Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja
Abstract
Novija arheološka iskopavanja lokacije Više grobalja u istočnom delu područja Termoelektrane
Kostolac B sprovode se od 2008. godine. U toku zaštitnih istraživanja 2015. godine, na
ovom potezu južno od vojnog logora je otkrivena antička komunikacija, kao i pet objekata, 27
grobova, te ukopi i bunari koji nisu u potpunosti definisani. Za potrebe ovog izveštaja, izdvojen
je keramički materijal iz jednog rova, koji zapravo predstavlja pozajmište gline. Širina rova iznosila
je 19,5 m, dok dužinu nije bilo moguće odrediti jer su zaštitna istraživanja bila ograničena
kratkim vremenskim rokom. Budući da su prethodnih decenija u blizini ove lokacije otkrivene
dve keramičarske peći, dok je tokom novih istraživanja zabeležena još jedna, sa nalazima kalupa
za lampe, zasnovana je pretpostavka da je glina bila eksploatisana upravo za potrebe grnčarske
proizvodnje. Po prestanku primarne funkcije rova, on je bio zatrpan velikom količinom keramičkog
materijala i životinjskih kostiju, da bi na...kon toga na njemu bio izgrađen kasnoantički
objekat (Redžić et al. 2017). S obzirom da rov nije istražen u celosti, ovde je dat tipološki pregled
keramičkog materijala iz dostupne celine, tj. onog dela rova koji je bilo moguće arheološki dokumentovati.
Preliminarne statističke analize nisu kompletne u ovom trenutku, već se odnose
samo na keramički materijal iz istraženog dela rova.
Keywords:
keramika / rimski period / nekropola / Više grobalja / ViminacijumSource:
Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini, 2019, 190-200Publisher:
- Beograd : Arheološki institut
Funding / projects:
Institution/Community
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - CHAP AU - Raičković Savić, Angelina AU - Mitić, Ana PY - 2019 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/700 AB - Novija arheološka iskopavanja lokacije Više grobalja u istočnom delu područja Termoelektrane Kostolac B sprovode se od 2008. godine. U toku zaštitnih istraživanja 2015. godine, na ovom potezu južno od vojnog logora je otkrivena antička komunikacija, kao i pet objekata, 27 grobova, te ukopi i bunari koji nisu u potpunosti definisani. Za potrebe ovog izveštaja, izdvojen je keramički materijal iz jednog rova, koji zapravo predstavlja pozajmište gline. Širina rova iznosila je 19,5 m, dok dužinu nije bilo moguće odrediti jer su zaštitna istraživanja bila ograničena kratkim vremenskim rokom. Budući da su prethodnih decenija u blizini ove lokacije otkrivene dve keramičarske peći, dok je tokom novih istraživanja zabeležena još jedna, sa nalazima kalupa za lampe, zasnovana je pretpostavka da je glina bila eksploatisana upravo za potrebe grnčarske proizvodnje. Po prestanku primarne funkcije rova, on je bio zatrpan velikom količinom keramičkog materijala i životinjskih kostiju, da bi nakon toga na njemu bio izgrađen kasnoantički objekat (Redžić et al. 2017). S obzirom da rov nije istražen u celosti, ovde je dat tipološki pregled keramičkog materijala iz dostupne celine, tj. onog dela rova koji je bilo moguće arheološki dokumentovati. Preliminarne statističke analize nisu kompletne u ovom trenutku, već se odnose samo na keramički materijal iz istraženog dela rova. PB - Beograd : Arheološki institut T2 - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini T1 - Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja EP - 200 SP - 190 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_700 ER -
@inbook{ author = "Raičković Savić, Angelina and Mitić, Ana", year = "2019", abstract = "Novija arheološka iskopavanja lokacije Više grobalja u istočnom delu područja Termoelektrane Kostolac B sprovode se od 2008. godine. U toku zaštitnih istraživanja 2015. godine, na ovom potezu južno od vojnog logora je otkrivena antička komunikacija, kao i pet objekata, 27 grobova, te ukopi i bunari koji nisu u potpunosti definisani. Za potrebe ovog izveštaja, izdvojen je keramički materijal iz jednog rova, koji zapravo predstavlja pozajmište gline. Širina rova iznosila je 19,5 m, dok dužinu nije bilo moguće odrediti jer su zaštitna istraživanja bila ograničena kratkim vremenskim rokom. Budući da su prethodnih decenija u blizini ove lokacije otkrivene dve keramičarske peći, dok je tokom novih istraživanja zabeležena još jedna, sa nalazima kalupa za lampe, zasnovana je pretpostavka da je glina bila eksploatisana upravo za potrebe grnčarske proizvodnje. Po prestanku primarne funkcije rova, on je bio zatrpan velikom količinom keramičkog materijala i životinjskih kostiju, da bi nakon toga na njemu bio izgrađen kasnoantički objekat (Redžić et al. 2017). S obzirom da rov nije istražen u celosti, ovde je dat tipološki pregled keramičkog materijala iz dostupne celine, tj. onog dela rova koji je bilo moguće arheološki dokumentovati. Preliminarne statističke analize nisu kompletne u ovom trenutku, već se odnose samo na keramički materijal iz istraženog dela rova.", publisher = "Beograd : Arheološki institut", journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini", booktitle = "Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja", pages = "200-190", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_700" }
Raičković Savić, A.,& Mitić, A.. (2019). Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini Beograd : Arheološki institut., 190-200. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_700
Raičković Savić A, Mitić A. Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini. 2019;:190-200. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_700 .
Raičković Savić, Angelina, Mitić, Ana, "Rezultati tipološke obrade keramičkog materijala sa prostora viminacijumske nekropole Više grobalja" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2017. godini (2019):190-200, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_700 .