РАИ - Репозиторијум Археолошког Института
Археолошки институт, Београд
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   РАИ
  • Археолошки институт / Institute of Archaeology
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
  •   РАИ
  • Археолошки институт / Institute of Archaeology
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija

Heritage we pretend not to see: An old mining community in the village of Kostolac, Serbia

Thumbnail
2020
352.pdf (1.465Mb)
Аутори
Nikolić, Emilija
Anđelković-Grašar, Jelena
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Iako je Viminacijum već godinama međunarodno poznato i priznato arheološko nalazište koje se nalazi na teritoriji sela Kostolac (Stari Kostolac), ali i turistički potencijal regiona Grada Požarevca i čitave Srbije, osvešćivanje o celokupnom kulturnom nasleđu ovog sela na nivou lokalne zajednice i šire javnosti deluje kao neizvestan i težak proces. Predeo sela Kostolac u severoistočnoj Srbiji i zaleđu Dunava važan je sa aspekta arheološkog nasleđa, ali i industrijskog nasleđa iz prethodna dva veka, koje je sačuvano kroz različite materijalne ostatke i nematerijalno nasleđe vezano za viševekovnu rudarsku aktivnost u ovom kraju. Ove godine obeležava se 150 godina od otvaranja podzemnog rudnika i početka eksploatacije uglja u selu Kostolac, što je u isto vreme i jubilej industrijalizacije moderne Srbije 1870. godine. Nažalost, suprotno važnosti ovog jubileja, građevine rudarske kolonije čiji su nekadašnji stanovnici bili učesnici i svedoci modernizacije i razvoja tadašnje države, potpuno s...u ruinirane i polako nestaju pred očima meštana i stručne javnosti, nakon zatvaranja podzemnog rudnika 1966. godine. Kasniji ubrzani razvoj savremenog površinskog kopa uglja "Drmno" i otvaranje termoelektrane "Kostolac B", pažnju privrede, pa tako i šire javnosti vezanu za eksploataciju uglja u ovom predelu, usmerio je u drugom pravcu, potpuno zanemarujući vrednost rudarskog nasleđa iz 19. veka u selu Kostolac, pa se prostor rudarske kolonije zaobilazi i u saobraćaju i dnevnoj komunikaciji. Takođe, mnogi duhovni elementi života stanovnika sela oblikovani su pod uticajem aktivnosti rudnika, a do danas nisu šire prepoznati kao vrednosti, iako predstavljaju veoma značajno nematerijalno nasleđe celog regiona. Ostaci stare rudarske kolonije u selu Kostolac predstavljaju vredno industrijsko nasleđe ne samo prostora Kostolca i Grada Požarevca, već i celokupne Srbije, jer prikazuju vezu materijalnog i nematerijalnog nasleđa: ostataka graditeljstva, eksploatacije prirodnih resursa sa rudarenjem, interkulturalnih dijaloga doseljenika rudara i njihovih porodica sa starosedeocima, verovanja i običaja, legendi i mitova. Autorke su ovim tekstom želele da ukažu i ponovo skrenu pažnju naučne i stručne javnosti, zvaničnika i institucija, na važnost rudarskog nasleđa ovog kraja, potrebu njegove zaštite i potencijal buduće prezentacije prostora rudarske kolonije sela Kostolac, u cilju socio-ekonomskog i kulturnog razvoja lokalne zajednice, dok ne bude kasno da se bilo šta učini.

In addition to Viminacium, an internationally recognized Roman archaeological site and park, there are many other elements of cultural heritage in the Kostolac village situated in northeastern Serbia near the Danube, which are almost unknown for most of the people in Serbia and beyond. This year, 2020, marks the 150th-anniversary of the opening of coal exploitation in the Kostolac village, and the official beginning of the industrialization of Serbia, determined by this event in 1870. Unfortunately, the remains of the buildings in the mining community which witnessed an important part of the modern development of the country are in a state of ruin and have been slowly disappearing after the closing of the underground coal exploitation in 1966, following the rapid development of modern strip mining and electric generation. Also, many spiritual elements in the life of Kostolac people connected to the mining are not widely recognized as values, although they represent the precious intangi...ble heritage of this village and the whole region.

Кључне речи:
selo Kostolac / rudnik uglja / rudarsko nasleđe / rudarska kolonija / podzemni rudnik / industrijsko nasleđe / underground mine / mining heritage / mining community / Kostolac village / industrial heritage / coal mining
Извор:
Arheologija i prirodne nauke, 2020, 16, 149-178
Издавач:
  • Arheološki institut, Beograd

DOI: 10.18485/arhe_apn.2020.16.10

ISSN: 1452-7448

[ Google Scholar ]
URI
http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/355
Колекције
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Институција/група
Археолошки институт / Institute of Archaeology
TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Emilija
AU  - Anđelković-Grašar, Jelena
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/355
AB  - Iako je Viminacijum već godinama međunarodno poznato i priznato arheološko nalazište koje se nalazi na teritoriji sela Kostolac (Stari Kostolac), ali i turistički potencijal regiona Grada Požarevca i čitave Srbije, osvešćivanje o celokupnom kulturnom nasleđu ovog sela na nivou lokalne zajednice i šire javnosti deluje kao neizvestan i težak proces. Predeo sela Kostolac u severoistočnoj Srbiji i zaleđu Dunava važan je sa aspekta arheološkog nasleđa, ali i industrijskog nasleđa iz prethodna dva veka, koje je sačuvano kroz različite materijalne ostatke i nematerijalno nasleđe vezano za viševekovnu rudarsku aktivnost u ovom kraju. Ove godine obeležava se 150 godina od otvaranja podzemnog rudnika i početka eksploatacije uglja u selu Kostolac, što je u isto vreme i jubilej industrijalizacije moderne Srbije 1870. godine. Nažalost, suprotno važnosti ovog jubileja, građevine rudarske kolonije čiji su nekadašnji stanovnici bili učesnici i svedoci modernizacije i razvoja tadašnje države, potpuno su ruinirane i polako nestaju pred očima meštana i stručne javnosti, nakon zatvaranja podzemnog rudnika 1966. godine. Kasniji ubrzani razvoj savremenog površinskog kopa uglja "Drmno" i otvaranje termoelektrane "Kostolac B", pažnju privrede, pa tako i šire javnosti vezanu za eksploataciju uglja u ovom predelu, usmerio je u drugom pravcu, potpuno zanemarujući vrednost rudarskog nasleđa iz 19. veka u selu Kostolac, pa se prostor rudarske kolonije zaobilazi i u saobraćaju i dnevnoj komunikaciji. Takođe, mnogi duhovni elementi života stanovnika sela oblikovani su pod uticajem aktivnosti rudnika, a do danas nisu šire prepoznati kao vrednosti, iako predstavljaju veoma značajno nematerijalno nasleđe celog regiona. Ostaci stare rudarske kolonije u selu Kostolac predstavljaju vredno industrijsko nasleđe ne samo prostora Kostolca i Grada Požarevca, već i celokupne Srbije, jer prikazuju vezu materijalnog i nematerijalnog nasleđa: ostataka graditeljstva, eksploatacije prirodnih resursa sa rudarenjem, interkulturalnih dijaloga doseljenika rudara i njihovih porodica sa starosedeocima, verovanja i običaja, legendi i mitova. Autorke su ovim tekstom želele da ukažu i ponovo skrenu pažnju naučne i stručne javnosti, zvaničnika i institucija, na važnost rudarskog nasleđa ovog kraja, potrebu njegove zaštite i potencijal buduće prezentacije prostora rudarske kolonije sela Kostolac, u cilju socio-ekonomskog i kulturnog razvoja lokalne zajednice, dok ne bude kasno da se bilo šta učini.
AB  - In addition to Viminacium, an internationally recognized Roman archaeological site and park, there are many other elements of cultural heritage in the Kostolac village situated in northeastern Serbia near the Danube, which are almost unknown for most of the people in Serbia and beyond. This year, 2020, marks the 150th-anniversary of the opening of coal exploitation in the Kostolac village, and the official beginning of the industrialization of Serbia, determined by this event in 1870. Unfortunately, the remains of the buildings in the mining community which witnessed an important part of the modern development of the country are in a state of ruin and have been slowly disappearing after the closing of the underground coal exploitation in 1966, following the rapid development of modern strip mining and electric generation. Also, many spiritual elements in the life of Kostolac people connected to the mining are not widely recognized as values, although they represent the precious intangible heritage of this village and the whole region.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Arheologija i prirodne nauke
T1  - Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija
T1  - Heritage we pretend not to see: An old mining community in the village of Kostolac, Serbia
EP  - 178
IS  - 16
SP  - 149
DO  - 10.18485/arhe_apn.2020.16.10
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Emilija and Anđelković-Grašar, Jelena",
year = "2020",
abstract = "Iako je Viminacijum već godinama međunarodno poznato i priznato arheološko nalazište koje se nalazi na teritoriji sela Kostolac (Stari Kostolac), ali i turistički potencijal regiona Grada Požarevca i čitave Srbije, osvešćivanje o celokupnom kulturnom nasleđu ovog sela na nivou lokalne zajednice i šire javnosti deluje kao neizvestan i težak proces. Predeo sela Kostolac u severoistočnoj Srbiji i zaleđu Dunava važan je sa aspekta arheološkog nasleđa, ali i industrijskog nasleđa iz prethodna dva veka, koje je sačuvano kroz različite materijalne ostatke i nematerijalno nasleđe vezano za viševekovnu rudarsku aktivnost u ovom kraju. Ove godine obeležava se 150 godina od otvaranja podzemnog rudnika i početka eksploatacije uglja u selu Kostolac, što je u isto vreme i jubilej industrijalizacije moderne Srbije 1870. godine. Nažalost, suprotno važnosti ovog jubileja, građevine rudarske kolonije čiji su nekadašnji stanovnici bili učesnici i svedoci modernizacije i razvoja tadašnje države, potpuno su ruinirane i polako nestaju pred očima meštana i stručne javnosti, nakon zatvaranja podzemnog rudnika 1966. godine. Kasniji ubrzani razvoj savremenog površinskog kopa uglja "Drmno" i otvaranje termoelektrane "Kostolac B", pažnju privrede, pa tako i šire javnosti vezanu za eksploataciju uglja u ovom predelu, usmerio je u drugom pravcu, potpuno zanemarujući vrednost rudarskog nasleđa iz 19. veka u selu Kostolac, pa se prostor rudarske kolonije zaobilazi i u saobraćaju i dnevnoj komunikaciji. Takođe, mnogi duhovni elementi života stanovnika sela oblikovani su pod uticajem aktivnosti rudnika, a do danas nisu šire prepoznati kao vrednosti, iako predstavljaju veoma značajno nematerijalno nasleđe celog regiona. Ostaci stare rudarske kolonije u selu Kostolac predstavljaju vredno industrijsko nasleđe ne samo prostora Kostolca i Grada Požarevca, već i celokupne Srbije, jer prikazuju vezu materijalnog i nematerijalnog nasleđa: ostataka graditeljstva, eksploatacije prirodnih resursa sa rudarenjem, interkulturalnih dijaloga doseljenika rudara i njihovih porodica sa starosedeocima, verovanja i običaja, legendi i mitova. Autorke su ovim tekstom želele da ukažu i ponovo skrenu pažnju naučne i stručne javnosti, zvaničnika i institucija, na važnost rudarskog nasleđa ovog kraja, potrebu njegove zaštite i potencijal buduće prezentacije prostora rudarske kolonije sela Kostolac, u cilju socio-ekonomskog i kulturnog razvoja lokalne zajednice, dok ne bude kasno da se bilo šta učini., In addition to Viminacium, an internationally recognized Roman archaeological site and park, there are many other elements of cultural heritage in the Kostolac village situated in northeastern Serbia near the Danube, which are almost unknown for most of the people in Serbia and beyond. This year, 2020, marks the 150th-anniversary of the opening of coal exploitation in the Kostolac village, and the official beginning of the industrialization of Serbia, determined by this event in 1870. Unfortunately, the remains of the buildings in the mining community which witnessed an important part of the modern development of the country are in a state of ruin and have been slowly disappearing after the closing of the underground coal exploitation in 1966, following the rapid development of modern strip mining and electric generation. Also, many spiritual elements in the life of Kostolac people connected to the mining are not widely recognized as values, although they represent the precious intangible heritage of this village and the whole region.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Arheologija i prirodne nauke",
title = "Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija, Heritage we pretend not to see: An old mining community in the village of Kostolac, Serbia",
pages = "178-149",
number = "16",
doi = "10.18485/arhe_apn.2020.16.10"
}
Nikolić, E.,& Anđelković-Grašar, J.. (2020). Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija. in Arheologija i prirodne nauke
Arheološki institut, Beograd.(16), 149-178.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.10
Nikolić E, Anđelković-Grašar J. Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija. in Arheologija i prirodne nauke. 2020;(16):149-178.
doi:10.18485/arhe_apn.2020.16.10 .
Nikolić, Emilija, Anđelković-Grašar, Jelena, "Nasleđe pred kojim žmurimo - stara rudarska kolonija u selu Kostolac, Srbija" in Arheologija i prirodne nauke, no. 16 (2020):149-178,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.10 . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О РАИ | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумГрупеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О РАИ | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB