Приказ основних података о документу

Roman Limes in Serbia

dc.creatorKorać, Miomir
dc.creatorGolubović, Snežana
dc.creatorMrđić, Nemanja
dc.creatorJeremić, Gordana
dc.creatorPop-Lazić, Stefan
dc.date.accessioned2023-11-23T11:56:15Z
dc.date.available2023-11-23T11:56:15Z
dc.date.issued2014
dc.identifier.isbn978-86-80093-94-9
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/950
dc.description.abstractRimski Limes, odnosno granice nekadašnjeg Rimskog carstva, danas se prostiru na preko 7.500 km, kroz 20 zemalja koje okružuju Sredozemno more, čineći najveći i najduži spomenik kulturne baštine na svetu. Našoj zemlji pripada ako ne njen najlepši deo, onda svakako najuzbudljiviji. Arheolozi su na prostoru Gvozdenih vrata već bili prilično zaposleni u drugoj polovini XX veka, tokom izgradnje hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, koristeći poslednju priliku da istraže i spasu ono što je nakon nekoliko milenija preostalo od grandioznih kultura koje su se razvijale duž Dunava. U svet su tada poslate slike najstarije kamene skulpture sa Lepenskog Vira, ostataka najdužeg mosta sagrađenog u antici kod Kostola, rimskog puta usečenog u stene Đerdapske klisure, premeštanja Trajanove table... Predmeti su obogatili muzeje, saznanja o drevnim kulturama uticala su na nove generacije istraživača i nove kulturne teorije, a antičko nasleđe je, nažalost, najvećim delom potopljeno, dok su preostale fotografije i crteži jedina svedočanstva o njihovom postojanju. Međutim, kako se svet menja i savremene tehnologije ulaze u svakodnevnicu, tako i ono što je potopljeno, ustvari, nije izgubljeno. Još uvek postoji i može se zaštititi! Nakon decenija zaštitnih istraživanja, potom konzervacije onoga što je preostalo (Diana, Pontes), u mogućnosti smo da naš deo Limesa stavimo pod zaštitu UNESCO-a. Naravno, do toga se još mora dosta uraditi na zaštiti, i fizičkoj i pravnoj, ali prvi koraci su već napravljeni. Delovi Rimskog limesa u Britaniji i Germaniji su stavljeni na listu svetske kulturne baštine, a od 2012. godine Arheološki institut je učesnik u međunarodnom projektu čiji je cilj da ceo Dunavski limes bude pod zaštitom UNESCO-a. Kao nekada, pre skoro 2.000 godina, postaćemo deo Rimskog carstva, ovog puta bez upotrebe vojne sile i sa jedinim ciljem popularizacije i promocije kulturnog nasleđa. Publikacija koja je pred vama napisana je sa ciljem da pruži istorijske i arheološke podatke o rimskom Limesu uošte, ali i da posluži kao svojevrstan vodič kroz Dunavski limes u Srbiji.sr
dc.language.isosrsr
dc.language.isoensr
dc.publisherBeograd : Arheološki institutsr
dc.relationSouth East Europe - Danube Limes Brandsr
dc.rightsopenAccesssr
dc.subjectГранице римског царстваsr
dc.subjectРимски лимесsr
dc.subjectUNESCOsr
dc.subjectЂердапsr
dc.subjectСрбијаsr
dc.subjectПодунављеsr
dc.subjectРимска војскаsr
dc.titleRimski limes u Srbijisr
dc.titleRoman Limes in Serbiasr
dc.typebooksr
dc.rights.licenseARRsr
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/2444/bitstream_2444.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_950
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу