Prikaz osnovnih podataka o dokumentu

New contributions for the Early Iron Age stratigraphy at the site of Hisar in Leskovac (Sector I)

dc.creatorKapuran, Aleksandar
dc.date.accessioned2022-05-10T11:29:12Z
dc.date.available2022-05-10T11:29:12Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/288
dc.description.abstractPosle više od dve decenije istraživanja na lokalitetu Hisar u Leskovcu pokazala se potreba za revizijom nekih zaključaka kao i gledišta na kulturnu stratigrafiju ovog višeslojnog lokaliteta na kome je konstatovano naselje iz poznog bronzanog doba (brnjička kulturna grupa Br C/D Na L1), gvozdenog doba I (Na L 2-V 2) i gvozdenog doba III (VI-V vek pre n. e.), kasne antike i srednjeg veka. Cilj ovoga rada jeste da se ukaže na ozbiljne greške koje su u prvom redu nastale usled prenebregavanja uticaja raznih faktora - prirodnih i antropogenih procesa, erozija, posledica bombardovanja iz II sv. rata, kao i nedovoljnog poznavanja tehnologije praistorijske metalurgije - koji su doveli do niza pogrešnih zaključaka o kulturnoj stratigrafiji na Sektoru I, i to počevši od istraživanja iz 1999. godine pa do onih iz 2006. (sl. 1). Početničke greške u interpretaciji rezultata iz kampanje 1999. godine načinio je autor ovoga rada stoga što nije obratio pažnju na činjenicu da postoji visok procenat pomešanih nalaza keramičke produkcije sa karakteristikama i brnjičke i Belegiš II-Gava kulture u istim kontekstima, odnosno u sva 4 kulturna horizonta, koji su se prilično jasno ocrtavali na profilu a-B . Analizirajući u svom radu iz 2001. godine keramičke nalaze iz sonde 1/99, a. Kapuran nije uzeo u obzir činjenicu da su stratumi I-IV mogli nastati i dejstvom intenzivnih erozionih procesa koji idu iz pravca viših kota brda Hisar (platoa Sektora III), budući da se sonda nalazila na središnjem delu najstrmije padine sa istočne strane lokaliteta (sl. 1). Ova greška postala je očigledna tek 2006. godine, kada su preduzeta obimna istraživanja sondi I (površine 25 m x 8 m) i II te sonde Put na Sektoru I. Istraživanja iz 2006. godine pokazala su da jedini siguran i stratigrafski definisan objekat iz starijih horizonata predstavlja Objekat 14, u kome su se, jedna pored druge, nalazile sekira od gvožđa (tip plosnate sekire sa krilcima) i šuplja bronzana sekira kelt, koja se datuje najranije u Na B/B2, odnosno u 9. vek pre n. e. Istraživanja na Sektoru I iz 2006. godine dovela su do otkrića nadzemnog stambenog objekta (označenog kao Obj. 44+17/06) (sl. 2) koji, prema nalazima keramike na njegovoj osnovi, pripada Ha A2-B1 - kao što su prethodno konstatovali Bulatović i Jović. U manjoj depresiji u zdravici (Objekat 33/06) (sl. 2), koja je ujedno predstavljala gaznu površinu u kući, u istom kontekstu otkrivena je keramika starije faze Brnjice sa kraja bronzanog doba (T. II/1-4) i gvozdenog doba Ha A2-B1 (T. II/5-9). Na južnom delu poda kuće nalazila se grupa keramike (Objekat 29) i u njoj je, među izmešanim nalazima brnjičke (T. I/1-4) i kanelovane keramike (T. I/5-12), u VIII o. s. in situ otkrivena konična zdela ukrašena kosim kanelurama karakterističnim za XI i X vek pre n. e. - prema Bulatoviću (sl. 2). Kontroverzni nalaz Turovićeve igle, kao primer "najstarije metalurgije gvožđa", takođe treba kritički i u realnom svetlu sagledati i pritom uzeti u obzir navedene greške. U radu iz 2002. godine M. Stojić navodi da je Turovićeva igla otkrivena "u dnu profila sonde 1/99" - prema navodima Šćepana Turovića, koji je ovaj predmet doneo u Muzej. Već u sledećem radu navodi se da isti predmet potiče "iz sloja čija je relativna hronologija pouzdano utvrđena (tj. nema vidljivih ukopavanja iz mlađih horizonata)", i datuje se "u XIII ili XII vek pre n. e.", da bi u sledećem radu isti predmet bio datovan u XIV vek pre n. e. Tokom 2003. i 2005. godine, arheološka istraživanja bila su fokusirana na prostor oko mesta gde je igla navodno "pronađena" (sl. 1/sonda 2005). Kao rezultati tih istraživanja prezentovane su u radu iz 2006. godine fotografije sa osnovama "metalurških" peći (sa kraja bronzanog doba), zatim metalične šljake, kao i brojni rastirači koji mogu da se koriste u fazi pripreme rude gvožđa za dali proces topljenja. Zabunu izaziva i tvrdnja da metalurške peći poseduju kalotu, što je neuobičajen, a možemo reći i jedinstven slučaj za topioničarske peći iz praistorije, budući da je do sada poznata jedino forma zakošenog cilindra bez kalote, što Tylecot i Pleiner ilustruju u radovima vezanim za praistorijsku metalurgiju. Kao nalazi od gvožđa prikazano je nekoliko predmeta koji su se takođe nalazili na podnicama peći sa kalotom, ali oni tipološki mogu pripadati i drugim, hronološki mlađim kulturama na Sektoru I. Takođe, ostali smo uskraćeni za klučne informacije o preciznijoj ubikaciji ovih objekata, o nadmorskim visinama, za fotografije zatečene situacije ili za neki tehnički crtež. Smatramo da bi za zaklučak da je u pitanju praistorijska metalurgija gvožđa potrebno izvršiti fizičko-hemijske analize šljaka, od kojih inače komad predstavlen na fotografiji 5a nema precizno definisan arheološki kontekst i nađen je veoma blizu zdravice na prostoru sonde Put, oko 50 m dale od navedenih peći. Možda poreklo Turovićeve gvozdene igle treba tražiti u periodu turske dominacije na centralnom Balkanu, budući da prema dimenzijama, materijalu i tehnici kovanja najviše sličnosti pokazuje sa derviškim iglama kojima su se pripadnici derviškog reda probadali u ritualnom transu. U prilog ovoj tvrdnji možemo navesti nalaz gvozdene igle velikih dimenzija nađene na prostoru opustelog nasela Pazarište, u severnom podgrađu turskog utvrđenja Svrlig-grad.sr
dc.description.abstractArchaeological research at the site of Hisar in Leskovac began more than a decade ago and has initiated numerous papers on the relationship between the Mediana and Brnjica cultural groups and cultures that marked the transition from the Bronze to the Early Iron Age in the Central Balkans. This paper seeks to highlight and correct some of the key mistakes which have emerged in the stratigraphic interpretation of this multi-horizon site, and in such a way contribute to the better understanding of cultural movements at the transition from the 2nd to the 1st millennium BC.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/177020/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjectTurovićeva iglasr
dc.subjectstarije gvozdeno dobasr
dc.subjectprelazni period iz bronzanog u gvozdeno dobasr
dc.subjectcrna metalurgijasr
dc.subjectbronzano dobasr
dc.subjectTurović pinen
dc.subjecttransition from Bronze to Iron Ageen
dc.subjectEarly Iron Ageen
dc.subjectBronze Ageen
dc.subjectblack metallurgyen
dc.titleNovi prilozi za stratigrafiju starijeg gvozdenog doba na lokalitetu Hisar u leskovcu (Sektor I)sr
dc.titleNew contributions for the Early Iron Age stratigraphy at the site of Hisar in Leskovac (Sector I)en
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage20
dc.citation.issue68
dc.citation.other(68): 9-20
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage9
dc.identifier.doi10.2298/STA1767009K
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/149/285.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Dokumenti

Thumbnail

Ovaj dokument se pojavljuje u sledećim kolekcijama

Prikaz osnovnih podataka o dokumentu