Приказ основних података о документу

Roman fibulae from Ulpiana: Archaeological investigations 1981-87

dc.creatorPetković, Sofija
dc.date.accessioned2022-05-10T11:13:24Z
dc.date.available2022-05-10T11:13:24Z
dc.date.issued2003
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/52
dc.description.abstractRimski grad Ulpiana obnavljan je više puta tokom svoje duge istorije, od početka II veka n. e. do 618. godine, kada je definitivno napušten pred najezdom Avara i Slovena. Arheološkim istraživanjima potvrđeno je više faza života na ovom lokalitetu. Sistematska iskopavanja Ulpijane 1981-1987. godine pod rukovodstvom Maje Parović-Pešikan, koja su obavili Arheološki institut iz Beograda i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika iz Prištine, pružila su mogućnost njihovog preciznijeg hronološkog razgraničenja. Tokom ovih istraživanja, kojima su obuhvaćeni kompleks severne kapije, zapadna kapija i gradsko jezgro duž glavne ulice, cardo maximus, pronađeno je četrnaest fibula, koje su mogle biti tipološki određene. Smatrali smo da bi bilo korisno prikazati ovaj hronološki indikativan arheološki materijal u okviru utvrđenih faza života na lokalitetu. Fibule sa Ulpijane razvrstali smo u devet tipova, koji pripadaju širokom hronološkom rasponu od kraja I do sredine V veka. Datovanje tipova izvršeno je na osnovu analogija i stratigrafskih podataka o arheološkim celinama iz kojih potiču: 1. 1. Bronzana fibula sa šarnirom i pločastim lukom ukrašenim emajlom, T. I, 1 datuje se u kraj I - početak III veka. 2. 2. Bronzana lučna jako profilisana fibula sa kratkim držačem igle, dugmetastim završetkom stope i glavom u obliku trube, T. I, 2, datuje se u II-III vek. 3. 3. Bronzana lučna jako profilisana fibula sa visokim držačem igle i dugmetastim završetkom stope, T. I, 3, datuje se u II-III vek. 1. 4. Bronzane lučne fibule sa šarnir mehanizmom, grbenom na luku, visokim držačem igle i dugmetastim završetkom stope, T. I, 4-5, datuju se u II-III vek. 2. 5. Bronzana lučna kolenasta fibula sa visokim držačem igle, T. I, 6, datuju se od II do IV veka. 3. 6. Jednostavne lučne fibule sa glavom u vidu opruge, najčešće od četiri navoja i kratkim držačem igle, tzv. "legionarske fibule", mogu biti bronzane sa olučastim držačem igle i ponekad dugmetastim završetkom stope - varijanta 1 ili sa zavijutcima na glavi i stopi i pločastim nosačem igle - varijanta 2 koje se datuju od kraja I do IV veka, kao i gvozdene imitacije prethodne varijante - varijanta 3, karakteristične za III-IV vek, T. II, 1-5. 1. 7. Bronzana prstenasta "omega" fibula spiralno uvijenih krajeva, T. II, 6 datuje se u kraj III-IV vek. 2. 8. Mala srebrna lučna fibula sa pločastom polukružnom glavom, pločastom romboidnom stopom i olučastim držačem igle, T. II, 7, datuje se u kraj IV - prvu polovinu V veka. 3. 9. Bronzana lučna fibula sa posuvraćenom, trapezasto proširenom stopom i grebenom na luku, T. II, 8, datuje se u kraj IV - prvu polovinu V veka. Kao što se vidi iz pregleda tipova fibula nađenih na Ulpijani tokom istraživanja 1981-1987. godine, one se mogu svrstati u tri hronološke grupe: I grupa - tipovi fibula koji traju od kraja I do sredine III veka, generalno datovani u II - prvu polovinu III veka, šarnir - fibule, jako profilisane lučne fibule i kolenaste fibula (tip 1-5), II grupa - tipovi III-IV veka, jednostavne lučne fibule i prstenasta omega - fibula (tip 6-7) i III grupa - tipovi karakteristični za početak perioda seobe naroda, srebrna fibula sa polukružnom pločastom glavom i romboidnom stopom i fibula sa posuvraćenom trapezastom stopom (tip 8-9) datovani u kraj IV - prvu polovinu V veka. Naše hronološke grupe i tipovi fibula prema mestu nalaza odgovaraju fazama života na Ulpijani utvrđenim istraživanjima 1981-1987. na osnovu stratigrafskih podataka i analize otkrivene arhitekture. Treba imati u vidu da je Ulpiana, smeštena na raskrsnici puteva koji su povezivali Dunavski limes sa Dalmacijom i Makedonijom, a preko Niša sa Trakijom, morala biti značajan zanatski i trgovinski centar, te je razumljiva raznolikost tipova fibula i u skromnom materijalu koji smo obradili. Iako, za sada, nema dovoljno podataka o lokalnoj proizvodnji fibula na Ulpijani, radionica za topljenje i obradu metala s kraja III - početka IV veka, konstatovana u III horizontu, zapadno od Severne kapije, govori u prilog pretpostavci da je ova vrsta nakita izrađivana na licu mesta. Na osnovu tipološko-hronološke analize naših fibula izdvojili bi period kraja III - prve polovine IV veka kao vreme njihove intenzivne lokalne proizvodnje. U svakom slučaju, Ulpijana je bila administrativno središte Dardanske rudne oblasti, te je metalurgija morala činiti značajan faktor ekonomije grada. Putevi importa fibula na Ulpijanu i uticaji na lokalnu proizvodnju u ranocarskom periodu dolaze sa severa Dunavom i dolinom Velike Morave, dok se u vreme kasne antike težište pomera na Donje Podunavlje, odakle dolinom Timoka dospevaju na naš lokalitet. Tako fibule I grupe pripadaju panonskim tipovima (tip 1-3), s izuzetkom šarnir fibula sa rebrasto profilisanim lukom, koje su najverovatnije proizvođene na gornjomezijskom limesu. Fibule II grupe lokalno su proizvođene, osim tipa 7 čiji se nalazi u Gornjoj Meziji koncentrišu na limesu, oko Singidunuma, dok černjahovske fibule III grupe (tip 8-9) na Ulpijanu stižu iz Priobalne Dakije dolinom Timoka. Može se reći, da se fibule sa Ulpijane obrađene u ovom radu uklapaju u okvire istorijske i ekonomske slike o rimskoj provinciji Gornjoj Meziji i kasnije diocezi Dakiji, koja nam je poznata na osnovu arheoloških nalaza i istorijskih izvora.sr
dc.description.abstractDuring systematic archaeological excavations of the Roman town Ulpiana, from 1981 to 1987, which were carried out by the Archaeological Institute in Belgrade and the Regional Institute for Protection of Cultural Monuments in Priština under supervision of dr. Maja Parović-Pešikan, the north and west gate complex of the fortress and part of the town nucleus, 40 m along the main street cardo maximus, were investigated. On that occasion, fourteen fibulae and six fragments of fibulae, in clearly stratified layers and life horizons, were found at that site. Nine types of fibulae from the chronological period 1st to 5th century A.D. were identified. The majority of fibulae are made of bronze, one example is of silver and two of iron. The chronological determination of investigated horizons, which was ascertained by the author of excavations, is confirmed on the basis of the fibula finds dealt with in this study.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjectUlpianaen
dc.subjectRoman perioden
dc.subjectfibulaeen
dc.titleRimske fibule sa Ulpijane - arheološka istraživanja 1981-1987sr
dc.titleRoman fibulae from Ulpiana: Archaeological investigations 1981-87en
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage253
dc.citation.issue53-54
dc.citation.other(53-54): 241-253
dc.citation.spage241
dc.identifier.doi10.2298/STA0454241P
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/253/49.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу