Приказ основних података о документу

Late Hallstatt pottery from north-eastern Serbia (6th to 4th century BC)

dc.creatorKapuran, Aleksandar
dc.date.accessioned2022-05-10T11:21:32Z
dc.date.available2022-05-10T11:21:32Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/174
dc.description.abstractNalazišta poznog halštata, prema rasprostiranju na teritoriji Srbije možemo svrstati u pet kulturno-geografskih celina ili krugova: južnu Panoniju, Pomoravlje, istočnu Srbiju, zapadnu Srbiju, Kosovo i južnu Srbiju (južno Pomoravlje). Nalazištima na obodu južne Panonije, telskim naseljima Gradina na Bosutu (Bosut IVc), Feudvar kod Mošorina i Židovar kod Vršca, istraživači su posvetili najviše pažnje budući da se u konstatovanoj stratigrafiji ovaj horizont jasno izdvajao. Tipologiju keramike poznog halštata u severoistočnoj Srbiji predstavljaju: . šolje, plitke, konične, sa masivnom drškom većom od recipijenta; pojedini primeri su ukrašeni utiscima na obodu, urezanim horizontalnim linijama i ubadanjem (Pl. I/11; II/5,6; Pl. V/10; Pl. VI/1;6; Pl. X/1); šolje cilindrične sa visokom drškom (Pl. I/I/10); šolje blagobikonične sa cilindričnim vratom i zaobljenim ramenom (Pl. I/15; II/11,12; Pl. III/5; Pl. V/13), ukrašene urezanim linijama; pehari konični na niskoj stopi (Pl. II/20; Pl. X/2,3), oštro profilisanog oboda, ukrašeni jednom fasetom; pehari jednouhi sa kosim i razgrnutim obodom (Pl. III/5; Pl. X/7), masivnom drškom koja prelazi obod, u pojedinim slučajevima pravougaona stopa sa konkavnim udubljenjem (Pl. VII/5,7; Pl. X/4,5); pehari jednouhi, bikonični, zakošenog oboda ukrašenog urezima, kanelurama na trbuhu (Pl. I/13,14; Pl. II/7,8; Pl. IV/1-4; Pl. V/1); pehari jednouhi, bikonični sa visokom trakastom drškom ukrašenom parom protoma u vidu rogova (Pl. VII/8,9; Pl. X/12), ili jednog dugmetastog protoma (Pl. VII/11); pehari jednouhi (Pl. I/15,16; Pl. VII/6,10) ili dvouhi, trbušasti sa cilindričnim ili bikoničnim vratom, masivnim drškama koje prelaze obod, dobro uglačani (Pl. X/9,10) i ukrašeni kanelurama (Pl. Ia/19,21), urezima ili ubodima (Pl. I/15,16; Ia/18,19,21; VI/2,3,8; Pl. V/6,11; Pl. III/9); zdele poluloptaste ili konične ukrašene žljebom ispod oboda (Pl. I/12; V/5); zdele konične sa uvučenim obodom, bez ukrasa (Pl. I/1-3; II/1,2; Pl. V/8; VII/3,4; Pl. VIII/2); zdele sa horizontalno ili koso kanelovanim obodom, sa kanelurama koje se nalaze i u unutrašnjosti, sa urezanim ili uglačanim motivom (Pl. I/9; III/4,16; Pl. VIII/1; Pl. X/18); zdele uvučenog oboda sa jezičastim drškama (Pl. I/3,8) ili parom vertikalnih aplika. NA ramenu (Pl. I/2,7; IV/6; Pl. X/16), kao i kalemastim drškama na obodu (Pl. I/11,14; Pl. X/13-16), ili sa urezima u vidu cikcak linija (Pl. X/17); zdele bikonične, široko razgrnutog oboda (Pl. Ia/20,22; V/2), kanelovane (Pl. I/3; Pl. VI/7); lonci konični, neukrašeni (Pl. I/27; II/16; Pl. VII/1,2); lonci konični sa ojačanim obodom koji je ukrašen apliciranom trakom sa 'X' cikcak i urezima sa motivom mreže (Pl. Ia/28-30; III/10; Pl. VIII/3,4), nizom utisaka instrumentom (Pl. V/7) ili prstom (Pl. Ia/33-35); lonci konični sa proširenim trbuhom, ukrašeni urezivanjem (Pl. IV/7,12; Pl. VI/13), utiskivanjem prstom (Pl. I/26; III/10; Pl. IV/11), apliciranim horizontalnim (Pl. Ia/28,29; V/9; Pl. VI/14; Pl. VIII/5) i polumesečastim plastičnim trakama (Pl. II/15; Pl. IV/8 Pl. V/4; Pl. VIII/6) i jezičastim drškama (Pl. IV/9); poluloptasti lonci sa razgrnutim obodom (Pl. V/3,12); lonci kruškoliki sa razgrnutim obodom (Pl. VI/5,15); pitosi sa masivnim oštro profilisanim obodom, u pojedinim slučajevima ukrašeni urezivanjem (Pl. III/14); pitosi razgrnutog oboda (Pl. III/11) ukrašeni kanelurama na vratu (Pl. I/4); amfore bikonične sa blago razgrnutim obodom i kosim vratom, trbuh ukrašen jezičastim drškama (Pl. I/23; III/12,15,18; Pl. X/20); amfore bikonične sa neznatno razgrnutim obodom i cilindričnim vratom, jezičastim drškama na trbuhu, i ornamentisane urezima, ubodima (Pl. Ia/24,25; III/15; Pl. IV/10) ili apliciranom plastičnom trakom (Pl. X/20); piraunosi. Horizontu nekropola poznog halštata u srpskom delu Panonije kojima pripadaju Stubarlija i Šabac treba priključiti i istovremene, teritorijalno veoma bliske nekropole iz okoline Vinkovaca, Zvonimirovo, kao i Mokronog, koji se nalazi u jugozapadnoj Panoniji. Ova grupa se na jugu mogla prostirati zamišljenom linijom od Šapca, sve do Ljuljaka u centralnoj Šumadiji. Na istoku, ona se pruža negde do Mlave i Peka. Nalazi praistorijske keramike iz pojedinih grobova na Pećinama pokazuju mešavinu i panonskih i pomoravskih elemenata. Što se tiče teritorije južno od Save i Dunava, tj. Pomoravlja i zapadne Srbije, pozni halštat najbolje predstavljaju Kneževski grobovi iz Ltenice, Pilatovića, Priboja, Novog Pazara, Kruševice itd. Mada nedostaju naselja istovremena sa nekropolama, povoljnu okolnost predstavlja činjenica da su u više slučajeva na jugozapadu Srbije otkrivena pojedina gradinska naselja sa nalazima iz ovog perioda. Etnička pripadnost populacija koje naseljavaju centralni Balkan od VI do IV veka pre n. e. u Pomoravlju i zapadnoj Srbiji vezuje se za Tribale, a hronološki se određuju u period gvozdenog doba IIIa i Šb. U gornjem Pomoravlju, na Kosovu i u južnoj Srbiji tokom poznog halštata formira se stilsko-tipološko jedinstvo u keramičkoj produkciji. Na Kosovu tokom VI-IV veka pre n. e. izdvajaju se tri naselja, Belaćevac kod Prištine (mlađa faza), Gadimlje i Hisar u Suvoj Reci, i nekropole Karagač kod Zvečana i Fuše u Rogovu. Istom kulturnom krugu u južnoj Srbiji bi pripadali Kale u Krševici, Ranutovac-Meanište i Oraovica u Kacipupu kod Preševa. Na teritoriji severoistočne Srbije pored Zlotske pećine, prilikom prvih zaštitinih istraživanja Đerdapa konstatovano je nekoliko naselja sa nalazima iz perioda poznog halštata: Padina, Hajdučka Vodenica, Baraće i Pecka Bara. Kasnije je istraživana Kuznjica kod Rudne Glave, a zaštitnim istraživanjima Đerdapa II otkriveni su Ruženjka i Mokranjske stene - kamenolom kod Negotina. Nove podatke o nalazima materijalne i duhovne kulture poznog halštata u severoistočnoj Srbiji dala su istraživanja Mihailovog ponora na Miroču, Banjice u Rgoštu kod Knjaževca i Mokranjskih stena na Potkapini kod Negotina. Ostali lokaliteti, konstatovani rekognosciranjem, jesu Trvaj i Selište u Zlotu, Zlatkov rt u Beloj reci, Bele stene u Rgotini, Kusjak-Grle, Ždrelo-Zazidana pećina, Salakovac-Mogila, Stari salaš kod Mokranja, Džanov potok kod Brestovca, Pjatra ku Albina kod Laznice, Čoka Njica kod Bora i Šetaće kod Zlota. Teritorija centralnog Balkana tokom poznog halštata pokazuje izvestan stepen jedinstva u oblicima i tipovima keramičkih proizvoda, koji se mogu pratiti od Podunavlja do sliva južne Morave. Treba naglasiti da su pojave trakokimerskih, skitskih ili grčkih elemenata mogle da pred- stavljaju pre odraz trgovinske razmene nego njihovog naseljavanja i mešanja sa lokalnim stanovništvom. Ovo nam govori kako postojanje jakih plemenskih saveza na centralnom Balkanu nije uslovilo prestanak prometa kvalitetne robe i ideja. Za sada je sigurno da ove praistorijske zajednice tokom razvijenog halštata objedinjuje kulturni kontinuitet sa karakteristikama basarabi stila, iz kojega su u VI veku pre n. e. nastale zajednice Dardanaca na Kosovu i južnoj Srbiji, Tribala u dolinama Ibra, Zapadne i južne Morave, u Šumadiji i istočnoj Srbiji i Dako-G eta u Vojvodini. Drugi opet smatraju kako je tokom V veka pre n. e. nastalo doba intenzivnije razmene sirovina i dobara između ovih zajednica i plemena, pa je stoga gotovo nemoguće razaznati koja se etno-kulturna grupa može vezati za određene oblike nakita, oruđa, oružja ili keramike. Izvesne karakteristike keramičke produkcije pokazuju preuzimanje određenih tipova panonsko-podunavskog karaktera, koje se vidi na nalazima otkrivenim od doline Ibra na zapadu do doline Moravice na jugu i Negotinske Krajine na istoku Srbije. Materijal iz severoistočne Srbije pokazuje veće uticaje iz pravca Panonije nego od strane Feriđile grupe, odnosno od strane jugozapadne Rumunije. Fenomen koji je zajednički za zapadnu, istočnu i južnu Srbiju jeste pojava 'sive keramike', nalaza koji su ili nastali pod uticajem ili pripadaju grčkom svetu, što najbolje pokazuju granice njihovog ekonomskog i političkog širenja među paleobalkanskim plemenima. .sr
dc.description.abstractBy looking at prehistoric collections and unpublished material from the museums in north-eastern Serbia, as well as by surveying and excavating, new information was gained which fulfills the image of material and spiritual culture of prehistoric communities from the end of the Early Iron Age. Usually, for a closer chronological determination, metal jewellery and weapons were considered. Pottery finds were published only occasionally, usually due to contexts which were not clear enough, or due to chronological insensitivity (unless they were grave goods), but also due to stylistic and typological differences not clearly distinguished between the 'Basarabi' culture and the culture of 'channelled pottery'. This paper aims to define features of pottery production from different sites, more precisely, those found in the territory between the Iron Gates, Ključ and the Timok valley.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjecttipologija keramikesr
dc.subjectPozni halštatsr
dc.subjectistočna Srbijasr
dc.subjectcentralni Balkansr
dc.subjectpottery typologyen
dc.subjectLate Iron Ageen
dc.subjecteastern Serbiaen
dc.subjectCentral Balkansen
dc.titleKeramika poznog halštata u severoistočnoj Srbiji (VI-IV vek pre n. e.)sr
dc.titleLate Hallstatt pottery from north-eastern Serbia (6th to 4th century BC)en
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage51
dc.citation.issue63
dc.citation.other(63): 23-51
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage23
dc.identifier.doi10.2298/STA1363023K
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/63/171.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу