@book{
author = "Korać, Miomir and Golubović, Snežana and Mrđić, Nemanja and Jeremić, Gordana and Pop-Lazić, Stefan",
year = "2014",
abstract = "Rimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500
km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne
baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji.
Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može
se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
title = "Rimski limes u Srbiji, Roman Limes in Serbia",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950"
}