RAI - Repository of the Institute of Archaeology
Institute of Archaeology, Belgrade
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RAI
  • Археолошки институт / Institute of Archaeology
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
  •   RAI
  • Археолошки институт / Institute of Archaeology
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje

Serbian archaeology in digital era: The state of the art

Thumbnail
2020
351.pdf (501.1Kb)
Authors
Šegan-Radonjić, Marija
Tapavički-Ilić, Milica
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo d...a dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe.

The paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.
Keywords:
Srbija / pregled / podaci / digitizacija / artefakti / arheologija / Serbia / regulation / overview / digitization / digital / data / artefact / archeology
Source:
Arheologija i prirodne nauke, 2020, 16, 205-229
Publisher:
  • Arheološki institut, Beograd

DOI: 10.18485/arhe_apn.2020.16.12

ISSN: 1452-7448

[ Google Scholar ]
URI
http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/354
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers’ publications
Institution/Community
Археолошки институт / Institute of Archaeology
TY  - JOUR
AU  - Šegan-Radonjić, Marija
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/354
AB  - U ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo da dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe.
AB  - The paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Arheologija i prirodne nauke
T1  - Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje
T1  - Serbian archaeology in digital era: The state of the art
EP  - 229
IS  - 16
SP  - 205
DO  - 10.18485/arhe_apn.2020.16.12
ER  - 
@article{
author = "Šegan-Radonjić, Marija and Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2020",
abstract = "U ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo da dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe., The paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Arheologija i prirodne nauke",
title = "Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje, Serbian archaeology in digital era: The state of the art",
pages = "229-205",
number = "16",
doi = "10.18485/arhe_apn.2020.16.12"
}
Šegan-Radonjić, M.,& Tapavički-Ilić, M.. (2020). Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje. in Arheologija i prirodne nauke
Arheološki institut, Beograd.(16), 205-229.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.12
Šegan-Radonjić M, Tapavički-Ilić M. Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje. in Arheologija i prirodne nauke. 2020;(16):205-229.
doi:10.18485/arhe_apn.2020.16.12 .
Šegan-Radonjić, Marija, Tapavički-Ilić, Milica, "Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje" in Arheologija i prirodne nauke, no. 16 (2020):205-229,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.12 . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RAI | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RAI | Send Feedback

OpenAIRERCUB