Show simple item record

Crossbow fibulae from Gamzigrad (Romuliana)

dc.creatorPetković, Sofija
dc.date.accessioned2022-05-10T11:18:07Z
dc.date.available2022-05-10T11:18:07Z
dc.date.issued2010
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/123
dc.description.abstractNa nalazištu Gamzigrad - Felix Romuliana do sada je otkrivena tridesetjedna krstoobrazna ili 'lukovičasta' fibula (Crossbow Brooches, Zwiebelknopffibeln). Izuzimajući nalaze sa velikih rimskih nekropola, krstoobrazne fibule sa Gamzigrada čine obiman uzorak sa jednog nalazišta u Srbiji. Većina ovih fibula potiče iz jasno stratificiranih arheoloških celina, opredeljenih u dva horizonta života u Romulijani: 1. horizont izgradnje Galerijeve palate s početka IV veka i 2. horizont kasnoantičkog utvrđenog naselja iz poslednjih decenija IV i prve polovine V veka. Krstoobrazne fibule iz Romulijane analizirane su na dva načina: formalno-tipološki i stratigrafsko-hronološki. Na osnovu navedene analize dati su zaključci o njihovoj funkciji i proizvodnji. Tekst je propraćen katalogom nalaza analiziranih u tekstu. Sedam fibula tipa 34 sa Gamzigrada pripada ranoj varijanti A 1 (kat. 1-7, sl. 1-6, T. I, 1). Varijanta A 2 (kat. 8-9) razlikuje se od prethodne jednostavnim urezanim ukrasom na luku i stopi (sl. 7-9, T. I, 2). Ovoj varijanti pripada i luksuzan zlatan primerak, nađen 2005. godine u grobnici Galerijevog velikodostojnika (kat. 9, sl. 8, T. I, 2). Fibule tipa 34 A iz Srbije uglavnom potiču sa lokaliteta u Drugoj Panoniji i sa dunavskog limesa Prve Mezije i Priobalne Dakije (Karta 1). Tri fibule sa Gamzigrada pripadaju tipu 34 B (kat. 10-12): dva primerka podvarijanti 2, sa stopom ukrašenom utisnutim kružićima ili urezima (kat. 10-11, sl. 9-10) i jedan podvarijanta 3, sa stopom ukrašenom utisnutim motivom pelti (kat. 12, sl. 11). U Srbiji su fibule tipa 34 B zastupljene u Drugoj Panoniji i Prvoj Meziji (Singidunum, Viminacium, Horreum Margi), a u Dardaniji jedan primerak je nađen u Naisu i jedna srebrna fibula potiče sa nekropole Zaskok kod Uroševca (Karta 1). Na Gamzigradu je nađena jedna fibula tipa 34 C, podvarijanta 3 malobrojnih 'carskih fibula', sa lukom ukrašenim nielo tehnikom geometrijskim i vegetabilnim motivima i portretnim medaljonima i/ili metopama, sa pravougaonom stopom čiji su rubovi profilisani (ažurirani) nizom pelti (kat. 13. sl. 12-15, T. I, 3). Fibule tipa 34 C nađene su u Srbiji na lokalitetima Sirmium, Singidunum, Viminacium, Idimum, Ravna-Campsa, Prahovo-Aquae, Romuliana, Ćićevac, Naissus i Ulpiana (Karta 2). Najveći broj krstoobraznih fibula iz Romulijane (kat. 14-31), pripada tipu 34 D 2, čija je duga stopa, trapezoidnog ili pravougaonog oblika, ukrašena fasetama i utisnutim 'okcima' (sl. 16-25, T. I, 4-8). Motiv 'okaca' može biti simetrično raspoređen duž rubova stope (sl. 22-23, T. I, 4-5) ili grupisan u parovima na njenom početku i kraju (sl. 16-21, T. I, 6-8). Fibule varijante D su druge po zastupljenosti među krstobraznim fibulama u Srbiji i čine gotovo četvrtinu svih nalaza tipa 34, odnosno 23,14%. Rasprostranjene su u svim rimskim provincijama u našoj zemlji, kako na dunavskom limesu, tako i u unutrašnjosti. Tipološkom analizom varijanti fibula tipa 34 iz Romulijane uočavaju se dve grupe ovih nalaza: 1. Fibule varijanti A i B, koje se mogu opredeliti u tetrarhijski period i vreme Flavijevske dinastije Konstantina I, generalno u kraj III - prvu polovinu IV veka. 2. Fibule varijante C 3 i D 2, koje se datuju u vreme Valentinijanske dinastije do Hadrijanopoljske bitke ili do početka vladavine Teodosija I, generalno u poslednju trećinu IV veka. Na osnovu stratigrafije kulturnih slojeva na Gamzigradu analizirani su uslovi nalaza krstoobraznih fibula obe tipološke grupe iz Romulijane (Tabela 1). Od ukupnog broja krstoobraznih fibula (31), samo četiri primeraka nije imalo siguran arheološki kontekst. (kat. 6-7, kat. 15-16) Ostale fibule uglavnom potiču sa sistematskih arheoloških iskopavanja u utvrđenoj carskoj palati. Nekoliko je pronađeno pri istraživanjima sakralno-memorijalnog kompleksa na Maguri (kat. 4-5) i sondiranju van bedema utvrđenja (kat. 8-9, 13). U okviru druge tipološke grupe krstoobraznih fibula sa Gamzigrada je i primerak tipa 34 C 3 b nađen u grobu 6/06 (kat.br. 13). Na osnovu analize nalaza položenih uz levu nogu pokojnika grob se datuje u poslednju četvrtinu IV veka. Novac nađen u grobu daje 367. godinu za terminus antequem non sahrane, a poslednja godina kovanja (378.) najverovatnije je i približan datum smrti pokojnika. Na osnovu načina izrade, ukrasa višestrukih izrezanih pelti na stopi i stila predstavljanih 'carskih portreta ', fibula iz groba 6/06 se datuje u poslednju trećinu IV veka. Dve tipološke grupe krstoobraznih fibula iz Romulijane uklapaju se generalno u dve hronološke grupe ovih nalaza (Tabela 1): 1. grupa krstoobraznih fibula datovana u kraj III - početak IV veka i 2. grupa krstoobraznih fibula datovanih u poslednju četvrtinu IV - prvu polovinu V veka. Prvu hronološku grupu čine fibule prve tipološke grupe, nađene u arheološkom kontekstu datovanom od poslednjih decenija III do prve četvrtine IV veka: tipovi 34 A 1, 34 A 2, 34 B 2 i 34 B 3 (kat. 1, 4-5, 8-12). Druga hronološka grupa sadrži fibule tipa 34 D 2 (kat. 14-31), datovanog u poslednju trećinu IV veka, fibulu tipa 34 C 3 b iz groba s kraja IV veka (kat. 13) i dva starija primerka tipa 34 A 1, nađena u Kuli 19 (kat. 2-3). Logično je da se stariji tipovi krstoobraznih fibula u određenom procentu (na Gamzigradu 11,11%) javljaju i u mlađim arheološkim celinama, jer se radi o predmetima koji su označavali status u vojsci ili administraciji, te su ih vlasnici čuvali i nosili niz godina (sl. 26). Najveći broj krstoobraznih fibula iz Romulijane pripada drugoj hronološkoj grupi, horizontu naselja nastalog u poslednjoj trećini IV veka posle napuštanja izgradnje carske palate, i podjednako su zastupljene u celinama poslednje četvrtine IV veka i prve polovine V veka (Tabela 1). Poređenje nalaza prve i druge hronološke grupe krstoobraznih fibula iz Romulijane dovodi do zaključka da je njihova funkcija evoluirala od striktno utvrđenih oznaka čina u vojsci i administraciji do odlikovanja za individualne zasluge u carskoj službi, dodeljivanih različitim povodom. Najstariji primerci pripadaju ranoj varijanti 34 A, koja se razvila iz zglobnih T - fibula na prelazu III u IV vek, u vreme Prve tetrarhije (293-305.) Zlatan primerak iz grobnice (kat. 9) i fibule sa Magure (kat. 3-4) ukazuju na oficijelan karakter tipa 34 A. U arheološkim celinama nastalim u vreme izgradnje carske palate početkom IV veka, nađene su tri bronzane fibule tipa 34 B (kat. 10-12), karakteristične za period vladavine Konstantina I i njegove dinastije. Primerci sa Gamzigrada pokazuju da je njihova proizvodnja mogla početi već tokom prve decenije IV veka, u vreme Druge tetrarhije i građanskih ratova između Konstantina i Maksencija. Luksuzna fibula tipa 34 C iz groba 6/06, izrađena u carskoj radionici u poslednjoj trećini IV veka i darovana posebnom prigodom, bez sumnje predstavlja odlikovanje, a od trenutka donacije označava visok status njenog vlasnika (ornamentum dignitatis). Muškarac sahranjen uz temelj južnog bedema Romulijane, sa vojnim ogrtačem (paludamentum) pričvršćenim ovom fibulom na desnom ramenu, imao je visok čin u rimskoj vojsci, možda zapovednika odreda stacioniranog u utvrđenju. Arheološki kontekst i široko datovanje celina u kojima su nalaženi primerci tipa 34 D 2, kao i raznovrsnost njihovog ornamenta, ne ukazuju na jasno izdiferenciran oficijelni karakter ovih fibula. Na osnovu klasifikacije i analize ukrasa na ne može se ništa zaključiti o njihovoj funkciji (Tabela 2). Pretpostavljam da su ih kao oznaku čina ili roda u rimskoj vojsci nosili pripadnici odreda stacioniranih u utvrđenju Romulijane. Radionice u kojima su izrađivane krstoobrazne fibule iz Romulijane mogu se identifikovati shodno njihovom oficijelnom karakteru. Luksuzni primerci (kat. 9 i 13) izrađeni su u carskim radionicama u Naisu ili Sirmijumu. Rane krstoobrazne fibule, tipa 34 A i 34 B, proizvodile su oficijelne radionice u Sirmijumu i Naisu, a najverovatnije i u Singidunumu, Viminacijumu i Horreum Margi. Krstoobrazne fibule tipa 34 D su izrađivane u lokalnim radionicama, u okviru određene vojne jedinice isključivo za njene potrebe. O tome svedoči loš kvalitet izrade i prenatrpan ukras sa velikim brojem upotrebljenih motiva i tehnika. Smisao krstoobraznih fibula ostaje isti od kraja III do sredine V veka: one su oznake angažmana u carskoj službi. Osoba koja nosi krstobraznu fibulu deluje pod pokroviteljstvom i u službi Rimske imperije i samog cara, bilo da je pripadnik administracije, vojske ili 'varvara' povezanih ugovorom sa Carstvom. U horizontu života VI veka u Romulijani nedostaju nalazi fibula tipa 34. Može se pretpostaviti da je posle Justinijanove obnove dunavskog limesa i pograničnih provincija u Donjem Podunavlju neki drugi tip preuzeo oficijelnu funkciju i značenje krstoobraznih fibula. Postoje indicije da su pojedini tipovi, sa ranohrišćanskim natpisima i simbolima ili portretima svetaca ili careva, označavali status u crkvenoj hijerarhiji ili rimskoj vojsci. Ovako ukrašene ranovizantijske fibule nalažene u celinama VI do početka VII veka u Romulijani.sr
dc.description.abstractIn the site of Gamzigrad - Felix Romuliana 31 crossbow fibulae (Zwiebelknopffibeln) were found. Except the finds from large Roman necropolis, the crossbow fibulae from Gamzigrad compose a large collection from one site in Serbia. The most of them were found in the exactly stratified archaeological units of two horizons of life in Romuliana from the beginning of 4th to the middle of 5th century. Two kinds of analysis of the crossbow fibulae from Romuliana were made: morphological - typological and statigraphical - chronological. Conclusions about the function and production of the crossbow fibulae have been made according the results of these analysis.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjecttipologija fibulasr
dc.subjecttetrarhijasr
dc.subjectproizvodnja fibulasr
dc.subjectkrstoobrazne fibulesr
dc.subjectKasna antikasr
dc.subjectGamzigradsr
dc.subjectfunkcija fibulasr
dc.subjectFelix Romulianasr
dc.subjectTypology of fibulaeen
dc.subjectTetrarchyen
dc.subjectProduction of fibulaeen
dc.subjectLate Roman perioden
dc.subjectGamzigraden
dc.subjectFunction of fibulaeen
dc.subjectFelix Romulianaen
dc.subjectCrossbow fibulaeen
dc.titleKrstoobrazne fibule sa Gamzigrada (Romuliana)sr
dc.titleCrossbow fibulae from Gamzigrad (Romuliana)en
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage136
dc.citation.issue60
dc.citation.other(60): 111-136
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage111
dc.identifier.doi10.2298/STA1060111P
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/16/120.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Files in this item

Thumbnail

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record