Dimic, Vidan

Link to this page

Authority KeyName Variants
9c630e9d-99f3-4e9d-8d65-3ec537527746
  • Dimic, Vidan (5)
Projects

Author's Bibliography

Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini

Antonović, Dragana; Vitezović, Selena; Dimic, Vidan

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Antonović, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Dimic, Vidan
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1260
AB  - Objekat 1 je okno koje je do sada najbolje istraženo i ono se nalazi na vrhu lokaliteta Prljuša na
Malom Šturcu. Arheološka iskopavanja koja se u njemu sprovode od 2014. godine pokazala su da
je reč o prostranom rudarskom oknu sa obrušenom tavanicom. Nastavak iskopavanja u 2018. godini imao je za cilj otkrivanje njegove zapadne granice radi buduće prezentacije. Takođe, završetak istraživanja Objekta 1 trebalo je da doprinese definisanju funkcionisanja okna i u celosti otkrije prvo praistorijsko rudarsko okno u ovom delu Srbije. Za sada nisu otkriveni dokazi da su okna u nekom momentu mogla da posluže i kao staništa. Zbog upadljivog odsustva keramike i životinjskih kostiju pretpostavlja se da okno Objekat 1 nije pretvoreno u stanište nakon završene rudarske eksploatacije. U njemu je do sada otkriven veliki broj kamenih rudarskih batova, od kojih su neki bili bez tragova upotrebe, što znači da su onovremeni rudari svoje alatke proizvodili na samom rudištu i u oknima pravili njihove rezerve.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
T1  - Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini
EP  - 61
SP  - 55
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1260
ER  - 
@inbook{
author = "Antonović, Dragana and Vitezović, Selena and Dimic, Vidan",
year = "2021",
abstract = "Objekat 1 je okno koje je do sada najbolje istraženo i ono se nalazi na vrhu lokaliteta Prljuša na
Malom Šturcu. Arheološka iskopavanja koja se u njemu sprovode od 2014. godine pokazala su da
je reč o prostranom rudarskom oknu sa obrušenom tavanicom. Nastavak iskopavanja u 2018. godini imao je za cilj otkrivanje njegove zapadne granice radi buduće prezentacije. Takođe, završetak istraživanja Objekta 1 trebalo je da doprinese definisanju funkcionisanja okna i u celosti otkrije prvo praistorijsko rudarsko okno u ovom delu Srbije. Za sada nisu otkriveni dokazi da su okna u nekom momentu mogla da posluže i kao staništa. Zbog upadljivog odsustva keramike i životinjskih kostiju pretpostavlja se da okno Objekat 1 nije pretvoreno u stanište nakon završene rudarske eksploatacije. U njemu je do sada otkriven veliki broj kamenih rudarskih batova, od kojih su neki bili bez tragova upotrebe, što znači da su onovremeni rudari svoje alatke proizvodili na samom rudištu i u oknima pravili njihove rezerve.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini",
booktitle = "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini",
pages = "61-55",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1260"
}
Antonović, D., Vitezović, S.,& Dimic, V.. (2021). Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
Beograd : Arheološki institut., 55-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1260
Antonović D, Vitezović S, Dimic V. Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini. 2021;:55-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1260 .
Antonović, Dragana, Vitezović, Selena, Dimic, Vidan, "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2018. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (2021):55-61,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1260 .

Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini

Antonović, Dragana; Vitezović, Selena; Dimic, Vidan

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Antonović, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Dimic, Vidan
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1259
AB  - Nakon skoro dve decenije istraživanja na Rudniku, pokazalo se da se na lokalitetu Prljuša na Malom Šturcu nalazio jedan vrlo aktivan rudnik, o čemu svedoče brojni ostaci starih rudarskih radova, verovatno eksploatisani tokom celog eneolita (Antonović et al.2018). Broj i veličina još uvek vidljivih praistorijskih okana čine ovo jedinstveno nalazište idealnim za prezentaciju i stvaranje muzeja na otvorenom. Stoga su arheološka istraživanja 2019. godine bila usmerena na početak pripreme svih do sada otkrivenih okana za buduću prezentaciju jedinog praistorijskog rudnika u centralnoj Srbiji i verovatno jednog od najvećih rudišta iz tog vremena na Balkanu. Arheološko iskopavanje tokom 2019. godine bilo je usmereno na stabilizovanje severne granice okna Objekat 1 koja je svih ovih godina ostala neistražena.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
T1  - Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini
EP  - 68
SP  - 59
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1259
ER  - 
@inbook{
author = "Antonović, Dragana and Vitezović, Selena and Dimic, Vidan",
year = "2021",
abstract = "Nakon skoro dve decenije istraživanja na Rudniku, pokazalo se da se na lokalitetu Prljuša na Malom Šturcu nalazio jedan vrlo aktivan rudnik, o čemu svedoče brojni ostaci starih rudarskih radova, verovatno eksploatisani tokom celog eneolita (Antonović et al.2018). Broj i veličina još uvek vidljivih praistorijskih okana čine ovo jedinstveno nalazište idealnim za prezentaciju i stvaranje muzeja na otvorenom. Stoga su arheološka istraživanja 2019. godine bila usmerena na početak pripreme svih do sada otkrivenih okana za buduću prezentaciju jedinog praistorijskog rudnika u centralnoj Srbiji i verovatno jednog od najvećih rudišta iz tog vremena na Balkanu. Arheološko iskopavanje tokom 2019. godine bilo je usmereno na stabilizovanje severne granice okna Objekat 1 koja je svih ovih godina ostala neistražena.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini",
booktitle = "Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini",
pages = "68-59",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1259"
}
Antonović, D., Vitezović, S.,& Dimic, V.. (2021). Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
Beograd : Arheološki institut., 59-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1259
Antonović D, Vitezović S, Dimic V. Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:59-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1259 .
Antonović, Dragana, Vitezović, Selena, Dimic, Vidan, "Prljuša, Mali Šturac : istraživanje u 2019. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):59-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1259 .

Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima

Vitezović, Selena; Antonović, Dragana; Dimic, Vidan; Mihailović, Danica

(Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2020)

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Antonović, Dragana
AU  - Dimic, Vidan
AU  - Mihailović, Danica
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1257
AB  - Arheologija, kao nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti na osnovu materijalnih tragova, neodvojiva je od proučavanje tehnologije. U antropologiji i arheologiji koncept tehnologije polazi od osnovnog značenja grčke reči τέχνη – veština, i podrazumeva proučavanje načina kako se nešto radi. Studije tehnologije, međutim, predstavljaju složeni teorijski i metodološki koncept, čija pitanja prevazilaze način proizvodnje i funkcionalnu analizu materijalne kulture. Tehnološki pristup u arheološkim istraživanjima uključuje ne samo proučavanje kako je nešto načinjeno, već i analizu raznih tehnoloških faktora – od odabira sirovine, preko načina izrade i upotrebe, pa sve do razloga za prestanak korišćenja, kao i proučavanje mesta i značaja nekog tehnološkog izbora, neke aktivnosti, neke tehnologije i tehnoloških sistema u okvirima prošlih društava.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
C3  - Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope : 28. februar 2020. : zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva
T1  - Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima
EP  - 109
SP  - 104
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1257
ER  - 
@conference{
author = "Vitezović, Selena and Antonović, Dragana and Dimic, Vidan and Mihailović, Danica",
year = "2020",
abstract = "Arheologija, kao nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti na osnovu materijalnih tragova, neodvojiva je od proučavanje tehnologije. U antropologiji i arheologiji koncept tehnologije polazi od osnovnog značenja grčke reči τέχνη – veština, i podrazumeva proučavanje načina kako se nešto radi. Studije tehnologije, međutim, predstavljaju složeni teorijski i metodološki koncept, čija pitanja prevazilaze način proizvodnje i funkcionalnu analizu materijalne kulture. Tehnološki pristup u arheološkim istraživanjima uključuje ne samo proučavanje kako je nešto načinjeno, već i analizu raznih tehnoloških faktora – od odabira sirovine, preko načina izrade i upotrebe, pa sve do razloga za prestanak korišćenja, kao i proučavanje mesta i značaja nekog tehnološkog izbora, neke aktivnosti, neke tehnologije i tehnoloških sistema u okvirima prošlih društava.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo",
journal = "Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope : 28. februar 2020. : zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva",
title = "Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima",
pages = "109-104",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1257"
}
Vitezović, S., Antonović, D., Dimic, V.,& Mihailović, D.. (2020). Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima. in Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope : 28. februar 2020. : zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 104-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1257
Vitezović S, Antonović D, Dimic V, Mihailović D. Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima. in Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope : 28. februar 2020. : zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva. 2020;:104-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1257 .
Vitezović, Selena, Antonović, Dragana, Dimic, Vidan, Mihailović, Danica, "Analiza tehnoloških sistema u praistoriji: mogućnosti i pravci u istraživanjima" in Aktuelna interdiscplinarna istraživanja tehnologije u arheologiji jugoistočne Evrope : 28. februar 2020. : zbornik radova / Prvi skup Sekcije za arheometriju, arheotehnologiju, geoarheologiju i eksperimentalnu arheologiju Srpskog arheološkog društva (2020):104-109,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1257 .

Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija

Vitezović, Selena; Antonović, Dragana; Dimic, Vidan

(Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2019)

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Antonović, Dragana
AU  - Dimic, Vidan
PY  - 2019
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1264
AB  - Tehnološka prošlost čovečanstva čini bitan segment praistorijske arheologije – način na koji su se eksploatisale pojedine sirovine, kako su se prerađivale i upotrebljavale svedoče ne samo o organizaciji proizvodnje i aktivnostima datih praistorijskih zajednica, već i pružaju podatke o odnosu prema okolini, kao i širim društvenim i ekonomskim odnosima. Počeci prerade metalnih sirovina smatraju se izuetno značajnim trenutkom ljudske prošlosti, prekretnicom koja je dalje uslovila specijalizovano zanatstvo, raslojavanje u društvu i druge društveno-ekonomske promene koje su zauvek izmenile ljudsko društvo. Za adekvatnu analizu početaka metalurgije kod praistorijskih zajednica, međutim, potreban je i sveobuhvatan pristup. U ovom radu autori će se dati pregled teorijskih i metodoloških pristupa analizama početaka metalurgije. Studije tehnologije, kako su predložili različiti antropolozi, posebno Pjer Lemonije i Brajan Fafenberger, podrazumevaju sagledavanje pojave, prihvatanja i širenja nove tehnologije u širem društvenom kontekstu. Ovi autori naročito insistiraju na analizi višestrukih tehnologija (multiple technologies), odnosno na sveobuhvatnoj analizi različitih tehnologija, koje čine tehnološke sisteme, sa posebnim osvrtom na to kako promene u jednoj tehnologiji utiču na druge. Kad se radi o proučavanju početaka eksploatacije metalnih ruda i njihove prerade, to podrazumeva proučavanje nalaza metala u pre-metaličnim fazama (kao što su predmeti od malahita iz perioda neolita), njihovog kontekta i značaja, proučavanje promena u koštanoj i kamenoj industriji tokom eneolita i ranog bronzanog doba, i drugo.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
C3  - Srpsko arheološko društvo: XLII Skkupština i godišnji skup, Negotin, 30. maj – 1. jun 2019. godine: program, izveštaji i apstrakti
T1  - Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija
EP  - 107
SP  - 107
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1264
ER  - 
@conference{
author = "Vitezović, Selena and Antonović, Dragana and Dimic, Vidan",
year = "2019",
abstract = "Tehnološka prošlost čovečanstva čini bitan segment praistorijske arheologije – način na koji su se eksploatisale pojedine sirovine, kako su se prerađivale i upotrebljavale svedoče ne samo o organizaciji proizvodnje i aktivnostima datih praistorijskih zajednica, već i pružaju podatke o odnosu prema okolini, kao i širim društvenim i ekonomskim odnosima. Počeci prerade metalnih sirovina smatraju se izuetno značajnim trenutkom ljudske prošlosti, prekretnicom koja je dalje uslovila specijalizovano zanatstvo, raslojavanje u društvu i druge društveno-ekonomske promene koje su zauvek izmenile ljudsko društvo. Za adekvatnu analizu početaka metalurgije kod praistorijskih zajednica, međutim, potreban je i sveobuhvatan pristup. U ovom radu autori će se dati pregled teorijskih i metodoloških pristupa analizama početaka metalurgije. Studije tehnologije, kako su predložili različiti antropolozi, posebno Pjer Lemonije i Brajan Fafenberger, podrazumevaju sagledavanje pojave, prihvatanja i širenja nove tehnologije u širem društvenom kontekstu. Ovi autori naročito insistiraju na analizi višestrukih tehnologija (multiple technologies), odnosno na sveobuhvatnoj analizi različitih tehnologija, koje čine tehnološke sisteme, sa posebnim osvrtom na to kako promene u jednoj tehnologiji utiču na druge. Kad se radi o proučavanju početaka eksploatacije metalnih ruda i njihove prerade, to podrazumeva proučavanje nalaza metala u pre-metaličnim fazama (kao što su predmeti od malahita iz perioda neolita), njihovog kontekta i značaja, proučavanje promena u koštanoj i kamenoj industriji tokom eneolita i ranog bronzanog doba, i drugo.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo",
journal = "Srpsko arheološko društvo: XLII Skkupština i godišnji skup, Negotin, 30. maj – 1. jun 2019. godine: program, izveštaji i apstrakti",
title = "Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija",
pages = "107-107",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1264"
}
Vitezović, S., Antonović, D.,& Dimic, V.. (2019). Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija. in Srpsko arheološko društvo: XLII Skkupština i godišnji skup, Negotin, 30. maj – 1. jun 2019. godine: program, izveštaji i apstrakti
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 107-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1264
Vitezović S, Antonović D, Dimic V. Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija. in Srpsko arheološko društvo: XLII Skkupština i godišnji skup, Negotin, 30. maj – 1. jun 2019. godine: program, izveštaji i apstrakti. 2019;:107-107.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1264 .
Vitezović, Selena, Antonović, Dragana, Dimic, Vidan, "Teorijski i metodološki okviri za proučavanje metalurgije u praistoriji : analiza višestrukih tehnologija" in Srpsko arheološko društvo: XLII Skkupština i godišnji skup, Negotin, 30. maj – 1. jun 2019. godine: program, izveštaji i apstrakti (2019):107-107,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1264 .

Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac

Dimic, Vidan; Antonović, Dragana

(Novi Sad : Muzej Vojvodine, 2018)

TY  - CONF
AU  - Dimic, Vidan
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1265
AB  - Rudarski kameni batovi su vrsta arheološkog materijala čije ispitivanje značajno doprinosi razumevanju načina praistorijskog rudarenja metaličnih sirovina. Oni predstavljaju osnovne
rudarske alatke, a samim tim i najzastupljenije artefakte na praistorijskim lokalitetima rudarskog karaktera širom sveta. Takva situacija osvedočena je i na lokalitetu Prljuša Mali Šturac na Planini
Rudnik gde je do sada sakupljeno i obrađeno više od 750 primeraka (pri čemu 540 tokom novih istraživanja) dok je površinskom prospekcijom terena zabeležen značajno veći broj. Ove alatke su različitih dimenzija, težina i oblika i kao takve činile su osnovni set alatki koje su služile za razbijanje rudonosne stene, ekstrahovanje i usitnjavanje rude. Do sada je bilo pokušaja da se ove alatke klasifi kuju i podvedu pod određeni sistem, međutim kako je sistem podrazumevao isključivo klasifi kaciju izvedenu prema obliku, vremenom se pokazao kao neodrživ. Tokom novih istraživanja lokaliteta Prljuša primenjen je novi pristup. Batovi sada nisu posmatrani isključivo kao izolovani element, već iz perspective lokaliteta u celosti i opšte tehnologije rudarenja koja je primenjena na ovoj lokaciji. Ostaci gareži na stenama, tragovi udaranja i ekstrahovanja mineralizacije, udubljenja u stenama u koje su postavljane horizontalne grede koje su istovremeno bile potpora podgradi u oknu i noseće grede za vešanje masivnih kamenih batova su, pored funkcionalno-tipološke analize batova, ukazale na postojanje tri osnovna tipa ovih rudarskih alatki.
PB  - Novi Sad : Muzej Vojvodine
C3  - Srpsko arheološko društvo, Praistorijska sekcija: Novi Sad, 14. decembar 2018. godine: program i apstrakti
T1  - Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac
EP  - 13
SP  - 12
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1265
ER  - 
@conference{
author = "Dimic, Vidan and Antonović, Dragana",
year = "2018",
abstract = "Rudarski kameni batovi su vrsta arheološkog materijala čije ispitivanje značajno doprinosi razumevanju načina praistorijskog rudarenja metaličnih sirovina. Oni predstavljaju osnovne
rudarske alatke, a samim tim i najzastupljenije artefakte na praistorijskim lokalitetima rudarskog karaktera širom sveta. Takva situacija osvedočena je i na lokalitetu Prljuša Mali Šturac na Planini
Rudnik gde je do sada sakupljeno i obrađeno više od 750 primeraka (pri čemu 540 tokom novih istraživanja) dok je površinskom prospekcijom terena zabeležen značajno veći broj. Ove alatke su različitih dimenzija, težina i oblika i kao takve činile su osnovni set alatki koje su služile za razbijanje rudonosne stene, ekstrahovanje i usitnjavanje rude. Do sada je bilo pokušaja da se ove alatke klasifi kuju i podvedu pod određeni sistem, međutim kako je sistem podrazumevao isključivo klasifi kaciju izvedenu prema obliku, vremenom se pokazao kao neodrživ. Tokom novih istraživanja lokaliteta Prljuša primenjen je novi pristup. Batovi sada nisu posmatrani isključivo kao izolovani element, već iz perspective lokaliteta u celosti i opšte tehnologije rudarenja koja je primenjena na ovoj lokaciji. Ostaci gareži na stenama, tragovi udaranja i ekstrahovanja mineralizacije, udubljenja u stenama u koje su postavljane horizontalne grede koje su istovremeno bile potpora podgradi u oknu i noseće grede za vešanje masivnih kamenih batova su, pored funkcionalno-tipološke analize batova, ukazale na postojanje tri osnovna tipa ovih rudarskih alatki.",
publisher = "Novi Sad : Muzej Vojvodine",
journal = "Srpsko arheološko društvo, Praistorijska sekcija: Novi Sad, 14. decembar 2018. godine: program i apstrakti",
title = "Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac",
pages = "13-12",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1265"
}
Dimic, V.,& Antonović, D.. (2018). Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac. in Srpsko arheološko društvo, Praistorijska sekcija: Novi Sad, 14. decembar 2018. godine: program i apstrakti
Novi Sad : Muzej Vojvodine., 12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1265
Dimic V, Antonović D. Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac. in Srpsko arheološko društvo, Praistorijska sekcija: Novi Sad, 14. decembar 2018. godine: program i apstrakti. 2018;:12-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1265 .
Dimic, Vidan, Antonović, Dragana, "Klasifikacija rudarskih kamenih batova sa lokaliteta Prljuša – Mali Šturac" in Srpsko arheološko društvo, Praistorijska sekcija: Novi Sad, 14. decembar 2018. godine: program i apstrakti (2018):12-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1265 .