Fundamental cognitive processes and functions

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179033/RS//

Fundamental cognitive processes and functions (en)
Фундаментални когнитивни процеси и функције (sr)
Fundamentalni kognitivni procesi i funkcije (sr_RS)
Authors

Publications

Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji

Ilić, Olivera M.

(Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, 2015)

TY  - THES
AU  - Ilić, Olivera M.
PY  - 2015
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4889
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2542
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:10594/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=525614999
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/4
AB  - Sposobnost da različite objekte grupišemo na osnovu njihovih zajedničkih svojstava jedna je od ključnih kognitivnih sposobnosti čoveka. Kategorizacija omogućava da neidentične objekte tretiramo na isti način i gradimo očekivanja o novim objektima generalizacijom stečenog znanja, te tako značajno olakšava naše snalaženje u svetu. Ipak, grupisanje objekata na osnovu zajedničkih karakteristika nije jedini način na koji objekti mogu biti organizovani. Objekti mogu biti grupisani i na osnovu njihovih interakcija, te srodnosti zasnovane na zajedničkom pojavljivanju u vremenu i prostoru. Takvi objekti najčešće nisu slični, već im njihove različite karakteristike omogućavaju komplementarnost uloga koje mogu imati u nekom događaju ili scenariju. Prvi oblik grupisanja naziva se taksonomskim, dok je drugi tematski. U okviru ove teze izvestićemo o nizu normativnih i eksperimentalnih studija koje su pokušale da daju odgovor na pitanje o tome kakve uloge ove dve vrste povezanosti igraju u organizaciji semantičke memorije. Rezultati normativnih studija pokazali su da se procesiranje opšte semantičke povezanosti među objektima odvija automatski i prethodi kontrolisanom, strategijskom procesiranju koje nalaže zadatak ili situacija. Ova primarna, spontana procena semantičke povezanosti značajno utiče na kontrolisano procesiranje. Naši rezultati pokazuju da se pri proceni semantičke povezanosti naš kognitivni sistem oslanja na dve vrste informacija: sličnost baziranu na zajedničkim karakteristikama, i srodnost zasnovanu na zajedničkom pojavljivanju i komplementarnosti objekata. Osim toga, nalazi govore u prilog tezi da se tematskoj povezanosti daje prednost, odnosno da ona ima veći ponder u odnosu na taksonomsku povezanost. Dati nalaz dobio je podršku i u eksperimentalnim studijama koje su kroz mere vizuelne pažnje ukazale na ranu kompeticiju tematskih i taksonomskih informacija, kao i na konceptualnu preferencu prema tematski povezanim objektima. Druga linija eksperimentalnih nalaza potiče iz studija maskiranog primovanja u kojima su efekti tematskog i taksonomskog primovanja bili značajni iako su uslovi izlaganja prima bili takvi da ispitanici nisu mogli proceniti povezanost. Konačno, nalazi studija evociranih potencijala pokazali su veću lakoću semantičke integracije tematskih informacija, kao i potrebu da se uloži dodatni kognitivni napor u obradi taksonomske povezanosti. Nalazi iznesenih stidija daju snažnu podršku hipotezi da se organizacija konceptualnog znanja zasniva na bar dve vrste informacija: taksonomskim, zanovanim na sličnosti objekata, i tematskim, koje se temelje na komplementarnosti entiteta.
AB  - Grouping similar objects together is one of the most fundamental capabilities of the humanuman brain. It allows for non-identical entities to be treated the same way, enables generalization of knowledge, and thus makes our everyday life much easier. However, there is at least one more principle relevant for the organisation of knowledge about the world. By this principle, objects are grouped based on their interactions in scenarios or events. These objects are typically not similar, but they play complementary roles while frequently co-occurring in time and space. The first type of relation is referred to as taxonomic, while the second is referred to as thematic. The question of the roles that these different types of information may play in the organisation of semantic memory has been addressed through a series of norming and experimental studies reported in this thesis. The pattern of results obtained in norming studies suggests that by the time controlled processing takes place, which may be situation or task required, brain will have already computed the degree of the overlap between the objects, and this estimate of the overall conceptual overlap heavily influences subsequent intentional processing. Importantly, our results suggest that the overall conceptual overlap accounts for both item similarity in terms of shared features and item contiguity, i.e. relatedness based on frequent co-occurrence and complementarity. Furthermore, there is also evidence for contiguity being given more weight than similarity when computing the conceptual relations. These findings received support in experimental studies, showing early competition of thematic and taxonomic information reflected on the measures of visual attention, and, at the same time, conceptual preference for thematically related objects. The second line of experimental evidence came from masked semantic priming studies, in which thematic and taxonomic priming was detected, although participants were not aware of the presence of the related context. Finally, ERP data added to the discourse by providing evidence that thematic information is more easily semantically integrated, while the processing of taxonomic information requires more effort. In summary, the results of the studies presented in this thesis give strong support to the view of conceptual knowledge being shaped by the two types of information: taxonomic, based on item similarity, and thematic, based on item contiguity.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet
T1  - Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji
T1  - The nature of conceptual knowledge
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4889
ER  - 
@phdthesis{
author = "Ilić, Olivera M.",
year = "2015",
abstract = "Sposobnost da različite objekte grupišemo na osnovu njihovih zajedničkih svojstava jedna je od ključnih kognitivnih sposobnosti čoveka. Kategorizacija omogućava da neidentične objekte tretiramo na isti način i gradimo očekivanja o novim objektima generalizacijom stečenog znanja, te tako značajno olakšava naše snalaženje u svetu. Ipak, grupisanje objekata na osnovu zajedničkih karakteristika nije jedini način na koji objekti mogu biti organizovani. Objekti mogu biti grupisani i na osnovu njihovih interakcija, te srodnosti zasnovane na zajedničkom pojavljivanju u vremenu i prostoru. Takvi objekti najčešće nisu slični, već im njihove različite karakteristike omogućavaju komplementarnost uloga koje mogu imati u nekom događaju ili scenariju. Prvi oblik grupisanja naziva se taksonomskim, dok je drugi tematski. U okviru ove teze izvestićemo o nizu normativnih i eksperimentalnih studija koje su pokušale da daju odgovor na pitanje o tome kakve uloge ove dve vrste povezanosti igraju u organizaciji semantičke memorije. Rezultati normativnih studija pokazali su da se procesiranje opšte semantičke povezanosti među objektima odvija automatski i prethodi kontrolisanom, strategijskom procesiranju koje nalaže zadatak ili situacija. Ova primarna, spontana procena semantičke povezanosti značajno utiče na kontrolisano procesiranje. Naši rezultati pokazuju da se pri proceni semantičke povezanosti naš kognitivni sistem oslanja na dve vrste informacija: sličnost baziranu na zajedničkim karakteristikama, i srodnost zasnovanu na zajedničkom pojavljivanju i komplementarnosti objekata. Osim toga, nalazi govore u prilog tezi da se tematskoj povezanosti daje prednost, odnosno da ona ima veći ponder u odnosu na taksonomsku povezanost. Dati nalaz dobio je podršku i u eksperimentalnim studijama koje su kroz mere vizuelne pažnje ukazale na ranu kompeticiju tematskih i taksonomskih informacija, kao i na konceptualnu preferencu prema tematski povezanim objektima. Druga linija eksperimentalnih nalaza potiče iz studija maskiranog primovanja u kojima su efekti tematskog i taksonomskog primovanja bili značajni iako su uslovi izlaganja prima bili takvi da ispitanici nisu mogli proceniti povezanost. Konačno, nalazi studija evociranih potencijala pokazali su veću lakoću semantičke integracije tematskih informacija, kao i potrebu da se uloži dodatni kognitivni napor u obradi taksonomske povezanosti. Nalazi iznesenih stidija daju snažnu podršku hipotezi da se organizacija konceptualnog znanja zasniva na bar dve vrste informacija: taksonomskim, zanovanim na sličnosti objekata, i tematskim, koje se temelje na komplementarnosti entiteta., Grouping similar objects together is one of the most fundamental capabilities of the humanuman brain. It allows for non-identical entities to be treated the same way, enables generalization of knowledge, and thus makes our everyday life much easier. However, there is at least one more principle relevant for the organisation of knowledge about the world. By this principle, objects are grouped based on their interactions in scenarios or events. These objects are typically not similar, but they play complementary roles while frequently co-occurring in time and space. The first type of relation is referred to as taxonomic, while the second is referred to as thematic. The question of the roles that these different types of information may play in the organisation of semantic memory has been addressed through a series of norming and experimental studies reported in this thesis. The pattern of results obtained in norming studies suggests that by the time controlled processing takes place, which may be situation or task required, brain will have already computed the degree of the overlap between the objects, and this estimate of the overall conceptual overlap heavily influences subsequent intentional processing. Importantly, our results suggest that the overall conceptual overlap accounts for both item similarity in terms of shared features and item contiguity, i.e. relatedness based on frequent co-occurrence and complementarity. Furthermore, there is also evidence for contiguity being given more weight than similarity when computing the conceptual relations. These findings received support in experimental studies, showing early competition of thematic and taxonomic information reflected on the measures of visual attention, and, at the same time, conceptual preference for thematically related objects. The second line of experimental evidence came from masked semantic priming studies, in which thematic and taxonomic priming was detected, although participants were not aware of the presence of the related context. Finally, ERP data added to the discourse by providing evidence that thematic information is more easily semantically integrated, while the processing of taxonomic information requires more effort. In summary, the results of the studies presented in this thesis give strong support to the view of conceptual knowledge being shaped by the two types of information: taxonomic, based on item similarity, and thematic, based on item contiguity.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet",
title = "Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji, The nature of conceptual knowledge",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4889"
}
Ilić, O. M.. (2015). Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji. 
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4889
Ilić OM. Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4889 .
Ilić, Olivera M., "Uloga tematskog i taksonomskog znanja u organizaciji semantičke memorije: normativni, bihejvioralni i neuralni pokazatelji" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4889 .