Show simple item record

A contribution to the study of lamellar armors

dc.creatorBugarski, Ivan
dc.date.accessioned2022-05-10T11:14:22Z
dc.date.available2022-05-10T11:14:22Z
dc.date.issued2005
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/66
dc.description.abstractRad se temelji na nalazima lamelarnih oklopa sa viminacijumskog lokaliteta Svetinja, kojima je već posvećena pažnja u tekstu M. Popovića o tom ranovizantijskom lokalitetu. Nalazi dva oklopa, preciznije njihovih očigledno nespojenih lamelnih nizova, odnosno lamela, potiču sa poda objekta koji je definisan kao kovačnica. Uz njih je, uz prostor oko kuće 2, pronađen manji broj lamela još jednog oklopa. Gvozdene pločice su znatno korodirane i stoga ne pružaju sve podatke koje bi bolje očuvani komadi mogli dati. Ipak, jedan od dva oklopa sa poda kovačnice je u boljem stanju, te je bilo moguće izvršiti određene analize, odnosno poređenja sa najbolje očuvanim ovakvim oklopom, sa nekropole iz Niderštocingena, kojeg je objavio P. Paulsen. Izračunato je da se bolje očuvani oklop sastojao od oko 553 lamele. Do ovog broja se došlo sabiranjem broja očuvanih lamela i količnika ukupne visine fragmenata i prosečne visine jedne lamele. Među pločicama je bilo onih tri veličine: najmanje, visine 7 cm, su najverovatnije bile smeštane u ramenom pojasu oklopa, i u brojčanom su odnosu od 1:4 u odnosu na veće lamele, visine 8,5 cm, koje su pokrivale grudni, stomačni i leđni predeo. Najmanji broj lamela - svega dve kompletno sačuvane - je većih dimenzija, visine 10,5 cm. One su u potpunosti nalik na predstavnike tipa 3 po Paulsenu. Jedna od tih pločica je i najbolje očuvana lamela oklopa, mase od 15,25 g. Gotovo sve pločice su po sredini polukružno ili lučno zasečene; sve su zarubljenih uglova i perforirane. Kroz perforacije različitog rasporeda je vršeno prišivanje lamela, kako međusobno, tako i za postavu. Svođenjem proporcije mase i površine najbolje očuvane lamele sa ukupnom pretpostavljenom površinom lamela, izračunatom putem proizvoda procenjenog broja lamela i prosečne površine jedne, od 14,4 cm2 (prosečne dimenzije jedne pločice su 8 cm h 1,8 cm), izračunato je da su sve lamele težile 5,78 kg. Ova masa ne predstavlja izvornu masu oklopa, jer nedostaju kopče koje su spajale lamelne nizove, ali joj je zasigurno bliska. Tako smo zaključili da je težina oklopa sa Svetinje bila manja od vrednosti koje se navode u literaturi. Ukupna površina lamela takođe, nije jednaka oklopnoj površini, budući da su lamelni oklopi sklapani od horizontalnih nizova lamela u kojima su se one međusobno preklapale za oko 40%. Tako je oklopna površina bolje očuvanog nalaza sa Svetinje 4778 cm2, što je 60% ukupne površine svih pojedinačnih lamela. Prema modelu sa Niderštocingena, pretpostavili smo da su se i nizovi našeg oklopa sastojali od oko 32 međusobno preklopljene pločice, širine do 35 cm. Tako se dalo izračunati da je oklop sa Svetinje bio komponovan od 17 nizova. Za neke od njih smo bili u mogućnosti da predložimo rekonstrukciju. Ovih 17 nizova je bilo opšiveno kožnim oputama, što je potvrđeno i drugde. Nizovi su potom zašivani na uobičajenu kožnu postavu, koju je u tragovima sačuvala korozija preklapajući se odozdo nagore. Sličan je, ali ne i isti, i drugi oklop sa poda kovač- nice, koji je pronađen u daleko lošijem stanju. U gomilama slepljenih lamela je ipak bilo moguće konstatovati i pločice dimenzija do 7,5 cm h 1,5 cm, sa dvostrukim kontinuiranim lučnim zasekom izvedenim po polovni jedne duže strane, kakve ne poznaje Paulsenova tipologija. Ističe se i lamela dimenzija 7,5 cm h 1,5 cm, bez lučnih zaseka. Uz njih, konstatovane su veće lamele koje odgovaraju pomenutim najvećim lamelama sa bolje očuvanog oklopa odnosno Paulsenovom tipu 3. Uz uvažavanje specifičnosti primeraka sa Svetinje, njih je ipak lako povezati sa lamelarnim oklopima kakvi se u vizantijskoj upotrebi javljaju u VI veku. Ovakav tip oklopa, inače duboke geneze i istočnog porekla, Vizantinci tada preuzimaju usled promene načina vođenja bitaka, gde se sve više koriste dalekometni refleksni lukovi i probojne trobridne strele, takođe istočnog porekla. U germansku i avarsku upotrebu ovakvi oklopi uglavnom ulaze u završnom periodu VI veka na početku VII veka. Nalazi sa poda kovačnice sa Svetinje su u potpunosti precizno datovani, u kraj VI veka, u horizont između dva avarska rušenja Viminacijuma onog iz 584. godine i konačnog, koje se dogodilo u nekom trenutku od 593-596. godine. Oni se pouzdano mogu pripisati gepidskoj vojnoj posadi u ranijem napadu već oštećenog bedema ovog lokaliteta. Tako je kontekst nalaza sa Svetinje dvojak, budući da su gepidski federati ove oklope koristili u svojstvu pripadnika vizantijske vojske, planski uklopljenih u odbrambenu strategiju ove oblasti. Ne čini se da su oklopi pronađeni na Svetinji tu i pravljeni. Najpre, nije verovatno da bi vizantijska uprava dozvolila postojanje oružarskog centra na ovom uzburkanom području. Uz to, ni objekat malih dimenzija - oko 3 m h 3 m - definisan kao kovačnica ne može predstavljati oružarsku oficinu. Oklopi pronađeni u kovačnici su od različitih lamela, što je takođe ne nameće za mesto njihove izrade. Tako se pre čini da je u kovačnici za potrebe vojne posade radio oružar koji je oružje popravljao, a ne pravio. Za lamelne oklope sa Svetinje su ponuđene analogije iz ranovizantijskog konteksta, ali i drugih okruženja, uz napomenu da je po prvi put opširnije skrenuta pažnja na nalaz iz Selenče. Iz ranoavarskog groba (?) sa ovog lokaliteta potiču razni interesantni nalazi među kojima i nekoliko fragmentovanih lamela, izrađenih od bronze, kako se navodi u dokumentaciji Muzeja Vojvodine gde se nalazi čuvaju. Nažalost, nismo bili u prilici da vidimo nalaze, ali jesmo u prilici da objavimo pribavljene crteže. Potaknuti nalazom takođe bronzanih oklopnih pločica sa viminacijumskog lokaliteta Lanci (Rudine), a koje smo, uz ogradu, pripisali starijem rimskom tipu oklopa, tipu lorica squamata, sažeto smo predstavili i taj tip defanzivnog oružja, uz naglašavanje sličnosti i razlika u odnosu na poznije, lamelarne oklope. Oba ova tipa su dubokih istočnih korena. Arheološka i pogotovo ikonografska evidencija je bogata. U radu smo se u tom smislu nešto više zadržali na nalazu lamelnog šlema sa, opet Niderštocingena, i njegovom teritorijalno udaljenom ali hronološki bliskom analogijom iz Bokhondonga, iz Južne Koreje, kao i na nalazu telesnog oklopa iz gepidskog groba sa nekropole Kelked-Feketekapu V, na kojoj je germansko stanovništvo sahranjivano ostajući u teritorijalnom zaleđu avarskog Kaganata. U radu je dotaknuto korišćenje lamelarnih oklopa i u kasnijim vekovima, ne samo u vizantijskom kontekstu.sr
dc.description.abstractThe work is based on the finds of lamellar armors from the Early Byzantine site Svetinja at Viminacium. In addition to the analysis of the finds we presented also the analogies from Early Byzantine, Germanic and Avar contexts and we also paid attention to the so far insufficiently known find from Selenča. Along the armors we also analyzed the related lamellar helmets. The work includes discussion of the genesis of lamellar armor types - their Oriental origin and their continuance after the 6th century, i.e. the final years of the 6th and the beginning of the 7th century, when lamellar armors were introduced in the Byzantine army and among Germans and Avars as a result of changes in warfare techniques. Finally, we suggest conclusions resulting from the precisely defined context of the Svetinja find.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjectSvetinjaen
dc.subjectSelenčaen
dc.subjectlorica squamataen
dc.subjectlamellar armorsen
dc.subjectGermansen
dc.subjectByzantiumen
dc.subjectAvarsen
dc.titlePrilog proučavanju lamelarnih oklopasr
dc.titleA contribution to the study of lamellar armorsen
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage179
dc.citation.issue55
dc.citation.other(55): 161-179
dc.citation.spage161
dc.identifier.doi10.2298/STA0555161B
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/266/63.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record