta na prostoru savremene kruševacke opštine. Zabeležen je niz gvozdenodopskih i srednjovekovnih naselja na rubu više terase, na obe moravske obale.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini",
booktitle = "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja",
pages = "215-201",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_784"
}
Bugar, M., Bugarski, I., Vojvodić, U., Radišić, M.,& Lazarević, N.. (2021). Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
Beograd : Arheološki institut., 201-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_784
Bugar M, Bugarski I, Vojvodić U, Radišić M, Lazarević N. Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:201-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_784 .
Bugar, Marin, Bugarski, Ivan, Vojvodić, Uglješa, Radišić, Milica, Lazarević, Nikola, "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2019. godini: rezultati iz kruševačkog kraja" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):201-215,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_784 .

Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja

Bugar, Marin; Bugarski, Ivan; Vojvodić, Uglješa; Radišić, Milica; Marković, Dimitrije

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Bugar, Marin
AU  - Bugarski, Ivan
AU  - Vojvodić, Uglješa
AU  - Radišić, Milica
AU  - Marković, Dimitrije
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/779
AB  - Od praistorije pa do danas, doline Južne i Zapadne Morave predstavljaju važne putne pravce. Međutim, iako se spajaju u ključnu balkansku komunikaciju, Veliku Moravu, one do sada nisu bile arheološki proučene u dovoljnoj meri. Broj iskopavanih lokaliteta je mali, a arheološka karta nije izrađena. Osnovni cilj trogodišnjeg projekta Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta, Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave, koji se tokom 2018. godine izvodio u saradnji sa Muzejskom zbirkom Narodnog univerziteta u Trsteniku, jeste da se upotpune podaci o životu tokom praistorijskih i istorijskih perioda u ovom delu naše zemlje. Projekat je otpočet na tlu opštine Trstenik, dok će se u narednim kampanjama realizovati na teritoriji opština Kruševca, Ćićevca i Varvarina, do sastava Velike Morave.Krećući se od najzapadnijih katastarkih parcela trsteničke opštine pod nadležnošću kruševačkog muzeja, istraženi prostor je obuhvatio 15 dužnih kilometara uz tok Zapadne Morave, sa širinom do 3 km u odnosu na rečno korito. Uz ponovni obilazak ranije zabeleženih nalazišta, poštujući geomorfološke pravilnosti naseljavanja uz reke ispitivane su pre svega lokacije na spojevima viših terasa sa plavljenim tlom, na kojem nije bilo mogućnosti za naseljavanje. Lokacije za obilazak su birane prema zapažanjima na terenu i analizama Google Earth snimaka i sekcija u razmerama 1:25.000 i 1:50.000, koje su unete u GIS platformu.Prema geografskom određenju, uslovno su ustanovljena dva modela naseljavanja. Osim naselja otvorenog tipa iz praistorijskog (metalno doba) i istorijskih perioda (kasna antika i srednji vek), na granici zone neposrednog plavljenja, u severnom priobalju Zapadne Morave ustanovljeni su kasnoantički lokaliteti na višim pozicijama, tj. izdignutijim terasama u zaleđu aluvijalne ravni.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje)
T1  - Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja
EP  - 217
SP  - 205
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779
ER  - 
@inbook{
author = "Bugar, Marin and Bugarski, Ivan and Vojvodić, Uglješa and Radišić, Milica and Marković, Dimitrije",
year = "2021",
abstract = "Od praistorije pa do danas, doline Južne i Zapadne Morave predstavljaju važne putne pravce. Međutim, iako se spajaju u ključnu balkansku komunikaciju, Veliku Moravu, one do sada nisu bile arheološki proučene u dovoljnoj meri. Broj iskopavanih lokaliteta je mali, a arheološka karta nije izrađena. Osnovni cilj trogodišnjeg projekta Narodnog muzeja u Kruševcu i Arheološkog instituta, Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave, koji se tokom 2018. godine izvodio u saradnji sa Muzejskom zbirkom Narodnog univerziteta u Trsteniku, jeste da se upotpune podaci o životu tokom praistorijskih i istorijskih perioda u ovom delu naše zemlje. Projekat je otpočet na tlu opštine Trstenik, dok će se u narednim kampanjama realizovati na teritoriji opština Kruševca, Ćićevca i Varvarina, do sastava Velike Morave.Krećući se od najzapadnijih katastarkih parcela trsteničke opštine pod nadležnošću kruševačkog muzeja, istraženi prostor je obuhvatio 15 dužnih kilometara uz tok Zapadne Morave, sa širinom do 3 km u odnosu na rečno korito. Uz ponovni obilazak ranije zabeleženih nalazišta, poštujući geomorfološke pravilnosti naseljavanja uz reke ispitivane su pre svega lokacije na spojevima viših terasa sa plavljenim tlom, na kojem nije bilo mogućnosti za naseljavanje. Lokacije za obilazak su birane prema zapažanjima na terenu i analizama Google Earth snimaka i sekcija u razmerama 1:25.000 i 1:50.000, koje su unete u GIS platformu.Prema geografskom određenju, uslovno su ustanovljena dva modela naseljavanja. Osim naselja otvorenog tipa iz praistorijskog (metalno doba) i istorijskih perioda (kasna antika i srednji vek), na granici zone neposrednog plavljenja, u severnom priobalju Zapadne Morave ustanovljeni su kasnoantički lokaliteti na višim pozicijama, tj. izdignutijim terasama u zaleđu aluvijalne ravni.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje)",
booktitle = "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja",
pages = "217-205",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779"
}
Bugar, M., Bugarski, I., Vojvodić, U., Radišić, M.,& Marković, D.. (2021). Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje)
Beograd : Arheološki institut., 205-217.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779
Bugar M, Bugarski I, Vojvodić U, Radišić M, Marković D. Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje). 2021;:205-217.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779 .
Bugar, Marin, Bugarski, Ivan, Vojvodić, Uglješa, Radišić, Milica, Marković, Dimitrije, "Arheološka prospekcija donjeg toka Zapadne Morave u 2018. godini: rezultati iz trsteničkog kraja" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (elektronsko izdanje) (2021):205-217,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_779 .

Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске

Радишић, Милица

(Beograd : Arheološki institut, Grad Beograd - Omladinsko pozorište DADOV, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/608
AB  - Arheologija Velikomoravske kneževine zauzima posebno mesto u evropskoj srednjovekovnoj arheologiji, budući da ocrtava model slovenske protodržave koja je baštinila tekovine karolinškog zapada i vizantijskog istoka, ali i pokazivala sasvim jedinstvene pojave koje usled istorijskih okolnosti nisu doživele svoj puni razvoj. Istraživanja velikomoravske teme su od važnosti i za srednjovekovnu arheologiju u Srbiji, tim pre što se upoređivanjem građe naslućuje da različite vrste nalaza - pritom ne tako malobrojnih - iz šire oblasti Podunavlja sa dolinom Velike Morave i Timoka upućuju i na intenzivnije kontakte sa regijama u Češkoj i Slovačkoj. Stoga ovaj rad nudi sažet pregled arheološkog materijala velikomoravskog porekla/stila iz današnje Srbije. Izdvajaju se dve grupe indikativnih predmeta - jednu čine nakit i delovi odeće, a drugoj pripadaju naoružanje i konjska oprema.
AB  - The study of the Great Moravian heritage is of importance for Serbian archaeology, all the more so as different kinds of archaeological finds from the wider Serbian Danube region, inlcuding the Velika Morava and Timok valleys, point to certain contacts with the regions of the Great Moravian state in present-day Czech Republic and Slovakia. While for some finds one may confidently suggest a Great Moravian workshop provenance, other finds, similar not exclusively to the Moravian ones, reflect wider Slavic fashion styles. Although the majority of our sample does not come from archaeological contexts, on the basis of central European parallels these finds can be dated to the 9th and the first half of the 10th centuries. There are two groups of indicative finds – jewellery and parts of clothing, and weapons and horse-riding equipment.
PB  - Beograd : Arheološki institut, Grad Beograd - Omladinsko pozorište DADOV
T2  - Свет средњовековних утврђења, градова и манастира : омаж Марку Поповићу / Svet srednjovekovnih utvrđenja, gradova i manastira : omaž Marku Popoviću = The Мedieval World of fortresses, Towns and monasteries : homage to Marko Popović
T1  - Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске
T1  - Arheološki pokazatelji veza između slovenskih kultura Podunavlja i Velike Moravske
T1  - Archaeological Indications of Contacts between the Slavic Cultures of the Serbian Danube Region and Great Moravia
EP  - 327
SP  - 309
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_608
ER  - 
@inbook{
author = "Радишић, Милица",
year = "2021",
abstract = "Arheologija Velikomoravske kneževine zauzima posebno mesto u evropskoj srednjovekovnoj arheologiji, budući da ocrtava model slovenske protodržave koja je baštinila tekovine karolinškog zapada i vizantijskog istoka, ali i pokazivala sasvim jedinstvene pojave koje usled istorijskih okolnosti nisu doživele svoj puni razvoj. Istraživanja velikomoravske teme su od važnosti i za srednjovekovnu arheologiju u Srbiji, tim pre što se upoređivanjem građe naslućuje da različite vrste nalaza - pritom ne tako malobrojnih - iz šire oblasti Podunavlja sa dolinom Velike Morave i Timoka upućuju i na intenzivnije kontakte sa regijama u Češkoj i Slovačkoj. Stoga ovaj rad nudi sažet pregled arheološkog materijala velikomoravskog porekla/stila iz današnje Srbije. Izdvajaju se dve grupe indikativnih predmeta - jednu čine nakit i delovi odeće, a drugoj pripadaju naoružanje i konjska oprema., The study of the Great Moravian heritage is of importance for Serbian archaeology, all the more so as different kinds of archaeological finds from the wider Serbian Danube region, inlcuding the Velika Morava and Timok valleys, point to certain contacts with the regions of the Great Moravian state in present-day Czech Republic and Slovakia. While for some finds one may confidently suggest a Great Moravian workshop provenance, other finds, similar not exclusively to the Moravian ones, reflect wider Slavic fashion styles. Although the majority of our sample does not come from archaeological contexts, on the basis of central European parallels these finds can be dated to the 9th and the first half of the 10th centuries. There are two groups of indicative finds – jewellery and parts of clothing, and weapons and horse-riding equipment.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut, Grad Beograd - Omladinsko pozorište DADOV",
journal = "Свет средњовековних утврђења, градова и манастира : омаж Марку Поповићу / Svet srednjovekovnih utvrđenja, gradova i manastira : omaž Marku Popoviću = The Мedieval World of fortresses, Towns and monasteries : homage to Marko Popović",
booktitle = "Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске, Arheološki pokazatelji veza između slovenskih kultura Podunavlja i Velike Moravske, Archaeological Indications of Contacts between the Slavic Cultures of the Serbian Danube Region and Great Moravia",
pages = "327-309",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_608"
}
Радишић, М.. (2021). Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске. in Свет средњовековних утврђења, градова и манастира : омаж Марку Поповићу / Svet srednjovekovnih utvrđenja, gradova i manastira : omaž Marku Popoviću = The Мedieval World of fortresses, Towns and monasteries : homage to Marko Popović
Beograd : Arheološki institut, Grad Beograd - Omladinsko pozorište DADOV., 309-327.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_608
Радишић М. Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске. in Свет средњовековних утврђења, градова и манастира : омаж Марку Поповићу / Svet srednjovekovnih utvrđenja, gradova i manastira : omaž Marku Popoviću = The Мedieval World of fortresses, Towns and monasteries : homage to Marko Popović. 2021;:309-327.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_608 .
Радишић, Милица, "Археолошки показатељи веза између словенских култура српског Подунавља и Велике Моравске" in Свет средњовековних утврђења, градова и манастира : омаж Марку Поповићу / Svet srednjovekovnih utvrđenja, gradova i manastira : omaž Marku Popoviću = The Мedieval World of fortresses, Towns and monasteries : homage to Marko Popović (2021):309-327,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_608 .

A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin

Radišič, Milica

(Arheoloski Muzej & Zagrebu, Zagreb, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Radišič, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/375
AB  - In this paper, part of a gilded attire set for decorating clothes is published, from the Museum of Srem, belonging to the Hungarian arts-and-crafts milieu of the period immediately after their set-tling in the Pannonian Plain. The group of finds, consisting of a total of 14 pieces, was gifted to the Museum in the middle of the 2oth century as a legacy of Franjo Ratki, who was the parson of Sremska Mitrovica and trustee of the Archaeological Museum in Zagreb. It is assumed that the finds originate from the area of Mitrovica, where Ratki used to procure antiquities, or the wider region of Syrmia. It is a set consisting of two-piece pendants and two types of appliques which used to adorn the attire of the female part of the population in the 1oth century. On this oc-casion, formal, technological and decorative characteristics are examined, through a comparative analysis with similar decora-tive sets from the Carpathian Basin. Finally, with an overview of other archaeological finds of similar chronology, historical circumstances and the nature of the Hungarian presence in the area between the Danube and the Sava are briefly discussed.
PB  - Arheoloski Muzej & Zagrebu, Zagreb
T2  - Vjesnik Arheoloskog muzeja u Zagrebu
T1  - A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin
EP  - 313
IS  - 1
SP  - 301
VL  - 54
DO  - 10.52064/vamz.54.1.17
ER  - 
@article{
author = "Radišič, Milica",
year = "2021",
abstract = "In this paper, part of a gilded attire set for decorating clothes is published, from the Museum of Srem, belonging to the Hungarian arts-and-crafts milieu of the period immediately after their set-tling in the Pannonian Plain. The group of finds, consisting of a total of 14 pieces, was gifted to the Museum in the middle of the 2oth century as a legacy of Franjo Ratki, who was the parson of Sremska Mitrovica and trustee of the Archaeological Museum in Zagreb. It is assumed that the finds originate from the area of Mitrovica, where Ratki used to procure antiquities, or the wider region of Syrmia. It is a set consisting of two-piece pendants and two types of appliques which used to adorn the attire of the female part of the population in the 1oth century. On this oc-casion, formal, technological and decorative characteristics are examined, through a comparative analysis with similar decora-tive sets from the Carpathian Basin. Finally, with an overview of other archaeological finds of similar chronology, historical circumstances and the nature of the Hungarian presence in the area between the Danube and the Sava are briefly discussed.",
publisher = "Arheoloski Muzej & Zagrebu, Zagreb",
journal = "Vjesnik Arheoloskog muzeja u Zagrebu",
title = "A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin",
pages = "313-301",
number = "1",
volume = "54",
doi = "10.52064/vamz.54.1.17"
}
Radišič, M.. (2021). A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin. in Vjesnik Arheoloskog muzeja u Zagrebu
Arheoloski Muzej & Zagrebu, Zagreb., 54(1), 301-313.
https://doi.org/10.52064/vamz.54.1.17
Radišič M. A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin. in Vjesnik Arheoloskog muzeja u Zagrebu. 2021;54(1):301-313.
doi:10.52064/vamz.54.1.17 .
Radišič, Milica, "A gilded attire set from the museum of Srem - a contribution to the study of the Hungarian conquest period in the southernmost area of the Carpathian basin" in Vjesnik Arheoloskog muzeja u Zagrebu, 54, no. 1 (2021):301-313,
https://doi.org/10.52064/vamz.54.1.17 . .

J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ)

Радишић, Милица

(Beograd : Arheološki institut, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/735
AB  - Knjiga zanimljivog naslova – Pad Velike Moravske: ko je sahranjen u grobu N153 u Pohanskom kod Breclava? – pedeset četvrta je po redu publikacija iz plodne Brilove edicije „Istočno-centralna i Istočna Evropa, 450–1450”, gde se sa stanovišta različitih disciplina (arheologije, istorije, istorije umetnosti, arhitekture, lingvistike) osvetljavaju segmenti srednjovekovne prošlosti velikog dela evropskog kontinenta. Štampana na engleskom jeziku, Brilova izdanja doprinose prevazilaženju jezičkih barijera i upoznaju širu publiku sa rezultatima društvenih i humanističkih nauka u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rusiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj (još uvek nema publikacija sa temama iz današnj Srbije). Posebno mesto u spomenutoj ediciji pripada srednjovekovnim temama iz čeških zemalja – Moravije i Bohemije. Iz uvida u broj i sadržaj objavljenih publikacija stiče se veoma pozitivna ocena o dometima savremene češke medievistike. Pred nama je knjiga posvećena zapadnoslovenskoj kneževini Velikoj Moravskoj, ali ne periodu njenog političkog uzleta, već poslednjoj etapi funkcionisanja na koncu 9. i početku 10. veka. Opisuje se uloga vladarske dinastije Mojmirida i priroda moravskog kneževstva pred iznenadni nestanak sa istorijske pozornice, koji se, pored drugih činilaca, dovodi u vezu i sa napredovanjem Mađara ka Zapadu. Centralni motiv knjige čini nedavno otkriven ktitorski grob (N153) u crkvi na lokalitetu Pohansko kod Breclava u jugoistočnoj Češkoj, oko koga su postavljena pitanja vezana za uspon slovenskih elita. Urednici izdanja Jirži Mahaček i Martin Vihoda, sa Masarikovog univerziteta u Brnu, okupili su nekoliko medievista iz Češke i Austrije koji u svojim prilozima razmatraju događaje i fenomene vezane za velikomoravsko društvo i njegovo neposredno okruženje.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Старинар LXX
T1  - J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ)
EP  - 285
SP  - 282
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_735
ER  - 
@article{
author = "Радишић, Милица",
year = "2020",
abstract = "Knjiga zanimljivog naslova – Pad Velike Moravske: ko je sahranjen u grobu N153 u Pohanskom kod Breclava? – pedeset četvrta je po redu publikacija iz plodne Brilove edicije „Istočno-centralna i Istočna Evropa, 450–1450”, gde se sa stanovišta različitih disciplina (arheologije, istorije, istorije umetnosti, arhitekture, lingvistike) osvetljavaju segmenti srednjovekovne prošlosti velikog dela evropskog kontinenta. Štampana na engleskom jeziku, Brilova izdanja doprinose prevazilaženju jezičkih barijera i upoznaju širu publiku sa rezultatima društvenih i humanističkih nauka u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rusiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj (još uvek nema publikacija sa temama iz današnj Srbije). Posebno mesto u spomenutoj ediciji pripada srednjovekovnim temama iz čeških zemalja – Moravije i Bohemije. Iz uvida u broj i sadržaj objavljenih publikacija stiče se veoma pozitivna ocena o dometima savremene češke medievistike. Pred nama je knjiga posvećena zapadnoslovenskoj kneževini Velikoj Moravskoj, ali ne periodu njenog političkog uzleta, već poslednjoj etapi funkcionisanja na koncu 9. i početku 10. veka. Opisuje se uloga vladarske dinastije Mojmirida i priroda moravskog kneževstva pred iznenadni nestanak sa istorijske pozornice, koji se, pored drugih činilaca, dovodi u vezu i sa napredovanjem Mađara ka Zapadu. Centralni motiv knjige čini nedavno otkriven ktitorski grob (N153) u crkvi na lokalitetu Pohansko kod Breclava u jugoistočnoj Češkoj, oko koga su postavljena pitanja vezana za uspon slovenskih elita. Urednici izdanja Jirži Mahaček i Martin Vihoda, sa Masarikovog univerziteta u Brnu, okupili su nekoliko medievista iz Češke i Austrije koji u svojim prilozima razmatraju događaje i fenomene vezane za velikomoravsko društvo i njegovo neposredno okruženje.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Старинар LXX",
title = "J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ)",
pages = "285-282",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_735"
}
Радишић, М.. (2020). J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ). in Старинар LXX
Beograd : Arheološki institut., 282-285.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_735
Радишић М. J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ). in Старинар LXX. 2020;:282-285.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_735 .
Радишић, Милица, "J. Macháček, M. Wihoda (eds.), The Fall of Great Moravia: Who was Buried in Grave H153 at Pohansko near Breclav?, East Central and Eastern Europe in the Middle Ages, 450–1450, vol. 54 (eds. F. Curta, D. Zupka); Leiden–Boston: Brill 2019, 253 стране са илустрацијама (Приказ)" in Старинар LXX (2020):282-285,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_735 .

Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века

Узелац, Викторија; Радишић, Милица

(Београд : Српско археолошко друштво, 2020)

TY  - CONF
AU  - Узелац, Викторија
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/778
AB  - Krajem osamdesetih i u prvoj polovini devedesetih godina 20. veka Gradski muzej Sombor obavio je zaštitna istraživanja srednjovekovne nekropole kod salaškog naselja Rančevo, na potezu zvanom Atica. Rezultati iskopavanja nisu publikovani, te je lokalitet ostao gotovo nepoznat stručnoj javnosti. Važnost ove nekropole leži u činjenici da je reč o jednoj od malobrojnih, arheološki istraživanih, srednjovekovnih nekropola na teritoriji zapadne Bačke. U iskopavanjima je otkriveno 44 skeletna groba i grupe dislociranih kostiju (ostaci grobova poremećenih ukopavanjem rova iz Drugog svetskog rata), što verovatno čini samo deo nekropole. U saopštenju će biti prikazani rezultati preliminarne analize otkrivenih grobova. Na osnovu odlika pogrebne prakse i grobnog inventara, datovanje nekropole Rančevo-Atica može se opredeliti u razdoblje druge polovine 10. veka, koje su obeležili procesi uspostavljanja mađarske države u Karpatskoj kotlini.Istovremena groblja sličnih karakteristika u regionu –sa ratničkim odlikama i nalazima tzv. bjelobrdskog kulturnog kruga –otkrivena su u Vukovaru, Bogojevu, Bočaru i Batajnici.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
PB  - Суботица : Meђуопштински завод за заштиту споменика културе
C3  - Српско археолошко друштво XLIII скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Суботица, 14.-16. октобар 2020. године
T1  - Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века
T1  - Rezultati istraživanja Gradskog muzeja Sombor na nekropoli Rančevo-Atica iz 10. veka
EP  - 74
SP  - 73
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_778
ER  - 
@conference{
author = "Узелац, Викторија and Радишић, Милица",
year = "2020",
abstract = "Krajem osamdesetih i u prvoj polovini devedesetih godina 20. veka Gradski muzej Sombor obavio je zaštitna istraživanja srednjovekovne nekropole kod salaškog naselja Rančevo, na potezu zvanom Atica. Rezultati iskopavanja nisu publikovani, te je lokalitet ostao gotovo nepoznat stručnoj javnosti. Važnost ove nekropole leži u činjenici da je reč o jednoj od malobrojnih, arheološki istraživanih, srednjovekovnih nekropola na teritoriji zapadne Bačke. U iskopavanjima je otkriveno 44 skeletna groba i grupe dislociranih kostiju (ostaci grobova poremećenih ukopavanjem rova iz Drugog svetskog rata), što verovatno čini samo deo nekropole. U saopštenju će biti prikazani rezultati preliminarne analize otkrivenih grobova. Na osnovu odlika pogrebne prakse i grobnog inventara, datovanje nekropole Rančevo-Atica može se opredeliti u razdoblje druge polovine 10. veka, koje su obeležili procesi uspostavljanja mađarske države u Karpatskoj kotlini.Istovremena groblja sličnih karakteristika u regionu –sa ratničkim odlikama i nalazima tzv. bjelobrdskog kulturnog kruga –otkrivena su u Vukovaru, Bogojevu, Bočaru i Batajnici.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво, Суботица : Meђуопштински завод за заштиту споменика културе",
journal = "Српско археолошко друштво XLIII скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Суботица, 14.-16. октобар 2020. године",
title = "Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века, Rezultati istraživanja Gradskog muzeja Sombor na nekropoli Rančevo-Atica iz 10. veka",
pages = "74-73",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_778"
}
Узелац, В.,& Радишић, М.. (2020). Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века. in Српско археолошко друштво XLIII скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Суботица, 14.-16. октобар 2020. године
Београд : Српско археолошко друштво., 73-74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_778
Узелац В, Радишић М. Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века. in Српско археолошко друштво XLIII скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Суботица, 14.-16. октобар 2020. године. 2020;:73-74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_778 .
Узелац, Викторија, Радишић, Милица, "Резултати истраживања Градског музеја Сомбор на некрополи Ранчево-Атица из 10. века" in Српско археолошко друштво XLIII скупштина и годишњи скуп. Програм, извештаји и апстракти, Суботица, 14.-16. октобар 2020. године (2020):73-74,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_778 .

Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks"

Radišić, Milica

(Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, 2020)

TY  - THES
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2020
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=7566
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:22470/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=17041929
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17414
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/17
AB  - „Bjelobrdski kompleks“ predstavlja jednu od najpoznijih (rano)srednjovekovnih evropskih kultura u kojoj se ogleda sažimanje nomadskih i nenomadskih populacija i njihov preobražaj u feudalno hrišćansko društvo, u periodu od 10. do 12. veka. Zadatak disertacije bio je da se definiše, objedini i kritički analizira arheološka graёa iz Vojvodine, i manjeg dela ostatka Srbije, koja se u najširem smislu može označiti ovim pojmom. U tom cilju je obraёen arheološki materijal sa preko 200 nalazišta, prema podacima iz literature i na osnovu uvida autorke u deo nepublikovane graёe. Kroz tumačenje odlika naselja i nekropola i tipološko-hronološko proučavanje nalaza objašnjene su kulturne i društvene promene u užim vremenskim etapama. Pokazano je da se bjelobrdska kultura može sagledati jedino kao složena sinteza etnički heterogenog panonskog stanovništva i doseljenih Maёara, uz znatnije uticaje iz okruženja. Na njeno oblikovanje u celini nije uticao impuls sa vizantijskog Balkana već su prevagnula strujanja iz drugih evropskih sredina – otonskog Zapada, Kijevske Rusije i u izvesnoj meri vikinšog kulturnog kruga. To se naročito jasno oslikava u sferi verskih, društvenih i modnih obrazaca i kroz preuzimanje zanatskih tehnika i proizvoda. Disertacija doprinosi potpunijem sagledavanju mesta i uloge prostora Vojvodine u širim teritorijalnim i istorijskim okvirima. Tokom svih vremenskih etapa se prate pojave prisutne širom Panonske nizije, koje su u vezi sa uspostavljanjem i razvojem Maёarske. Zato je u skladu sa tokovima savremene nauke predloženo da se pojam „bjelobrdski kompleks/kultura“ ukine (i) u domaćoj naučnoj sredini i da se arheloški materijal razmatra u opštem kontekstu – kao nasleёe iz perioda rane maёarske države. S druge strane, zbog neposredne blizine vizantijske granice i periodične vizantijske prevlasti nad Sremom, u južnoj Vojvodini se prati svojevrsno preplitanje vizantijskih i bjelobrdskih kulturnih tekovina.
AB  - The “Bjelo Brdo complex” represents one of the last (early) medieval European cultures which reflected the convergence of nomadic and non-nomadic populations and their transformation into a feudal Christian society, in the period from the 10th to the 12th century. The task set for this thesis was to define, consolidate and provide a critical analysis of the archaeological material from Vojvodina, and certain smaller parts of the rest of Serbia, which could be defined as belonging to this culture, in the broadest sense possible. In order to achieve this goal archaeological material from over 200 sites was examined, according to data provided by literature and due to author's personal inquiry into unpublished findings. Through an interpretation of the characteristics of settlements and necropoles and typological-chronological examination of the findings, cultural and social changes were explained, divided into shorter periods of time. It was demonstrated that the Bjelo Brdo culture can be perceived only as a complex synthesis of the ethnically heterogeneous Pannonian population and newly settled Hungarians, with important influences from the surrounding areas. When it comes to the shaping of that culture as a whole, it wasn‟t an impulse from the Byzantine Balkans that influenced it, but rather the currents coming from other European milieux – Ottonian West, Kievan Rus‟ and, in a certain measure, the Viking cultural sphere. This can be seen especially clearly in the sphere of religious, social and fashion patterns and through the adoption of crafting techniques and products. This thesis contributes to a more complete overview of the place and role of the area of Vojvodina in a wider territorial and historical context. Phenomena were registered from all of chronological phases, present throughout the entire Carpathian Basin, and linked to the founding and development of the Hungary. Therefore, in accordance with modern scientific tendencies, it is suggested that the use of the term “Bjelo Brdo complex/culture” should be discontinued in our scientific milieu (as well) and that the archaeological material should be taken into consideration in a more general context – as heritage from the period of the early Hungarian state. On the other hand, due to the immediate vicinity of the Byzantine border and periods of Byzantine dominance over Syrmia, an entwining of sorts of the Byzantine and Bjelo Brdo cultural heritage can be observed in southern Vojvodina.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet
T1  - Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks"
T1  - Medieval archaeological heritage in the south of the Carpathian-pannonian region: the "Bjelo brdo complex" in Serbia
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17414
ER  - 
@phdthesis{
author = "Radišić, Milica",
year = "2020",
abstract = "„Bjelobrdski kompleks“ predstavlja jednu od najpoznijih (rano)srednjovekovnih evropskih kultura u kojoj se ogleda sažimanje nomadskih i nenomadskih populacija i njihov preobražaj u feudalno hrišćansko društvo, u periodu od 10. do 12. veka. Zadatak disertacije bio je da se definiše, objedini i kritički analizira arheološka graёa iz Vojvodine, i manjeg dela ostatka Srbije, koja se u najširem smislu može označiti ovim pojmom. U tom cilju je obraёen arheološki materijal sa preko 200 nalazišta, prema podacima iz literature i na osnovu uvida autorke u deo nepublikovane graёe. Kroz tumačenje odlika naselja i nekropola i tipološko-hronološko proučavanje nalaza objašnjene su kulturne i društvene promene u užim vremenskim etapama. Pokazano je da se bjelobrdska kultura može sagledati jedino kao složena sinteza etnički heterogenog panonskog stanovništva i doseljenih Maёara, uz znatnije uticaje iz okruženja. Na njeno oblikovanje u celini nije uticao impuls sa vizantijskog Balkana već su prevagnula strujanja iz drugih evropskih sredina – otonskog Zapada, Kijevske Rusije i u izvesnoj meri vikinšog kulturnog kruga. To se naročito jasno oslikava u sferi verskih, društvenih i modnih obrazaca i kroz preuzimanje zanatskih tehnika i proizvoda. Disertacija doprinosi potpunijem sagledavanju mesta i uloge prostora Vojvodine u širim teritorijalnim i istorijskim okvirima. Tokom svih vremenskih etapa se prate pojave prisutne širom Panonske nizije, koje su u vezi sa uspostavljanjem i razvojem Maёarske. Zato je u skladu sa tokovima savremene nauke predloženo da se pojam „bjelobrdski kompleks/kultura“ ukine (i) u domaćoj naučnoj sredini i da se arheloški materijal razmatra u opštem kontekstu – kao nasleёe iz perioda rane maёarske države. S druge strane, zbog neposredne blizine vizantijske granice i periodične vizantijske prevlasti nad Sremom, u južnoj Vojvodini se prati svojevrsno preplitanje vizantijskih i bjelobrdskih kulturnih tekovina., The “Bjelo Brdo complex” represents one of the last (early) medieval European cultures which reflected the convergence of nomadic and non-nomadic populations and their transformation into a feudal Christian society, in the period from the 10th to the 12th century. The task set for this thesis was to define, consolidate and provide a critical analysis of the archaeological material from Vojvodina, and certain smaller parts of the rest of Serbia, which could be defined as belonging to this culture, in the broadest sense possible. In order to achieve this goal archaeological material from over 200 sites was examined, according to data provided by literature and due to author's personal inquiry into unpublished findings. Through an interpretation of the characteristics of settlements and necropoles and typological-chronological examination of the findings, cultural and social changes were explained, divided into shorter periods of time. It was demonstrated that the Bjelo Brdo culture can be perceived only as a complex synthesis of the ethnically heterogeneous Pannonian population and newly settled Hungarians, with important influences from the surrounding areas. When it comes to the shaping of that culture as a whole, it wasn‟t an impulse from the Byzantine Balkans that influenced it, but rather the currents coming from other European milieux – Ottonian West, Kievan Rus‟ and, in a certain measure, the Viking cultural sphere. This can be seen especially clearly in the sphere of religious, social and fashion patterns and through the adoption of crafting techniques and products. This thesis contributes to a more complete overview of the place and role of the area of Vojvodina in a wider territorial and historical context. Phenomena were registered from all of chronological phases, present throughout the entire Carpathian Basin, and linked to the founding and development of the Hungary. Therefore, in accordance with modern scientific tendencies, it is suggested that the use of the term “Bjelo Brdo complex/culture” should be discontinued in our scientific milieu (as well) and that the archaeological material should be taken into consideration in a more general context – as heritage from the period of the early Hungarian state. On the other hand, due to the immediate vicinity of the Byzantine border and periods of Byzantine dominance over Syrmia, an entwining of sorts of the Byzantine and Bjelo Brdo cultural heritage can be observed in southern Vojvodina.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet",
title = "Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks", Medieval archaeological heritage in the south of the Carpathian-pannonian region: the "Bjelo brdo complex" in Serbia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17414"
}
Radišić, M.. (2020). Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks". 
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17414
Radišić M. Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks". 2020;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17414 .
Radišić, Milica, "Srednjovekovno arheološko nasleđe na jugu karpatsko-panonskog prostora: "Bijelobrdski kompleks"" (2020),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_17414 .

Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries

Radišić, Milica

(Sofia : Universitetsko izdatelstvo "Sv. Kliment Okhridski", 2018)

TY  - CHAP
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/724
AB  - With the arival of the Bulgarians in the Lower Danube region around the year 680 a new chapter of the history of Southeast Europe was opened. A militant alliance, they formed a state which was to become the main rival to the Byzantine Empire and the other newly-formed states in the region for three hundred years. In addition to the core area where the capitals of Pliska and Preslav were founded, Early Mediaeval Bulgaria extended over much wider territories, including those of present-day Romania, Serbia and FYR Macedonia. In contrast to the relatively abundant data from the written sources, archaeological markers of Bulgarian presence and influences on these lands remain insufficiently studied. However, in recent years one may observe a growing interest in this topic, especially among students of the Early Middle Ages in the Carpathian Basin. To summarise the evidence of expansion of the Bulgarian Khanate (the First Bulgarian State, an Empire since 917), that is to better understand the character and the ‘intensity’ of Bulgarian rule in the Central Balkans, I shall try to confront the existing archaeological record from these parts with historical knowledge.
The period of Bulgarian political influence over the Central Balkans, which lasted for some two hundred years, did not leave much material evidence for their presence there. The indicative finds are widely distributed, but still few in relation to the size of this territory. In contrast to the Middle Danube region, where a ‘Bulgarian’ interpretation is in many cases not reliable, with a striking
discrepancy between historical and archaeological data on Belgrade, the sample from present-day southwestern Serbia provides more solid grounds for analysis. A larger concentration of characteristic finds has been observed there, apparently indicating how far west Bulgarian rule may have reached. That these objects did not come to those distant areas through trade or some
other contacts of a similar nature is suggested by their statistical representation at different sites.
PB  - Sofia : Universitetsko izdatelstvo "Sv. Kliment Okhridski"
T2  - Симеонова България в историята на европейския югоизток : 1100 години от битката при Ахелой / Emperor Symeon’s Bulgaria in the history of  Europe’s South-East : 1100 years from the battle of Achelous
T1  - Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries
EP  - 154
SP  - 134
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_724
ER  - 
@inbook{
author = "Radišić, Milica",
year = "2018",
abstract = "With the arival of the Bulgarians in the Lower Danube region around the year 680 a new chapter of the history of Southeast Europe was opened. A militant alliance, they formed a state which was to become the main rival to the Byzantine Empire and the other newly-formed states in the region for three hundred years. In addition to the core area where the capitals of Pliska and Preslav were founded, Early Mediaeval Bulgaria extended over much wider territories, including those of present-day Romania, Serbia and FYR Macedonia. In contrast to the relatively abundant data from the written sources, archaeological markers of Bulgarian presence and influences on these lands remain insufficiently studied. However, in recent years one may observe a growing interest in this topic, especially among students of the Early Middle Ages in the Carpathian Basin. To summarise the evidence of expansion of the Bulgarian Khanate (the First Bulgarian State, an Empire since 917), that is to better understand the character and the ‘intensity’ of Bulgarian rule in the Central Balkans, I shall try to confront the existing archaeological record from these parts with historical knowledge.
The period of Bulgarian political influence over the Central Balkans, which lasted for some two hundred years, did not leave much material evidence for their presence there. The indicative finds are widely distributed, but still few in relation to the size of this territory. In contrast to the Middle Danube region, where a ‘Bulgarian’ interpretation is in many cases not reliable, with a striking
discrepancy between historical and archaeological data on Belgrade, the sample from present-day southwestern Serbia provides more solid grounds for analysis. A larger concentration of characteristic finds has been observed there, apparently indicating how far west Bulgarian rule may have reached. That these objects did not come to those distant areas through trade or some
other contacts of a similar nature is suggested by their statistical representation at different sites.",
publisher = "Sofia : Universitetsko izdatelstvo "Sv. Kliment Okhridski"",
journal = "Симеонова България в историята на европейския югоизток : 1100 години от битката при Ахелой / Emperor Symeon’s Bulgaria in the history of  Europe’s South-East : 1100 years from the battle of Achelous",
booktitle = "Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries",
pages = "154-134",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_724"
}
Radišić, M.. (2018). Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries. in Симеонова България в историята на европейския югоизток : 1100 години от битката при Ахелой / Emperor Symeon’s Bulgaria in the history of  Europe’s South-East : 1100 years from the battle of Achelous
Sofia : Universitetsko izdatelstvo "Sv. Kliment Okhridski"., 134-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_724
Radišić M. Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries. in Симеонова България в историята на европейския югоизток : 1100 години от битката при Ахелой / Emperor Symeon’s Bulgaria in the history of  Europe’s South-East : 1100 years from the battle of Achelous. 2018;:134-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_724 .
Radišić, Milica, "Archaeological testimonies of Bulgarian presence in the Central Balkans during the ninth and tenth centuries" in Симеонова България в историята на европейския югоизток : 1100 години от битката при Ахелой / Emperor Symeon’s Bulgaria in the history of  Europe’s South-East : 1100 years from the battle of Achelous (2018):134-154,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_724 .

Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој

Радишић, Милица; Узелац, Викторија

(Novi Sad : Muzej Vojvodine, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Радишић, Милица
AU  - Узелац, Викторија
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/718
AB  - The article presents part of a single belt from the Hungarian Conquest Period found at the site of St. Ante – Mašic Salaš in Stanišić. The find consists of four heart-shaped mounts made out of gilded silver. The locality is situated on a mound that was almost completely destroyed by ploughing in the 1980s. Small-scale rescue excavations did not provide any information about graves but it is likely that a cemetery was established there for the villagers encountered numerous bones during agricultural activities. Along with few other metal finds (fibulae,earring and ring) the mounts were acquired by the City Museum in Sombor from the finders. Even after surveying the abundant related literature we could not find direct parallels for these finds. However, based on similar belt fittings from several necropolises in the Carpathian Basin (Tomnatic, Karos and Rétközberencs), it is apparent that they belonged to the Hungarians settled in northwestern Backa during the first half of the 10th century. It seems that a lack of complete belts and/or more numerous belt pieces actually indicates a modest presence of Hungarian elites there. In addition to those from Stanišic, the belt mounts were found only in Doroslovo and Apatin. The mounts from Stanišic fit into the general picture of the distribution of the Hungarian finds in Vojvodina. The majority of sites are situated in the northern parts of Banat and Backa – the southernmost areas of intense Hungarian
settlement. The paper gives a short overview of the entire archaeological evidence from the Conquest Period in Backa. Finds of cavalry equipment, horse harness and weaponry are most numerous; on the other hand, there are sporadic finds of jewellery and dress ornaments. This may indicate certain regional peculiarities, but given a very low level of research, at this moment we are far from any definite conclusions.
AB  - U članku je publikovan deo pojasa iz doba mađarskih osvajanja koji je otkriven na lokalitetu Sv. Ante – Mašić Salaš u Stanišiću. Reč je o četiri srcolike aplikacije od srebra sa pozlatom. Lokalitet se nalazi na humci koja je skoro potpuno uništena u zemljanim radovima osamdesetih godina prošlog veka. Zaštitna iskopavanja nisu dala  podatke o grobovima, ali je izvesno postojanje nekropole jer je prema kazivanju meštana na humci bilo dosta nalaza kostiju. Uz nekoliko drugih metalnih nalaza (fibula, prsten i karika) nalazi su otkupljeni za Gradski muzej Sombor. Čak i nakon pregleda obimne literature nismo uspeli da pronađemo direktne analogije za ove nalaze. Međutim, na osnovu sličnih pojaseva sa nekoliko nekropola u Karpatskom basenu (Tomnatic, Karos i Retkozberencs), očigledno je da je pojas pripadao ranomađarskoj eliti naseljenoj u severozapadnoj Bačkoj tokom prve polovine 10. veka. Čini se da nedostatak kompletnih pojasnih garnitura i/ili brojnijih komada pojasnih elemenata zapravo ukazuje na skromno prisustvo mađarske elite u Bačkoj. U radu je dat kratak pregled materijalne kulture ranomađarskog perioda iz ovog regiona; najbrojniji su nalazi konjičke opreme, konjske orme i naoružanja, dok su sporadični primerci nakita i metalnih delova odeće. Ovakva slika može ukazivati na određene regionalne specifičnosti, ali s obzirom na slabu istraženost nekropola 10. veka u Vojvodini, u ovom trenutku smo daleko od bilo kakvih definitivnih zaključaka.
PB  - Novi Sad : Muzej Vojvodine
T2  - Рад Музеја Војводине 60
T1  - Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој
T1  - Pojasne aplikacije iz Stanišića u svetlu ranomađarske ostavštine u Bačkoj
EP  - 38
SP  - 21
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_718
ER  - 
@article{
author = "Радишић, Милица and Узелац, Викторија",
year = "2018",
abstract = "The article presents part of a single belt from the Hungarian Conquest Period found at the site of St. Ante – Mašic Salaš in Stanišić. The find consists of four heart-shaped mounts made out of gilded silver. The locality is situated on a mound that was almost completely destroyed by ploughing in the 1980s. Small-scale rescue excavations did not provide any information about graves but it is likely that a cemetery was established there for the villagers encountered numerous bones during agricultural activities. Along with few other metal finds (fibulae,earring and ring) the mounts were acquired by the City Museum in Sombor from the finders. Even after surveying the abundant related literature we could not find direct parallels for these finds. However, based on similar belt fittings from several necropolises in the Carpathian Basin (Tomnatic, Karos and Rétközberencs), it is apparent that they belonged to the Hungarians settled in northwestern Backa during the first half of the 10th century. It seems that a lack of complete belts and/or more numerous belt pieces actually indicates a modest presence of Hungarian elites there. In addition to those from Stanišic, the belt mounts were found only in Doroslovo and Apatin. The mounts from Stanišic fit into the general picture of the distribution of the Hungarian finds in Vojvodina. The majority of sites are situated in the northern parts of Banat and Backa – the southernmost areas of intense Hungarian
settlement. The paper gives a short overview of the entire archaeological evidence from the Conquest Period in Backa. Finds of cavalry equipment, horse harness and weaponry are most numerous; on the other hand, there are sporadic finds of jewellery and dress ornaments. This may indicate certain regional peculiarities, but given a very low level of research, at this moment we are far from any definite conclusions., U članku je publikovan deo pojasa iz doba mađarskih osvajanja koji je otkriven na lokalitetu Sv. Ante – Mašić Salaš u Stanišiću. Reč je o četiri srcolike aplikacije od srebra sa pozlatom. Lokalitet se nalazi na humci koja je skoro potpuno uništena u zemljanim radovima osamdesetih godina prošlog veka. Zaštitna iskopavanja nisu dala  podatke o grobovima, ali je izvesno postojanje nekropole jer je prema kazivanju meštana na humci bilo dosta nalaza kostiju. Uz nekoliko drugih metalnih nalaza (fibula, prsten i karika) nalazi su otkupljeni za Gradski muzej Sombor. Čak i nakon pregleda obimne literature nismo uspeli da pronađemo direktne analogije za ove nalaze. Međutim, na osnovu sličnih pojaseva sa nekoliko nekropola u Karpatskom basenu (Tomnatic, Karos i Retkozberencs), očigledno je da je pojas pripadao ranomađarskoj eliti naseljenoj u severozapadnoj Bačkoj tokom prve polovine 10. veka. Čini se da nedostatak kompletnih pojasnih garnitura i/ili brojnijih komada pojasnih elemenata zapravo ukazuje na skromno prisustvo mađarske elite u Bačkoj. U radu je dat kratak pregled materijalne kulture ranomađarskog perioda iz ovog regiona; najbrojniji su nalazi konjičke opreme, konjske orme i naoružanja, dok su sporadični primerci nakita i metalnih delova odeće. Ovakva slika može ukazivati na određene regionalne specifičnosti, ali s obzirom na slabu istraženost nekropola 10. veka u Vojvodini, u ovom trenutku smo daleko od bilo kakvih definitivnih zaključaka.",
publisher = "Novi Sad : Muzej Vojvodine",
journal = "Рад Музеја Војводине 60",
title = "Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој, Pojasne aplikacije iz Stanišića u svetlu ranomađarske ostavštine u Bačkoj",
pages = "38-21",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_718"
}
Радишић, М.,& Узелац, В.. (2018). Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој. in Рад Музеја Војводине 60
Novi Sad : Muzej Vojvodine., 21-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_718
Радишић М, Узелац В. Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој. in Рад Музеја Војводине 60. 2018;:21-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_718 .
Радишић, Милица, Узелац, Викторија, "Појасне апликације из Станишића у светлу раномађарске оставштине у Бачкој" in Рад Музеја Војводине 60 (2018):21-38,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_718 .

On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka

Radišić, Milica

(Zagreb : Institut za arheologiju, 2018)

TY  - CONF
AU  - Radišić, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/717
AB  - The article analyses cemeteries and single grave finds from the 10th and the 11th centuries in the western and southern Bačka, where certain regional characteristics of archaeological remains are observed.
PB  - Zagreb : Institut za arheologiju
C3  - Life and death in Mediaeval and early modern times : book of abstracts = Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku : knjiga sažetaka
T1  - On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka
EP  - 20
SP  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_717
ER  - 
@conference{
author = "Radišić, Milica",
year = "2018",
abstract = "The article analyses cemeteries and single grave finds from the 10th and the 11th centuries in the western and southern Bačka, where certain regional characteristics of archaeological remains are observed.",
publisher = "Zagreb : Institut za arheologiju",
journal = "Life and death in Mediaeval and early modern times : book of abstracts = Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku : knjiga sažetaka",
title = "On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka",
pages = "20-20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_717"
}
Radišić, M.. (2018). On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka. in Life and death in Mediaeval and early modern times : book of abstracts = Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku : knjiga sažetaka
Zagreb : Institut za arheologiju., 20-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_717
Radišić M. On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka. in Life and death in Mediaeval and early modern times : book of abstracts = Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku : knjiga sažetaka. 2018;:20-20.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_717 .
Radišić, Milica, "On regional characteristics of the 10th-11th century cemeteries in the western and southern Bačka" in Life and death in Mediaeval and early modern times : book of abstracts = Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku : knjiga sažetaka (2018):20-20,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_717 .

Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама

Бугарски, Иван; Радишић, Милица

(Београд : Српски комитет за византологију, 2016)

TY  - CHAP
AU  - Бугарски, Иван
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2016
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1591
AB  - Период раног средњег века, посматран од почетка VII до краја X века, представља најслабије проучен део средњовековне прошлости нашег поднебља. То се посебно односи на етапу VII–VIII века, за коју су историјски и археолошки подаци изразито оскудни, а њихове интерпретације сучељене, па већим делом изостају и из ретких новијих увида у почетке средњег века који третирају и Балкан. Овом приликом, понудићемо моделе по којима су могли да се одвијају процеси одумирања византијског друштва и обликовања новог које га је наследило, уз испитивање могућих прожимања. У раду ћемо се држати познатих историјских оквира, сазнања о насељима и гробљима, као и процене малобројних археолошких налаза, пре свега од метала и керамике, који најбоље осликавају сличности, али и оштре разлике између занатских и стилских предложака који се јављају на овом простору. Најчешће је реч о случајним или недовољно документованим налазима, што већ у почетку отежава покушај стварања синтезе.
PB  - Београд : Српски комитет за византологију
T2  - Византијско наслеђе и српска уметност I. Процеси византинизације и српска археологија
T1  - Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама
EP  - 99
SP  - 91
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1591
ER  - 
@inbook{
author = "Бугарски, Иван and Радишић, Милица",
year = "2016",
abstract = "Период раног средњег века, посматран од почетка VII до краја X века, представља најслабије проучен део средњовековне прошлости нашег поднебља. То се посебно односи на етапу VII–VIII века, за коју су историјски и археолошки подаци изразито оскудни, а њихове интерпретације сучељене, па већим делом изостају и из ретких новијих увида у почетке средњег века који третирају и Балкан. Овом приликом, понудићемо моделе по којима су могли да се одвијају процеси одумирања византијског друштва и обликовања новог које га је наследило, уз испитивање могућих прожимања. У раду ћемо се држати познатих историјских оквира, сазнања о насељима и гробљима, као и процене малобројних археолошких налаза, пре свега од метала и керамике, који најбоље осликавају сличности, али и оштре разлике између занатских и стилских предложака који се јављају на овом простору. Најчешће је реч о случајним или недовољно документованим налазима, што већ у почетку отежава покушај стварања синтезе.",
publisher = "Београд : Српски комитет за византологију",
journal = "Византијско наслеђе и српска уметност I. Процеси византинизације и српска археологија",
booktitle = "Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама",
pages = "99-91",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1591"
}
Бугарски, И.,& Радишић, М.. (2016). Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама. in Византијско наслеђе и српска уметност I. Процеси византинизације и српска археологија
Београд : Српски комитет за византологију., 91-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1591
Бугарски И, Радишић М. Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама. in Византијско наслеђе и српска уметност I. Процеси византинизације и српска археологија. 2016;:91-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1591 .
Бугарски, Иван, Радишић, Милица, "Централни Балкан у раном средњем веку: Археолошка сведочанства о променама" in Византијско наслеђе и српска уметност I. Процеси византинизације и српска археологија (2016):91-99,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1591 .

Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности

Радишић, Милица

(Сврљиг : Центар за туризам, културу и спорт, 2015)

TY  - CHAP
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1577
AB  - U članku su prikazani slučajni nalazi devet srcolikih aplikacija iz Svrljig-grada koje najverovatnije predstavljaju ukrasne delove pojaseva. Reč je o nalazima bugarske provenijencije čije je težište upotrebe u periodu (prve polovine) 10. veka. Tumače se u kontekstu bugarske prevlasti na svrljiškom području tokom ranog srednjeg veka. U istom ključu se razmatraju slične aplikacije iz drugih oblasti balkanskog dela današnje Srbije, ali se ne isključuje mogućnost da su primerci iz severnog dela Podunavlja mađarskog radioničkog porekla.
AB  - The article presents the chance findings of heart/leaf-shaped bronze mounts from Svrljig-Grad (eastern Serbia) which were most probably used as belt fittings. Such findings mainly date back from the 10th century. Based upon numerous analogous findings from present-day north-eastern Bulgaria, i.e. from the wider surroundings of Preslav, it may be concluded that the mounts testify to Bulgarian domination in the region of Svrljing during the Early Middle Ages. The same could be stated for similar specimens from the areaa in present-day Serbia south of the Danube and Sava, but one cannot exclude the possibility that certain findings from the Danube region might perhaps have been of the Hungarian origin.
PB  - Сврљиг : Центар за туризам, културу и спорт
T2  - Етно-културолошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области
T1  - Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности
EP  - 34
SP  - 21
VL  - XIX
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1577
ER  - 
@inbook{
author = "Радишић, Милица",
year = "2015",
abstract = "U članku su prikazani slučajni nalazi devet srcolikih aplikacija iz Svrljig-grada koje najverovatnije predstavljaju ukrasne delove pojaseva. Reč je o nalazima bugarske provenijencije čije je težište upotrebe u periodu (prve polovine) 10. veka. Tumače se u kontekstu bugarske prevlasti na svrljiškom području tokom ranog srednjeg veka. U istom ključu se razmatraju slične aplikacije iz drugih oblasti balkanskog dela današnje Srbije, ali se ne isključuje mogućnost da su primerci iz severnog dela Podunavlja mađarskog radioničkog porekla., The article presents the chance findings of heart/leaf-shaped bronze mounts from Svrljig-Grad (eastern Serbia) which were most probably used as belt fittings. Such findings mainly date back from the 10th century. Based upon numerous analogous findings from present-day north-eastern Bulgaria, i.e. from the wider surroundings of Preslav, it may be concluded that the mounts testify to Bulgarian domination in the region of Svrljing during the Early Middle Ages. The same could be stated for similar specimens from the areaa in present-day Serbia south of the Danube and Sava, but one cannot exclude the possibility that certain findings from the Danube region might perhaps have been of the Hungarian origin.",
publisher = "Сврљиг : Центар за туризам, културу и спорт",
journal = "Етно-културолошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области",
booktitle = "Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности",
pages = "34-21",
volume = "XIX",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1577"
}
Радишић, М.. (2015). Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности. in Етно-културолошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области
Сврљиг : Центар за туризам, културу и спорт., XIX, 21-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1577
Радишић М. Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности. in Етно-културолошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области. 2015;XIX:21-34.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1577 .
Радишић, Милица, "Раносредњовековне апликације из Сврљиг-града и осврт на сличне налазе на нашем тлу: о функцији, хронологији и културној припадности" in Етно-културолошки зборник за проучавање културе источне Србије и суседних области, XIX (2015):21-34,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1577 .

Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига

Радишић, Милица

(Београд : Српско археолошко друштво, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Радишић, Милица
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1518
AB  - U radu su prikazani slučajni nalazi iz perioda IV–VI veka sa lokaliteta Gradac u selu Grbavče kod Svrljiga, gde se nalaze ostaci utvrđenja. Pored toga  što nije arheološki istraživan, lokalitet je dobrim delom uništen, tako da  predmeti o kojima je reč predstavljaju jedine raspoložive podatke. Ti nalazi  su prethodno kataloški publikovani, a ovom prilikom se daje njihova detaljna  analiza i razmatra istorijski kontekst. Autor pretpostavlja da je utvrđenje  moglo biti izgrađeno već tokom kasne antike, a obnovljeno u sklopu velikih graditeljskih poduhvata u Iliriku za vladavine careva Anastasija I (491–518) i Justinijana I (527–565). Pojedini nalazi ukazuju na mogućnost da je položaj Gradca 
bio korišćen i tokom srednjeg veka.
AB  - On a rocky hill (609m) called Gradac, in the village of Grbavče near Svrljig, the remains of one of many fortifications built in the region of the central Balkans in the Late Antiquity and Early Byzantine period are located. Given that archaeological investigations have not been conducted, the only data available are the chance finds from the collection of the Homeland Museum in Svrljig which indicate that Gradac is a multilayered site. The most apparent are the finds from the Late Antique and Early Byzantine periods. The numismatic material comprises only a few coins, minted during the reigns of Emperor Philippus I (244–249), Anastasius I (491–518), Justin I (518–527) and Justinian I (527–565). Along with the coins, four fibulae are of particular importance to the chronological picture of the site.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
T2  - Гласник Српског археолошког друштва
T1  - Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига
EP  - 302
SP  - 285
VL  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1518
ER  - 
@article{
author = "Радишић, Милица",
year = "2015",
abstract = "U radu su prikazani slučajni nalazi iz perioda IV–VI veka sa lokaliteta Gradac u selu Grbavče kod Svrljiga, gde se nalaze ostaci utvrđenja. Pored toga  što nije arheološki istraživan, lokalitet je dobrim delom uništen, tako da  predmeti o kojima je reč predstavljaju jedine raspoložive podatke. Ti nalazi  su prethodno kataloški publikovani, a ovom prilikom se daje njihova detaljna  analiza i razmatra istorijski kontekst. Autor pretpostavlja da je utvrđenje  moglo biti izgrađeno već tokom kasne antike, a obnovljeno u sklopu velikih graditeljskih poduhvata u Iliriku za vladavine careva Anastasija I (491–518) i Justinijana I (527–565). Pojedini nalazi ukazuju na mogućnost da je položaj Gradca 
bio korišćen i tokom srednjeg veka., On a rocky hill (609m) called Gradac, in the village of Grbavče near Svrljig, the remains of one of many fortifications built in the region of the central Balkans in the Late Antiquity and Early Byzantine period are located. Given that archaeological investigations have not been conducted, the only data available are the chance finds from the collection of the Homeland Museum in Svrljig which indicate that Gradac is a multilayered site. The most apparent are the finds from the Late Antique and Early Byzantine periods. The numismatic material comprises only a few coins, minted during the reigns of Emperor Philippus I (244–249), Anastasius I (491–518), Justin I (518–527) and Justinian I (527–565). Along with the coins, four fibulae are of particular importance to the chronological picture of the site.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво",
journal = "Гласник Српског археолошког друштва",
title = "Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига",
pages = "302-285",
volume = "31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1518"
}
Радишић, М.. (2015). Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига. in Гласник Српског археолошког друштва
Београд : Српско археолошко друштво., 31, 285-302.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1518
Радишић М. Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига. in Гласник Српског археолошког друштва. 2015;31:285-302.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1518 .
Радишић, Милица, "Касноантички и рановизантијски случајни налази са локалитета Градац-Грбавче у околини Сврљига" in Гласник Српског археолошког друштва, 31 (2015):285-302,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1518 .