Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku
Early Christian baptistries in Northern Illyricum
Abstract
Ranohrišćanske krstionice, njihov položaj i izgled osvetljavaju na svoj način ne samo mesto i značaj crkvene građevine kojoj pripadaju i sa kojom su u vezi, već i lokalne specifičnosti povezane sa načinom krštavanja koje se često reflektuju u njihovom prostornom sklopu. Spomenici prezentovani u ovom radu potiču iz Srbije i Crne Gore čija teritorija je tokom kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda ulazila u sastav severnog dela prefekture Ilirik (Praefectura praetorio per Illyricum). Klasifikaciju krstionica moguće je izvršiti na osnovu tipoloških i hronoloških merila. Prema tipološkim karakteristikama izdvajaju se dva osnovna tipa: - krstionice koje su predstavljale samostalan, centralno građen prostor koji okružuje piscinu. Kod nas je takav slučaj zabeležen jedino u Caričinom Gradu gde je krstionica postavljena neposredno uz episkopsku baziliku; - krstionice koje su predstavljale konstrukciju inkorporiranu u samu crkvenu građevinu. Ovaj tip krstionica je najčešći na prostoru centraln...og Balkana. Među njima možemo takođe izdvojiti dva tipa u odnosu na njihov položaj prema samoj crkvenoj građevini: - krstionice neposredno vezane uz narteks crkvene građevine najčešće instalirane u severnom ili južnom kompartimentu narteksa krstionice postavljene u samom naosu crkve i to pretežno u istočnom delu bliže oltaru. Posebno treba izdvojiti krstionicu četvorolisnog oblika oblika smeštenu uz južni brod velike trobrodne bazilike III u Gamzigradu (Romuliana). Ovde treba pomenuti i problem pastoforija sa manjim apsidalnim završecima na istočnoj strani koje su najverovatnije predstavljali honefterione. Ove pastoforije su uglavnom bile snabdevene vodovodnim instalacijama. Piscine se pojavljuju u različitim oblicima, od kojih je najčešći u formi krsta (sa gornjim otvorom takođe u obliku krsta ili kvadrata). Pored krstoobraznih postoje i piscine kružnog oblika. Prilaz piscini najčešće je rešavan konstrukcijom dvojnog stepeništa. Kod nas su stepenice sačuvane u krstionici crkve u Velikom Gradcu (Taliata), u Gamzigradu u bazilici II, u Caričinom Gradu, u Doljanima kod Duklje. Dimenzije piscina mogu se znatno razlikovati što ukazuje da su u periodu od IV do kraja VI veka paralelno funkcionisala dva različita obreda krštavanja immersio i aspersio. U većini slučajeva krstionice sa našeg područja karakterišu jednostavna arhitektonska rešenja i oskudno ili potpuno nepostojanje dekorativnih elemenata. Redak primer sa sačuvanim mozaičnim podom i arhitektonskom dekorativnom plastikom zabeležen je jedino u Caričinom Gradu. Pored krstionica koje potiču iz episkopskih centara (Caričini Grad Bela Palanka, Doljani u blizini Duklje), zabeleženo je i prisustvo krstionica u crkvama podignutim na Dunavskom limesu ili Babotincu kod Prokuplja. Ovi primeri ukazuju na postojanje velikog broja katihumena, što je dovelo do prenosa episkopskih ovlašćenja na druga sveštena lica. Postojanje krstionica tzv. ruralnog tipa je pojava koja je prisutna na čitavom prostoru Balkana. Rasprostranjenost ovih krstionica bila je u skladu sa težnjom Justinijana I velikog hrišćanskog vladara, da konačno dovrši proces hristijanizacije neurbanizovanih delova Balkanskog poluostrva. Invazijom varvarskih plemena sa severa krajem VI i početkom VII veka, pre svega Avara i Slovena, ovaj relativno dug proces hristijanizacije paganskog, već uveliko romanizovanog autohtonog etnosa bio je prekinut u svojoj završnoj fazi, kada je uništena celokupna urbana struktura prefekture Ilirik, a samim tim i već prilično rasprostranjena i čvrsto formirana crkvena organizacija.
This paper discusses early Christian baptistries in the territory of northern Illyricum, which are dated to the period from the 4th to the beginning of the 7th century. The analysis of architectural shapes, positions and decorative elements makes it possible to define the basic types of baptistries, and their chronological attribution. The results of the analysis provides insight into the local specifics of the rite of baptism itself. Likewise, an attempt has been made to reconstruct the liturgical procedures that accompanied it.
Keywords:
piscines / northern Illyricum / Early Christian baptistries / conversion / 4th - to the beginning of the 7th centurySource:
Starinar, 2006, 56, 223-244Publisher:
- Arheološki institut, Beograd
Institution/Community
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - JOUR AU - Ilić, Olivera PY - 2006 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/72 AB - Ranohrišćanske krstionice, njihov položaj i izgled osvetljavaju na svoj način ne samo mesto i značaj crkvene građevine kojoj pripadaju i sa kojom su u vezi, već i lokalne specifičnosti povezane sa načinom krštavanja koje se često reflektuju u njihovom prostornom sklopu. Spomenici prezentovani u ovom radu potiču iz Srbije i Crne Gore čija teritorija je tokom kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda ulazila u sastav severnog dela prefekture Ilirik (Praefectura praetorio per Illyricum). Klasifikaciju krstionica moguće je izvršiti na osnovu tipoloških i hronoloških merila. Prema tipološkim karakteristikama izdvajaju se dva osnovna tipa: - krstionice koje su predstavljale samostalan, centralno građen prostor koji okružuje piscinu. Kod nas je takav slučaj zabeležen jedino u Caričinom Gradu gde je krstionica postavljena neposredno uz episkopsku baziliku; - krstionice koje su predstavljale konstrukciju inkorporiranu u samu crkvenu građevinu. Ovaj tip krstionica je najčešći na prostoru centralnog Balkana. Među njima možemo takođe izdvojiti dva tipa u odnosu na njihov položaj prema samoj crkvenoj građevini: - krstionice neposredno vezane uz narteks crkvene građevine najčešće instalirane u severnom ili južnom kompartimentu narteksa krstionice postavljene u samom naosu crkve i to pretežno u istočnom delu bliže oltaru. Posebno treba izdvojiti krstionicu četvorolisnog oblika oblika smeštenu uz južni brod velike trobrodne bazilike III u Gamzigradu (Romuliana). Ovde treba pomenuti i problem pastoforija sa manjim apsidalnim završecima na istočnoj strani koje su najverovatnije predstavljali honefterione. Ove pastoforije su uglavnom bile snabdevene vodovodnim instalacijama. Piscine se pojavljuju u različitim oblicima, od kojih je najčešći u formi krsta (sa gornjim otvorom takođe u obliku krsta ili kvadrata). Pored krstoobraznih postoje i piscine kružnog oblika. Prilaz piscini najčešće je rešavan konstrukcijom dvojnog stepeništa. Kod nas su stepenice sačuvane u krstionici crkve u Velikom Gradcu (Taliata), u Gamzigradu u bazilici II, u Caričinom Gradu, u Doljanima kod Duklje. Dimenzije piscina mogu se znatno razlikovati što ukazuje da su u periodu od IV do kraja VI veka paralelno funkcionisala dva različita obreda krštavanja immersio i aspersio. U većini slučajeva krstionice sa našeg područja karakterišu jednostavna arhitektonska rešenja i oskudno ili potpuno nepostojanje dekorativnih elemenata. Redak primer sa sačuvanim mozaičnim podom i arhitektonskom dekorativnom plastikom zabeležen je jedino u Caričinom Gradu. Pored krstionica koje potiču iz episkopskih centara (Caričini Grad Bela Palanka, Doljani u blizini Duklje), zabeleženo je i prisustvo krstionica u crkvama podignutim na Dunavskom limesu ili Babotincu kod Prokuplja. Ovi primeri ukazuju na postojanje velikog broja katihumena, što je dovelo do prenosa episkopskih ovlašćenja na druga sveštena lica. Postojanje krstionica tzv. ruralnog tipa je pojava koja je prisutna na čitavom prostoru Balkana. Rasprostranjenost ovih krstionica bila je u skladu sa težnjom Justinijana I velikog hrišćanskog vladara, da konačno dovrši proces hristijanizacije neurbanizovanih delova Balkanskog poluostrva. Invazijom varvarskih plemena sa severa krajem VI i početkom VII veka, pre svega Avara i Slovena, ovaj relativno dug proces hristijanizacije paganskog, već uveliko romanizovanog autohtonog etnosa bio je prekinut u svojoj završnoj fazi, kada je uništena celokupna urbana struktura prefekture Ilirik, a samim tim i već prilično rasprostranjena i čvrsto formirana crkvena organizacija. AB - This paper discusses early Christian baptistries in the territory of northern Illyricum, which are dated to the period from the 4th to the beginning of the 7th century. The analysis of architectural shapes, positions and decorative elements makes it possible to define the basic types of baptistries, and their chronological attribution. The results of the analysis provides insight into the local specifics of the rite of baptism itself. Likewise, an attempt has been made to reconstruct the liturgical procedures that accompanied it. PB - Arheološki institut, Beograd T2 - Starinar T1 - Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku T1 - Early Christian baptistries in Northern Illyricum EP - 244 IS - 56 SP - 223 DO - 10.2298/STA0656223I ER -
@article{ author = "Ilić, Olivera", year = "2006", abstract = "Ranohrišćanske krstionice, njihov položaj i izgled osvetljavaju na svoj način ne samo mesto i značaj crkvene građevine kojoj pripadaju i sa kojom su u vezi, već i lokalne specifičnosti povezane sa načinom krštavanja koje se često reflektuju u njihovom prostornom sklopu. Spomenici prezentovani u ovom radu potiču iz Srbije i Crne Gore čija teritorija je tokom kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda ulazila u sastav severnog dela prefekture Ilirik (Praefectura praetorio per Illyricum). Klasifikaciju krstionica moguće je izvršiti na osnovu tipoloških i hronoloških merila. Prema tipološkim karakteristikama izdvajaju se dva osnovna tipa: - krstionice koje su predstavljale samostalan, centralno građen prostor koji okružuje piscinu. Kod nas je takav slučaj zabeležen jedino u Caričinom Gradu gde je krstionica postavljena neposredno uz episkopsku baziliku; - krstionice koje su predstavljale konstrukciju inkorporiranu u samu crkvenu građevinu. Ovaj tip krstionica je najčešći na prostoru centralnog Balkana. Među njima možemo takođe izdvojiti dva tipa u odnosu na njihov položaj prema samoj crkvenoj građevini: - krstionice neposredno vezane uz narteks crkvene građevine najčešće instalirane u severnom ili južnom kompartimentu narteksa krstionice postavljene u samom naosu crkve i to pretežno u istočnom delu bliže oltaru. Posebno treba izdvojiti krstionicu četvorolisnog oblika oblika smeštenu uz južni brod velike trobrodne bazilike III u Gamzigradu (Romuliana). Ovde treba pomenuti i problem pastoforija sa manjim apsidalnim završecima na istočnoj strani koje su najverovatnije predstavljali honefterione. Ove pastoforije su uglavnom bile snabdevene vodovodnim instalacijama. Piscine se pojavljuju u različitim oblicima, od kojih je najčešći u formi krsta (sa gornjim otvorom takođe u obliku krsta ili kvadrata). Pored krstoobraznih postoje i piscine kružnog oblika. Prilaz piscini najčešće je rešavan konstrukcijom dvojnog stepeništa. Kod nas su stepenice sačuvane u krstionici crkve u Velikom Gradcu (Taliata), u Gamzigradu u bazilici II, u Caričinom Gradu, u Doljanima kod Duklje. Dimenzije piscina mogu se znatno razlikovati što ukazuje da su u periodu od IV do kraja VI veka paralelno funkcionisala dva različita obreda krštavanja immersio i aspersio. U većini slučajeva krstionice sa našeg područja karakterišu jednostavna arhitektonska rešenja i oskudno ili potpuno nepostojanje dekorativnih elemenata. Redak primer sa sačuvanim mozaičnim podom i arhitektonskom dekorativnom plastikom zabeležen je jedino u Caričinom Gradu. Pored krstionica koje potiču iz episkopskih centara (Caričini Grad Bela Palanka, Doljani u blizini Duklje), zabeleženo je i prisustvo krstionica u crkvama podignutim na Dunavskom limesu ili Babotincu kod Prokuplja. Ovi primeri ukazuju na postojanje velikog broja katihumena, što je dovelo do prenosa episkopskih ovlašćenja na druga sveštena lica. Postojanje krstionica tzv. ruralnog tipa je pojava koja je prisutna na čitavom prostoru Balkana. Rasprostranjenost ovih krstionica bila je u skladu sa težnjom Justinijana I velikog hrišćanskog vladara, da konačno dovrši proces hristijanizacije neurbanizovanih delova Balkanskog poluostrva. Invazijom varvarskih plemena sa severa krajem VI i početkom VII veka, pre svega Avara i Slovena, ovaj relativno dug proces hristijanizacije paganskog, već uveliko romanizovanog autohtonog etnosa bio je prekinut u svojoj završnoj fazi, kada je uništena celokupna urbana struktura prefekture Ilirik, a samim tim i već prilično rasprostranjena i čvrsto formirana crkvena organizacija., This paper discusses early Christian baptistries in the territory of northern Illyricum, which are dated to the period from the 4th to the beginning of the 7th century. The analysis of architectural shapes, positions and decorative elements makes it possible to define the basic types of baptistries, and their chronological attribution. The results of the analysis provides insight into the local specifics of the rite of baptism itself. Likewise, an attempt has been made to reconstruct the liturgical procedures that accompanied it.", publisher = "Arheološki institut, Beograd", journal = "Starinar", title = "Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku, Early Christian baptistries in Northern Illyricum", pages = "244-223", number = "56", doi = "10.2298/STA0656223I" }
Ilić, O.. (2006). Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku. in Starinar Arheološki institut, Beograd.(56), 223-244. https://doi.org/10.2298/STA0656223I
Ilić O. Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku. in Starinar. 2006;(56):223-244. doi:10.2298/STA0656223I .
Ilić, Olivera, "Ranohrišćanske krstionice u severnom Iliriku" in Starinar, no. 56 (2006):223-244, https://doi.org/10.2298/STA0656223I . .