Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa.
Apstrakt
Terminološki problemi i shvatanje proizvodnog ili upotrebnog procesa određenog objekta, zavisno od njegove prirode i struke koja ga formira ili izučava, jedinstveni su za svaku struku odnosno nauku. Kada je arheologijau pitanju, upotreba određenih termina, kojima bi se okaraterisale, označile i najbolje opisale pojedine situacije, artefakti ili kategorije artefakata, čini se
i dalje nije sasvim jasno deinisana. Terminološko pitanje i tehnološka interpretacija postaje utoliko koplikovanija, kada se toj situaciji doda i problem prevoda sa stranih jezika. Ne razlikujući se od drugih istraživačkih polja arheologije, izučavanje procesa proizvodnje i upotrebe glačanog i abrazivnog kamenog oruđa, takođe sadrži terminološke nejasnoće na koje bi, u najmanju ruku, trebalo skrenuti pažnju. Iz tog razloga u ovom radu biće predočeni trenutni terminološki
i tehnološki problemi sa kojima se istraživači ove kategorije arheološkog materijala svakodnevno susreću. Razmotriće se pravilnost prevoda termi...na poput „polished stone tools” (glačno kameno oruđe?) i “ground stone tools” (abrazivno kameno oruđe?) i njihova primena u domaćoj i stranoj literaturi. Biće razmotrena upotreba termina “laki beli kamen” koji je postao sinonim za kasnovinčansku produkciju glačnog kamenog oruđa sa sečicom u Centralnoj Srbiji. Pored navedenog, skrenuće se pažnja i na razumevanje procesa proizvodnje glačanih alatki odnosno na interpretaciju polufabrikata kao i na pojedine jezičke nedoumice koje se tiču određenih proizvodnih stupnjeva: rough-outs, preforms, semi-product, kao i proizvoda okresivačke aktivnosti
a koji najčeće namaju jasnu terminološku odredbu u našem jeziku: blanks, chips, chunks itd. Kada govorimo o interpretaciji, biće predočena i problematika tumačenja veoma bitne grupe abrazivnog oruđa - žrvnjeva, na koju se često ne obraća previše pažnje a koja je neodvojiv segment svakodnevnog života u praistoriji. Shodno tome fokus će biti na predstavljanju jednog novog
tipa predmeta - rastirača u “obliku vekne hleba”, koji do sada nije deinisan u neolitskom materijalu na našim prostorima a njegovo postojanje može biti sasvim izvesno.
Ključne reči:
Terminologija / Terminološki problemi / Interpretacija / Glačano kameno oruđe / Abrazivno kameno oruđe / Beli laki kamen / Magnezit / ŽrvnjeviIzvor:
XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти, 2015, 104-105Izdavač:
- Београд : Српско археолошко друштво
- Пирот : Музеј понишавља Пирот
Napomena:
- У: Антоновић, Д., Филиповић, В. (ур.), XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД: програм, извештаји и апстракти, 04-06. јун 2015, Пирот, Србија (стр. 104-105). Београд и Пирот: Српско археолошко друштво; Музеј понишавља Пирот. (ISBN 978-86-80094-01-4)
Institucija/grupa
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CONF AU - Dimić, Vidan PY - 2015 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/819 AB - Terminološki problemi i shvatanje proizvodnog ili upotrebnog procesa određenog objekta, zavisno od njegove prirode i struke koja ga formira ili izučava, jedinstveni su za svaku struku odnosno nauku. Kada je arheologijau pitanju, upotreba određenih termina, kojima bi se okaraterisale, označile i najbolje opisale pojedine situacije, artefakti ili kategorije artefakata, čini se i dalje nije sasvim jasno deinisana. Terminološko pitanje i tehnološka interpretacija postaje utoliko koplikovanija, kada se toj situaciji doda i problem prevoda sa stranih jezika. Ne razlikujući se od drugih istraživačkih polja arheologije, izučavanje procesa proizvodnje i upotrebe glačanog i abrazivnog kamenog oruđa, takođe sadrži terminološke nejasnoće na koje bi, u najmanju ruku, trebalo skrenuti pažnju. Iz tog razloga u ovom radu biće predočeni trenutni terminološki i tehnološki problemi sa kojima se istraživači ove kategorije arheološkog materijala svakodnevno susreću. Razmotriće se pravilnost prevoda termina poput „polished stone tools” (glačno kameno oruđe?) i “ground stone tools” (abrazivno kameno oruđe?) i njihova primena u domaćoj i stranoj literaturi. Biće razmotrena upotreba termina “laki beli kamen” koji je postao sinonim za kasnovinčansku produkciju glačnog kamenog oruđa sa sečicom u Centralnoj Srbiji. Pored navedenog, skrenuće se pažnja i na razumevanje procesa proizvodnje glačanih alatki odnosno na interpretaciju polufabrikata kao i na pojedine jezičke nedoumice koje se tiču određenih proizvodnih stupnjeva: rough-outs, preforms, semi-product, kao i proizvoda okresivačke aktivnosti a koji najčeće namaju jasnu terminološku odredbu u našem jeziku: blanks, chips, chunks itd. Kada govorimo o interpretaciji, biće predočena i problematika tumačenja veoma bitne grupe abrazivnog oruđa - žrvnjeva, na koju se često ne obraća previše pažnje a koja je neodvojiv segment svakodnevnog života u praistoriji. Shodno tome fokus će biti na predstavljanju jednog novog tipa predmeta - rastirača u “obliku vekne hleba”, koji do sada nije deinisan u neolitskom materijalu na našim prostorima a njegovo postojanje može biti sasvim izvesno. PB - Београд : Српско археолошко друштво PB - Пирот : Музеј понишавља Пирот C3 - XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти T1 - Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa. EP - 105 SP - 104 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_819 ER -
@conference{ author = "Dimić, Vidan", year = "2015", abstract = "Terminološki problemi i shvatanje proizvodnog ili upotrebnog procesa određenog objekta, zavisno od njegove prirode i struke koja ga formira ili izučava, jedinstveni su za svaku struku odnosno nauku. Kada je arheologijau pitanju, upotreba određenih termina, kojima bi se okaraterisale, označile i najbolje opisale pojedine situacije, artefakti ili kategorije artefakata, čini se i dalje nije sasvim jasno deinisana. Terminološko pitanje i tehnološka interpretacija postaje utoliko koplikovanija, kada se toj situaciji doda i problem prevoda sa stranih jezika. Ne razlikujući se od drugih istraživačkih polja arheologije, izučavanje procesa proizvodnje i upotrebe glačanog i abrazivnog kamenog oruđa, takođe sadrži terminološke nejasnoće na koje bi, u najmanju ruku, trebalo skrenuti pažnju. Iz tog razloga u ovom radu biće predočeni trenutni terminološki i tehnološki problemi sa kojima se istraživači ove kategorije arheološkog materijala svakodnevno susreću. Razmotriće se pravilnost prevoda termina poput „polished stone tools” (glačno kameno oruđe?) i “ground stone tools” (abrazivno kameno oruđe?) i njihova primena u domaćoj i stranoj literaturi. Biće razmotrena upotreba termina “laki beli kamen” koji je postao sinonim za kasnovinčansku produkciju glačnog kamenog oruđa sa sečicom u Centralnoj Srbiji. Pored navedenog, skrenuće se pažnja i na razumevanje procesa proizvodnje glačanih alatki odnosno na interpretaciju polufabrikata kao i na pojedine jezičke nedoumice koje se tiču određenih proizvodnih stupnjeva: rough-outs, preforms, semi-product, kao i proizvoda okresivačke aktivnosti a koji najčeće namaju jasnu terminološku odredbu u našem jeziku: blanks, chips, chunks itd. Kada govorimo o interpretaciji, biće predočena i problematika tumačenja veoma bitne grupe abrazivnog oruđa - žrvnjeva, na koju se često ne obraća previše pažnje a koja je neodvojiv segment svakodnevnog života u praistoriji. Shodno tome fokus će biti na predstavljanju jednog novog tipa predmeta - rastirača u “obliku vekne hleba”, koji do sada nije deinisan u neolitskom materijalu na našim prostorima a njegovo postojanje može biti sasvim izvesno.", publisher = "Београд : Српско археолошко друштво, Пирот : Музеј понишавља Пирот", journal = "XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти", title = "Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa.", pages = "105-104", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_819" }
Dimić, V.. (2015). Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa.. in XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти Београд : Српско археолошко друштво., 104-105. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_819
Dimić V. Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa.. in XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти. 2015;:104-105. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_819 .
Dimić, Vidan, "Terminološki problemi, razumevanje i interpretacija tehnološkog procesa u studijama glačanog i abrazivnog kamenog oruđa." in XXXVIII Скупштина и годишњи скуп САД, 04-06. јун 2015, Пирот: програм, извештаји и апстракти (2015):104-105, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_819 .