Приказ основних података о документу

Copper processing in Vinča: New contributions to the thesis about metallurgical character of Vinča culture

dc.creatorAntonović, Dragana
dc.date.accessioned2022-05-10T11:13:12Z
dc.date.available2022-05-10T11:13:12Z
dc.date.issued2002
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/49
dc.description.abstractPoslednjih godina sve su učestaliji nalazi koji neumitno i sigurno potvrđuju metalurški aspekt Vinčanske kulture od samih njenih početaka. Pored već dobro poznatog otkrića Vinčanskog rudnika bakra na Rudnoj Glavi, tu su i nova otkrića na Belovodama i Pločniku koja su upoznavanje sa metalom pomerila skoro do samog početka Vinčanske kulture. Teza o metalurškom karakteru Vinčanske kulture stara je bezmalo ceo vek, a postavio je prvi i najveći istraživač Vinče Miloje M. Vasić. On je Vinču smatrao pre svega centrom za preradu žive i olova, a zbog pogrešnog datovanja Vinče u pozno minojski period prerada bakra je za njega predstavljala potpuno očekivanu delatnost kojoj nije posvetio redove u svojoj monografiji. Nasuprot publikovanim radovima Vasić u svojim dnevnicima veoma uredno notira svaki nalaz malahita odnosno oksidiranog metala, dajući tačne podatke u kom su broju nađeni, često navodi njihove dimenzije, a ponekad i tačno mesto nalaza ako su nađeni na podovima kuća ili u jamama (tabela 1–3). Otkrićem rudnika bakra na Rudnoj Glavi i nakon istraživanja na Divostinu, Selevcu, Pločniku i Belovodama poslednjih godina, teza da je Vinča bila jedan od metalurških centara Vinčanske kulture ponovo postaje aktuelna. Međutim, sada se akcenat stavlja na preradu bakra. Direktan povod za razmatranje mogućnosti prerade bakra u Vinči bio je veliki broj grumenova i ukrasnih predmeta od malahita prikupljenih tokom Vasićevih iskopavanja Vinče, a koji se danas čuvaju u Narodnom muzeju i u Arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta u Beogradu. U materijalu preovlađuju amorfni grumenovi malahita, ali je zabeležen i izvestan broj predmeta od ovog minerala (sl. 1: a–i). Nalazi podjednako potiču iz starije i iz mlađe Vinčanskih slojeva (tabela 3). Malahit je nalažen u svim slojevima Vinče i kako se čini na osnovu opisa u dnevnicima sa iskopavanja, izgleda da je bio ravnomerno zastupljen na svim dubinama (grafikon 1–2). Predmeti od malahita do sada su nađeni, osim u Vinči, još i na Selevcu, Divostinu (sl. 1: l–o), Gornjoj Tuzli, Belovodama (sl. 1: j–k) i Čoki. Nalazi malahita u obliku neobrađenih grumenova su znatno brojniji Zabeleženi su u Vinči, Pločniku, Opovu, Fafosu, Divostinu, Selevcu, Gornjoj Tuzli, a po broju nalaza prednjači svakako Belovode, gde su često nalaženi i termički tretirani grumenovi, mada se ne precizira da li su oni nađeni u sloju požara ili je u pitanju prerada rude. Ukrasni predmeti od malahita koristili su se i pre Vinčanske kulture na teritoriji koju je ona pokrivala na Lepenskom Viru u naselju III, Divostinu I i Zmajevcu kod Smederevske Palanke. Ove usamljene slučajeve svakako ne treba dovoditi u vezu sa poznavanjem metalurgije, jer je malahit korišćen isključivo kao ukrasni kamen, ali to svakako svedoči da su se nosioci Starčevačke kulture već bili upoznali sa ležištima bakarne rude. Ono što svakako svedoči o poznavanju prerade bakra jesu nalazi bakarnih predmeta zabeleženi na Vinčanskim lokalitetima. Najviše ih je nađeno u Gornjoj Tuzli (sl. 2: c–i), ako izuzmemo nalaze ostava iz Pločnika čije je datovanje još uvek pod znakom pitanja. U Pločniku je, kao sigurno stratificirano i datovano zabeleženo jedno masivno bakarno dleto (sl. 2: b), nađeno u intaktnom sloju sa početka gradačke faze Nakon novijih istraživanja u Pločniku, čini se i da se 4 ostave, ranije otkrivene, mogu opredeliti u gradačku fazu Vinčanske kulture, pa se tako one pokazuju kao najznačajniji nalaz izrađevina od bakra iz Vinčanske kulture – iz sva 4 depoa potiče ukupno 45 masivnih bakarnih alatki. Na ostalim lokalitetima bakar, u obliku gotovih predmeta ili grumenova, zabeležen je na Divostinu, Selevcu, Grivcu, Belovodama, Ratini kod Kraljeva, Gomolavi i Velikoj Gradini u Staparima kod Užica. Nakon svega nameće se pitanje gde se vršila proizvodnja bakra od koga su bili napravljeni predmeti zabeleženi na Vinčanskim lokalitetima. Jasno definisano radioničko-topioničarsko mesto u Vinčanskoj kulturi do sada nije konstatovano. Međutim, tako izgleda samo na prvi pogled. Potencijalna mesta prerade bakra već su opisana u nekim publikovanim radovima – konkretno reč je o lokalitetima Pločnik, Fafos Selevac i Belovode. Vasić je takođe u već pomenutim svojim dnevnicima sa iskopavanja Vinče opisao situacije koje nedvosmisleno upućuju na topioničarsku delatnost u ovom neolitskom naselju. Tako Vasić beleži kako su često nalaženi na kotama od 6,2 do 7,0 m "komadi malahita u grudvi sa garom" i "komadi zelenkaste šljake dobijeni pri jakoj vatri". Tokom 1913. godine otkriveno je, na jednom manjem prostoru, na dubinama od 8,10 do 8,97 m, više plitkih jama izduženog elipsoidnog oblika u tlocrtu (sl. 3). Zidovi ovih udubljenja su od neravnomerno zapečene zemlje, a na njihovom dnu je po pravilu nalažen gar i pepeo. Osim ovih udubljenja na istom prostoru su, na dubinama 8,89 i 8,97 m otkrivene 2 jame sa širim dnom od otvora (sl. 4). Jedna jama imala je pri dnu otvor skoro pravougaonog oblika površine takođe od crveno zapečene zemlje, a koju Vasić tumači kao topioničarsku peć. U Timni su halkolitske peći imale skoro identičan oblik kao ove u Vinči (sl 6).Ovakva vrsta nalaza zabeležena je i na drugim Vinčanskim lokalitetima. Najsličnija situacija onoj u Vinči, sa udubljenjem sa zapečenom zemljom zabeležena je na Pločniku (sl. 5), a na Fafosu I, u jamama 16 i 38, nađeno je obilje malahita u obliku grumenova i praha, izmešanog sa slojevima gorenja Situacije i nalazi slični ovim upravo opisanim dobro su poznati u svetu i zabeleženi su na lokalitetima sa najranijim oblicima primitivne prerade bakra – u rudno-topioničarskim kompleksima Timna na Sinaju i Činflion u Španiji pri čemu su nalazi sa ovog poslednjeg istovetni sa onim iz Vinče, Pločnika i Fafosa. Takozvani termički tretirani grumenovi malahita zabeleženi su u većim količinama i na Belovodama, pa s pravom možemo da zaključimo da Belovode sigurno predstavljaju još jedno mesto prerade bakra u Vinčanskoj kulturi. U direktnu vezu sa topioničarskom delatnošću možemo da dovedemo i nalaz dna grubog suda iz Vinče, sa kote 4,2 m, do pola napunjeno sprašenim malahitom Ovako sprašena ruda koristila se u primitivnoj tehnologiji dobijanja bakra Eksperimenti koji su izvođeni sa rudom iz Timne zahtevali su rudu usitnjenu u zrna ispod 4 mm veličine, dok je u eksperimentu sa rudom iz Rudne Glave ona bila sprašena u zrna veličine do 100 mm. Na nekim lokalitetima (Pločnik Grivac, Gornja Tuzla) zabeleženi su indirektni dokazi topioničarske aktivnosti kao što su sudovi i kalupi za livenje metala (sl. 7).U prilog ranog upoznavanja prerade bakra govori i činjenica da su nosioci Vinčanske kulture, po svemu sudeći bili dobri poznavaoci rudnog bogatstva na svojoj teritoriji. O tome svedoči i odlično poznavanje kvalitetnih sirovina korišćenih za izradu kamenih predmeta u Vinčanskoj kulturi. Kako je teritorija koju je pokrivala Vinčanska kultura izuzetno bogata ležištima bakarne rude (sl. 8), bez sumnje je da su se Vinčanci vrlo rano upoznali sa njima i započeli njihovu eksploataciju. Malahit i azurit, hidrokarbonati bakra nastali raspadanjem i transformisanjem svih bakarnih ruda, a koji se javljaju kao česti nalazi na Vinčanskim lokalitetima, su vrlo rašireni na teritoriji centralnog Balkana. Za sada ipak ne možemo da kažemo išta konkretnije o poreklu bakarne rude koja je korišćena u primitivnoj metalurgiji na Vinčanskim lokalitetima zbog izuzetno malog broja egzaktnih analiza. Prema poslednjim i najsavremenijim ispitivanjima uzoraka malahita rude, šljake i metalnih predmeta sa nekih Vinčanskih lokaliteta (Selevac Pločnik, Gomolava, Rudna Glava) došlo se samo do jednog sigurnog zaključka, a to je da za sada nije poznat izvor rude korišćene tokom najranijeg metalurškog perioda na našem prostoru. Nakon svega iznetog evidentno je da je metalurgija, odnosno prerada bakarne rude i dobijanje bakra, prisutna u Vinčanskoj kulturi od samih njenih početaka. Ova tvrdnja se, nakon rezultata istraživanja u Pločniku i na Belovodama, kao i novim uvidom i tumačenjem materijala i dnevnika sa Vinče, ne čini spornom. Mnogo važnije pitanje koje se sada postavlja je kada su se nosioci Vinčanske kulture upoznali sa novom tehnologijom i da li je to upoznavanje metalurgije bilo autohtono ili inicirano spoljnim uticajima. U ovom pravcu u svakom slučaju treba usmeriti buduća istraživanja Vinčanske kulture koja će baciti sasvim novo svetlo na karakter ove izuzetne neolitske kulture koja se, svakim novootkrivenim lokalitetom pokazuje kao kultura o kojoj još uvek malo znamo.sr
dc.description.abstractAbundant hand written documentation from excavations of Vinča (1908–1934) offers sufficient evidence that confirms the thesis established by investigator of Vinča M. M. Vasić himself that Vinča was metallurgical center. After comparing these data with the finds related to early copper processing on other sites of the central Balkans (Belovode, Pločnik, Gornja Tuzla, Fafos, Selevac) it could be assumed that Vinča culture was acquainted with metallurgy from its very outset. This assumption is supported by similar finds from other sides of the world (Tymna, Chinflon, Batán Grande) and even more so the results of experimental copper processing.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjectVinčaen
dc.subjectNeolithicen
dc.subjectmalachiteen
dc.subjectcopper metallurgyen
dc.subjectcentral Balkansen
dc.titlePrerada bakra u Vinči - novi prilozi tezi o metalurškom karakteru Vinčanske kulturesr
dc.titleCopper processing in Vinča: New contributions to the thesis about metallurgical character of Vinča cultureen
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage45
dc.citation.issue52
dc.citation.other(52): 27-45
dc.citation.spage27
dc.identifier.doi10.2298/STA0252027A
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/251/46.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу