Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala
The mortality rate in the Singidunum area in the roman period: An attempt of analysis based on epigraphic material
Apstrakt
U pokušaju analize smrtnosti na području grada Singidunuma tokom rimske vladavine, a na osnovu nadgrobnih spomenika, uzeti su u obzir sledeći elementi: društvene grupe (civilni i vojni stalež), uzrast (deca adolescenti, odrasle osobe) i pol. Analiza pokazuje da je najveća smrtnost bila u okviru porodica vojnika nižih vojnih činova, naročito među decom. Može se pretpostaviti da su razlozi relativno veće smrtnosti loši uslovi života kako pojedinačno i porodično, skladno nižem društvenom položaju, tako i generalno, vezano za loše gradsko-komunalne prilike. Analizom nadgrobnih spomenika obuhvaćeno je 39 preminulih osoba.
The funeral monuments found so far on the territory of Roman Singidunum mention 39 deceased persons. Most came from the families of low-ranking military personnel (strator consularis, strator legati, beneficiarius consularis, beneficiarius tribuni, beneficiarius praefecti, aquilifer imaginifer, signifer, miles), while those in civilian service are mostly identified as decurio. The men and the women mostly died between the ages of 16 to 50. Child mortality seems to have been high (11 children aged from 1 to 6). The situation was probably due to the poor living conditions of the individuals and their families who mostly belonged, as the monuments show, to the lower strata of society, as well as to the generally poor living conditions in Roman Singidunum.
Ključne reči:
životni vek / smrtnost / Singidunum / niži vojni činovi / nadgrobni spomeniciIzvor:
Glasnik Srpskog arheološkog društva, 2007, 23, 355-362Izdavač:
- Srpsko arheološko društvo, Beograd
Institucija/grupa
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - JOUR AU - Zotović, Radmila PY - 2007 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/94 AB - U pokušaju analize smrtnosti na području grada Singidunuma tokom rimske vladavine, a na osnovu nadgrobnih spomenika, uzeti su u obzir sledeći elementi: društvene grupe (civilni i vojni stalež), uzrast (deca adolescenti, odrasle osobe) i pol. Analiza pokazuje da je najveća smrtnost bila u okviru porodica vojnika nižih vojnih činova, naročito među decom. Može se pretpostaviti da su razlozi relativno veće smrtnosti loši uslovi života kako pojedinačno i porodično, skladno nižem društvenom položaju, tako i generalno, vezano za loše gradsko-komunalne prilike. Analizom nadgrobnih spomenika obuhvaćeno je 39 preminulih osoba. AB - The funeral monuments found so far on the territory of Roman Singidunum mention 39 deceased persons. Most came from the families of low-ranking military personnel (strator consularis, strator legati, beneficiarius consularis, beneficiarius tribuni, beneficiarius praefecti, aquilifer imaginifer, signifer, miles), while those in civilian service are mostly identified as decurio. The men and the women mostly died between the ages of 16 to 50. Child mortality seems to have been high (11 children aged from 1 to 6). The situation was probably due to the poor living conditions of the individuals and their families who mostly belonged, as the monuments show, to the lower strata of society, as well as to the generally poor living conditions in Roman Singidunum. PB - Srpsko arheološko društvo, Beograd T2 - Glasnik Srpskog arheološkog društva T1 - Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala T1 - The mortality rate in the Singidunum area in the roman period: An attempt of analysis based on epigraphic material EP - 362 IS - 23 SP - 355 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_94 ER -
@article{ author = "Zotović, Radmila", year = "2007", abstract = "U pokušaju analize smrtnosti na području grada Singidunuma tokom rimske vladavine, a na osnovu nadgrobnih spomenika, uzeti su u obzir sledeći elementi: društvene grupe (civilni i vojni stalež), uzrast (deca adolescenti, odrasle osobe) i pol. Analiza pokazuje da je najveća smrtnost bila u okviru porodica vojnika nižih vojnih činova, naročito među decom. Može se pretpostaviti da su razlozi relativno veće smrtnosti loši uslovi života kako pojedinačno i porodično, skladno nižem društvenom položaju, tako i generalno, vezano za loše gradsko-komunalne prilike. Analizom nadgrobnih spomenika obuhvaćeno je 39 preminulih osoba., The funeral monuments found so far on the territory of Roman Singidunum mention 39 deceased persons. Most came from the families of low-ranking military personnel (strator consularis, strator legati, beneficiarius consularis, beneficiarius tribuni, beneficiarius praefecti, aquilifer imaginifer, signifer, miles), while those in civilian service are mostly identified as decurio. The men and the women mostly died between the ages of 16 to 50. Child mortality seems to have been high (11 children aged from 1 to 6). The situation was probably due to the poor living conditions of the individuals and their families who mostly belonged, as the monuments show, to the lower strata of society, as well as to the generally poor living conditions in Roman Singidunum.", publisher = "Srpsko arheološko društvo, Beograd", journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva", title = "Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala, The mortality rate in the Singidunum area in the roman period: An attempt of analysis based on epigraphic material", pages = "362-355", number = "23", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_94" }
Zotović, R.. (2007). Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala. in Glasnik Srpskog arheološkog društva Srpsko arheološko društvo, Beograd.(23), 355-362. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_94
Zotović R. Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 2007;(23):355-362. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_94 .
Zotović, Radmila, "Smrtnost na području Singidunuma u rimskom periodu - pokušaj analize na osnovu epigrafskog materijala" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, no. 23 (2007):355-362, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_94 .