Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Zanatska specijalizacija podrazumeva da su konkretne zadatke i/ili aktivnosti obavljali samo pojedini članovi zajednice, ili kao glavnu/osnovnu aktivnost ili paralelno sa drugim aktivnostima. Pojava specijalizacije često se povezuje sa kompleksnim društvima, preciznije, njeno se prisustvo podrazumeva uz prisustvo društvene stratifikacije, odnosno, postojanje specijalizacije se negira ukoliko su društva nestratifikovana. Međutim, organizacija proizvodnje različitih dobara i pojava i razvoj specijalizacije znatno su složeniji; postojanje specijalizacije ne može se okarakterisati samo kao prisutno/odsutno, već postoje različiti vidovi i različiti stepeni. Zbog toga se poslednjih decenija pojavila potreba za novim, revidiranim teorijskim okvirima. Tako pojedini autori predlažu nove definicije specijalizacije i organizacije proizvodnje, a posebno se ističu društveni i kulturni aspekti (pored čisto ekonomskih) koji utiču na proizvodnju dobara i tehnološke izbore. Moć i prestižni status u dru...štvu nisu povezani samo za kontrolom resursa i većom količinom materijalnih dobara, već i sa njihovom vrstom – naime, važan faktor za razvoj zanata, pojavu zanatske specijalizacije i za pojavu/povećanje društvene nejednakosti predstavljaju prestižni predmeti. Simbolički značaj i vrednost tokom praistorije pridavani su određenim tehnologijama i predmetima ne samo zbog egzotične sirovine ili drugih cenjenih svojstava (kao što su otpornost i izdržljivost nekog predmeta, ali i neutilitarna svojstva poput boje), već i zbog uloženog truda i veštine u izradu. Takvi prestižni predmeti su onima koji su ih izradili i/ili onima koji su ih posedovali davali ugled i status ili su ih odražavali.
Кључне речи:
prehistoric technology / praistorijska arheologija / praistorijska tehnologija / prehistoric archaeology / craft production / craft specialisation / social stratification / social archaeologyИзвор:
Етноантрополошки проблеми, 2022, 17, 3, 847-865Издавач:
- Beograd : Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakulteta
Напомена:
- https://eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1100 [https://eap-iea.org/index.php/eap/article/view/1100/1049]
Институција/група
Археолошки институт / Institute of ArchaeologyTY - JOUR AU - Vitezović, Selena PY - 2022 UR - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1575 AB - Zanatska specijalizacija podrazumeva da su konkretne zadatke i/ili aktivnosti obavljali samo pojedini članovi zajednice, ili kao glavnu/osnovnu aktivnost ili paralelno sa drugim aktivnostima. Pojava specijalizacije često se povezuje sa kompleksnim društvima, preciznije, njeno se prisustvo podrazumeva uz prisustvo društvene stratifikacije, odnosno, postojanje specijalizacije se negira ukoliko su društva nestratifikovana. Međutim, organizacija proizvodnje različitih dobara i pojava i razvoj specijalizacije znatno su složeniji; postojanje specijalizacije ne može se okarakterisati samo kao prisutno/odsutno, već postoje različiti vidovi i različiti stepeni. Zbog toga se poslednjih decenija pojavila potreba za novim, revidiranim teorijskim okvirima. Tako pojedini autori predlažu nove definicije specijalizacije i organizacije proizvodnje, a posebno se ističu društveni i kulturni aspekti (pored čisto ekonomskih) koji utiču na proizvodnju dobara i tehnološke izbore. Moć i prestižni status u društvu nisu povezani samo za kontrolom resursa i većom količinom materijalnih dobara, već i sa njihovom vrstom – naime, važan faktor za razvoj zanata, pojavu zanatske specijalizacije i za pojavu/povećanje društvene nejednakosti predstavljaju prestižni predmeti. Simbolički značaj i vrednost tokom praistorije pridavani su određenim tehnologijama i predmetima ne samo zbog egzotične sirovine ili drugih cenjenih svojstava (kao što su otpornost i izdržljivost nekog predmeta, ali i neutilitarna svojstva poput boje), već i zbog uloženog truda i veštine u izradu. Takvi prestižni predmeti su onima koji su ih izradili i/ili onima koji su ih posedovali davali ugled i status ili su ih odražavali. PB - Beograd : Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakulteta T2 - Етноантрополошки проблеми T1 - Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima EP - 865 IS - 3 SP - 847 VL - 17 DO - 10.21301/eap.v17i3.3. ER -
@article{ author = "Vitezović, Selena", year = "2022", abstract = "Zanatska specijalizacija podrazumeva da su konkretne zadatke i/ili aktivnosti obavljali samo pojedini članovi zajednice, ili kao glavnu/osnovnu aktivnost ili paralelno sa drugim aktivnostima. Pojava specijalizacije često se povezuje sa kompleksnim društvima, preciznije, njeno se prisustvo podrazumeva uz prisustvo društvene stratifikacije, odnosno, postojanje specijalizacije se negira ukoliko su društva nestratifikovana. Međutim, organizacija proizvodnje različitih dobara i pojava i razvoj specijalizacije znatno su složeniji; postojanje specijalizacije ne može se okarakterisati samo kao prisutno/odsutno, već postoje različiti vidovi i različiti stepeni. Zbog toga se poslednjih decenija pojavila potreba za novim, revidiranim teorijskim okvirima. Tako pojedini autori predlažu nove definicije specijalizacije i organizacije proizvodnje, a posebno se ističu društveni i kulturni aspekti (pored čisto ekonomskih) koji utiču na proizvodnju dobara i tehnološke izbore. Moć i prestižni status u društvu nisu povezani samo za kontrolom resursa i većom količinom materijalnih dobara, već i sa njihovom vrstom – naime, važan faktor za razvoj zanata, pojavu zanatske specijalizacije i za pojavu/povećanje društvene nejednakosti predstavljaju prestižni predmeti. Simbolički značaj i vrednost tokom praistorije pridavani su određenim tehnologijama i predmetima ne samo zbog egzotične sirovine ili drugih cenjenih svojstava (kao što su otpornost i izdržljivost nekog predmeta, ali i neutilitarna svojstva poput boje), već i zbog uloženog truda i veštine u izradu. Takvi prestižni predmeti su onima koji su ih izradili i/ili onima koji su ih posedovali davali ugled i status ili su ih odražavali.", publisher = "Beograd : Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakulteta", journal = "Етноантрополошки проблеми", title = "Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima", pages = "865-847", number = "3", volume = "17", doi = "10.21301/eap.v17i3.3." }
Vitezović, S.. (2022). Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima. in Етноантрополошки проблеми Beograd : Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakulteta., 17(3), 847-865. https://doi.org/10.21301/eap.v17i3.3.
Vitezović S. Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima. in Етноантрополошки проблеми. 2022;17(3):847-865. doi:10.21301/eap.v17i3.3. .
Vitezović, Selena, "Sve, sve, ali zanat: zanatska proizvodnja, specijalizacija i prestiž u praistorijskim društvima" in Етноантрополошки проблеми, 17, no. 3 (2022):847-865, https://doi.org/10.21301/eap.v17i3.3. . .