Приказ основних података о документу

Serbian archaeology in digital era: The state of the art

dc.creatorŠegan-Radonjić, Marija
dc.creatorTapavički-Ilić, Milica
dc.date.accessioned2022-05-10T11:33:44Z
dc.date.available2022-05-10T11:33:44Z
dc.date.issued2020
dc.identifier.issn1452-7448
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/354
dc.description.abstractU ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo da dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe.sr
dc.description.abstractThe paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceArheologija i prirodne nauke
dc.subjectSrbijasr
dc.subjectpregledsr
dc.subjectpodacisr
dc.subjectdigitizacijasr
dc.subjectartefaktisr
dc.subjectarheologijasr
dc.subjectSerbiaen
dc.subjectregulationen
dc.subjectoverviewen
dc.subjectdigitizationen
dc.subjectdigitalen
dc.subjectdataen
dc.subjectartefacten
dc.subjectarcheologyen
dc.titleSrpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanjesr
dc.titleSerbian archaeology in digital era: The state of the arten
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage229
dc.citation.issue16
dc.citation.other(16): 205-229
dc.citation.rankM52
dc.citation.spage205
dc.identifier.doi10.18485/arhe_apn.2020.16.12
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/208/351.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу