Приказ основних података о документу

The Haban pottery from the Belgrade fortress: Archaeological contexts, chronology, decorative designs

dc.creatorBikić, Vesna
dc.date.accessioned2022-05-10T11:20:48Z
dc.date.available2022-05-10T11:20:48Z
dc.date.issued2012
dc.identifier.issn0350-0241
dc.identifier.urihttp://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/163
dc.description.abstractU istoriji grnčarskog zanata habanska keramika zauzima veoma značajno mesto, jer na sasvim poseban način objedinjuje aspekte religije, društva i umetnosti. Ona je nazvana po zajednicama njenih tvoraca - pripadnika reformističkog pokreta anabaptista. Razvijala se u zemljama centralne Evrope od kraja 16. pa sve do 19. veka. To je umetnička keramika sa kalajnom glazurom, prepoznatljivog dizajna i kolorita. U toku arheoloških istraživanja na Beogradskoj tvrđavi, posebno u novije vreme, otkrivena je značajna količ ina nalaza koji potiču iz dobro definisanih i precizno datovanih celina. To je povod da se habanska keramika detaljno analizira i da se, uz to, razmotre okolnosti njene pojave u određenom istorijskom trenutku. Habanska keramika se javlja u dve etape, koje zapravo određuju periode austrijske vladavine u Beogradu. Prva etapa, na kraju 17. veka, trajala je svega dve godine, 1688-1690, dok je druga nastupila nakon austrijskog osvajanja grada 1717. godine i trajala je pune dve decenije (do 1739. godine). Vreme prve austrijske etape na Beogradskoj tvrđavi ilustruje materijal iz podruma mitropolijske rezidencije u Donjem gradu, koji je u neizmenjenom vidu koristila i austrijska vojska dve godine nakon zaposedanja tvrđave 1688. godine. Ovde je nađeno približno 20 apotekarskih posuda, kao i još nekoliko bokala sa floralnom dekoracijom (sl. 4, 6, 9a). Osim u podrumu zgrade u Donjem gradu, nalazi habanske keramike iz vremena prve austrijske okupacije registrovani su na još dva mesta. Najpre, to su delovi jednog bokala s floralnim ukrasom i 1689. godinom (sl. 9b) koji su nađeni na prostoru nekadašnjeg Zamka u severozapadnom uglu Gornjeg grada. Iz istog razdoblja je i jedan ulomak tanjira (sl. 8) koji je nađen u Zapadnom podgrađu, u otpadnoj jami u blizini obimnog zida Velikog barutnog magacina. Drugo razdoblje austrijske vlasti u Beogradu započinje velikom pobedom princa Eugena Savojskog i osvajanjem Beograda 1717. godine, a završava se novom turskom opsadom i ugovorom o primirju po kojem je grad predat Turcima 1739. godine. U ovoj drugoj austrijskoj etapi izvršena je temeljna rekonstrukcija tvrđave po principima moderne artiljerijske fortifikacije. Obim promene jasno ilustruje dominantno prisustvo raznovrsnih predmeta svakodnevice iz srednjoevropskog kulturnog kruga na svim prostorima tvrđave. Ipak, po velikoj količini različitih predmeta, a pre svega keramičkih posuda, jedna celina se posebno izdvaja. Reč je o blokhausu - fortifikacionoj građevini sa odbrambenom ulogom na Jugoistočnom bedemu Gornjeg grada, koja je detaljno istražena 2008. godine. U podzemnoj prostoriji blokhausa nađeno je oko 1000 posuda, a od toga oko 50 habanskih (sl. 5, 7, 10, 11, 13, 14, 15b). Osim floralne dekoracije, po kojoj je habanska keramika posebno prepoznatljiva, ima posuda sa hrišćanskim motivima (sl. 11), kao i posuda sa oznakama cehova kovača, bačvara, krojača i mesara (sl. 13-15). U saglasju s graditeljskim aktivnostima, ovaj sloj se datuje između 1717. i 1725. godine. Sličan kontekst se može pretpostaviti i za još neke celine na platou Gornjeg grada. Tako se u jednoj od jama (jama 4), na prostoru između Sahat-kapije i Ali-pašinog turbeta, našao i deo plavog bokala sa golubicama i godinom 1711, napisanom u prepoznatljivom maniru (sl. 12). Zbog svojih karakteristika, naročito osobene dekoracije, habanska keramika na sasvim poseban način ilustruje umetnost renesanse i srednjoevropski kulturni krug. Takođe, ona otkriva širinu anabaptističke 'škole keramike' koja podrazumeva izradu različitih posuda, kako u oblikovnom tako i u dekorativnom smislu. Osobine vrste su u velikoj meri poznate, posebno tehnološki aspekt i dekorativni predlošci. Takođe, uspostavljena je hronologija i izdvojene su etape proizvodnje, pri čemu olakšavajuću okolnost predstavlja ispisivanje datuma na solidnoj količini primeraka. Međutim, pojedini segmenti ovog fenomena su ostali nedovoljno rasvetljeni, posebno oni koji se odnose na organizaciju proizvodnje i dalji život ovog materijala u određenim okolnostima svakodnevice. Na ta i slična pitanja smernice, ali i odgovore, mogu dati upravo arheološki nalazi. U tom smislu, materijal sa Beogradske tvrđave se može posmatrati kao uzoran, budući da ga odlikuje jasan kontekst, pouzdan statistički uzorak i raznovrsnost. S obzirom na to da je nađen na prostoru tvrđave, sasvim je jasno da ovde može biti reč o materijalu koji je nabavljen kupovinom. Pojava habanske keramike na Beogradskoj tvrđavi ima daleko veći značaj, budući da rečito ilustruje razdoblja austrijske vlasti. Prema predočenim rezultatima arheološ kih istraživanja, već u trenutku zaposedanja tvrđave je organizovana priručna apoteka, sa habanskim keramičkim posudama i staklenim bocama, u jednom skrovitom, tamnom podrumu. To što je ova ambalaža doneta u Beograd navodi na pomisao da bi mogla biti u pitanju posebna nabavka za potrebe vojske. S druge strane, veoma kvalitetan i ilustrativan materijal iz blokhausa svedoči o vrstama posuđa koje je tvrđavska posada svakodnevno koristila. U ovoj celini identifikovano je približno 1000 posuda, od čega je habanskih oko 5%, što je polovina ukupne količine trpezne keramike (drugu polovinu čine duboke, višebojno slikane zdele iz mađarskih i austrijskih radionica i, znatno manje, jednobojno glazirani bokali, dok najveću količinu nalaza čine kuhinjski lonci i šerpe na tri nožice). Iako je to tek jedna od vrsta trpezne keramike, među bokalima oni preovlađuju, te ih možemo smatrati veoma traženim, a po ceni prilično pristupačnim. S druge strane, bokali sa cehovskim oznakama nedvosmisleno potvrđuju prisustvo različitih zanatlija, u ovom slučaju kovača, bačvara, krojača i mesara, koji su opsluživali vojsku. S obzirom na raspored građevina u Gornjem gradu, nećemo pogrešiti ako ovu keramičku celinu protumačimo kao inventar iz obližnjih kasarni. On je u podzemnu prostoriju blokhausa mogao dospeti prilikom raščišćavanja kasarni i okolnog prostora, koje je sprovedeno najkasnije do 1725. godine, kada su radovi na ovom delu gornjogradske fortifikacije bili u celini okončani. Iz svega što je rečeno o nalazima sa Beogradske tvrđave, jasno je da fenomen habanske keramike značajno prevazilazi njen tehnološki i dekorativni karakter. Rezultati arheoloških istraživanja, u ovom slučaju konteksti sa keramikom iz austrijskog doba, predstavljaju solidnu podlogu za šira razmatranja u vezi sa snabdevanjem vojnih trupa i uopšte organizovanjem života u zaposednutim tvrđavama. O tome će u skorijoj budućnosti biti još reči, budući da detaljno objavljivanje rezultata istraživanja blokhausa tek predstoji.sr
dc.description.abstractHaban pottery, named after its makers, members of the Anabaptist reform movement, flourished in Central-European countries from the end of the 16th until the 19th century. It is tin-glazed earthenware marked by distinctive decorative expression dominated by floral patterns. Archaeological excavations within the area of the Belgrade Fortress have recovered some eighty pieces of Haban pottery from well-defined and precisely dated contexts. The pottery occurred in two separate phases of Austrian rule over Belgrade. The earlier lasted for only two years, 1688-90, while the later began with the Austrian capture of the city in 1717 and lasted for over two decades, until 1739. These finds make it possible to establish the chronology and repertoire of Haban pottery in Belgrade, contributing to our better knowledge of this distinctive category of earthenware.en
dc.publisherArheološki institut, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceStarinar
dc.subjectposuđe sa kalajnom glazuromsr
dc.subjecthabanska keramikasr
dc.subjectcentralna Evropasr
dc.subjectBeogradsr
dc.subjecttin-glazed waresen
dc.subjectHaban potteryen
dc.subjectCentral Europeen
dc.subjectBelgradeen
dc.titleHabanska keramika sa beogradske tvrđave - kontekst, hronologija i dizajnsr
dc.titleThe Haban pottery from the Belgrade fortress: Archaeological contexts, chronology, decorative designsen
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC-ND
dc.citation.epage227
dc.citation.issue62
dc.citation.other(62): 205-227
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage205
dc.identifier.doi10.2298/STA1262205B
dc.identifier.fulltexthttp://rai.ai.ac.rs/bitstream/id/53/160.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу