TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Dimić, Vidan
AU  - Mihailovic, Danica
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2023-12
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1331
AB  - The area of the Rudnik (rudnik=mine) in central Serbia is the second major volcanic area in central Serbia, exploited today for variety of raw materials, which were also exploited by numerous past communities. Historical and archaeological record showed intensive activities especially during medieval and pre-modern times, regarding exploitation of various ores, such as silver and lead. 
The riches of the Rudnik mountain were exploited in prehistory as well. On the slopes of the Prljuša mountain, a copper mine was discovered in 1980’s. It was briefly excavated in 1980’s, and systematic researches were initiated in 2011 by Institute of Archaeology and are still ongoing. Excavations revealed abundant evidence for malachite ore exploitation during the Bronze Age, and yielded numerous portable finds (in particular, stone hammer-axes), as well as the information that enabled the reconstruction of the ore extraction process. However, very little information is available regarding communities that exploited this mine, and also there is limited evidence for exploitation of other mineral resources in the area. This is why the Institute of Archaeology in Belgrade initiated systematic field reconnaissance with the main scope to search for sources of raw materials exploited in prehistory and associated settlements. 
Here will be presented the preliminary results of the 2021 field survey campaign, which included the areas of the municipalities of Kragujevac and Knić. Particularly interesting are results regarding three modern quarries and their adjacent areas – Ramaća, Rogojevac and Vučkovica. In the vicinity of Rogojevac and Vučkovica, traces of prehistoric inhabitation were found, while Ramaća, although noted previously in archaeological literature, did not yield any archaeological traces during this field survey campaign, and future plans include its revisiting.
PB  - Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedoni
C3  - 9th Conference PREHISTORY in the BALKANS, Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedonia, 13. Dec. 2023
T1  - Prehistory of the Rudnik mountain and its surroundings: field survey (campaign 2021)
EP  - 13
SP  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1331
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena and Dimić, Vidan and Mihailovic, Danica and Antonović, Dragana",
year = "2023-12",
abstract = "The area of the Rudnik (rudnik=mine) in central Serbia is the second major volcanic area in central Serbia, exploited today for variety of raw materials, which were also exploited by numerous past communities. Historical and archaeological record showed intensive activities especially during medieval and pre-modern times, regarding exploitation of various ores, such as silver and lead. 
The riches of the Rudnik mountain were exploited in prehistory as well. On the slopes of the Prljuša mountain, a copper mine was discovered in 1980’s. It was briefly excavated in 1980’s, and systematic researches were initiated in 2011 by Institute of Archaeology and are still ongoing. Excavations revealed abundant evidence for malachite ore exploitation during the Bronze Age, and yielded numerous portable finds (in particular, stone hammer-axes), as well as the information that enabled the reconstruction of the ore extraction process. However, very little information is available regarding communities that exploited this mine, and also there is limited evidence for exploitation of other mineral resources in the area. This is why the Institute of Archaeology in Belgrade initiated systematic field reconnaissance with the main scope to search for sources of raw materials exploited in prehistory and associated settlements. 
Here will be presented the preliminary results of the 2021 field survey campaign, which included the areas of the municipalities of Kragujevac and Knić. Particularly interesting are results regarding three modern quarries and their adjacent areas – Ramaća, Rogojevac and Vučkovica. In the vicinity of Rogojevac and Vučkovica, traces of prehistoric inhabitation were found, while Ramaća, although noted previously in archaeological literature, did not yield any archaeological traces during this field survey campaign, and future plans include its revisiting.",
publisher = "Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedoni",
journal = "9th Conference PREHISTORY in the BALKANS, Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedonia, 13. Dec. 2023",
title = "Prehistory of the Rudnik mountain and its surroundings: field survey (campaign 2021)",
pages = "13-13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1331"
}

Vitezović, S., Dimić, V., Mihailovic, D.,& Antonović, D.. (2023-12). Prehistory of the Rudnik mountain and its surroundings: field survey (campaign 2021). in 9th Conference PREHISTORY in the BALKANS, Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedonia, 13. Dec. 2023
Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedoni., 13-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1331

Vitezović S, Dimić V, Mihailovic D, Antonović D. Prehistory of the Rudnik mountain and its surroundings: field survey (campaign 2021). in 9th Conference PREHISTORY in the BALKANS, Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedonia, 13. Dec. 2023. 2023;:13-13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1331 .

Vitezović, Selena, Dimić, Vidan, Mihailovic, Danica, Antonović, Dragana, "Prehistory of the Rudnik mountain and its surroundings: field survey (campaign 2021)" in 9th Conference PREHISTORY in the BALKANS, Center for Prehistoric Research, Skopje, Northern Macedonia, 13. Dec. 2023 (2023-12):13-13,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1331 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/730
AB  - The Neolithisation process marks one of the most dramatic changes in human past. The long history of research on the origins of the Neolithic way of life, its characteristics, and ways of spreading and adopting includes diverse theoretical and methodological frameworks. Differences in the focus of research may also be noted – while some studies emphasized the economy and subsistence, others paid more attention to the symbolic realms and cultural change. In recent decades, interdisciplinary approaches have brought new directions for research activities as well as new data, such as new, refined absolute dates, ancient DNA, and stable isotope analyses of human and animal remains. 
The Balkan area is particularly important for understanding the spread and adaptation of the so-called “Neolithic package,” with the first studies of the Balkan Early Neolithic conducted as early as the first decades of the 20th century. Recent studies demonstrated that there was a change in population during the Early Neolithic, limiting previous debates on the local vs. imported “Neolithic package,” but also raising questions about the mechanisms of spreading and adopting as well as adapting the Neolithic way of life. This paper will present a critical overview of some of the key studies of the Neolithisation process in prehistoric archaeology in Serbia, as well as current trends and possible future directions for research. One of the insufficiently explored topics is the characteristics and changes in the so-called “Neolithic package” and its adaptations that took place within the Balkan area – such as changes in technological choices, raw material selection and management, or changes in symbolic value and the meaning of some of the elements of material culture.
PB  - Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
T2  - Archaeological Theory at the Edge(s)
T1  - Neolithisation of the Balkans: One hundred years of research
EP  - 54
SP  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_730
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "The Neolithisation process marks one of the most dramatic changes in human past. The long history of research on the origins of the Neolithic way of life, its characteristics, and ways of spreading and adopting includes diverse theoretical and methodological frameworks. Differences in the focus of research may also be noted – while some studies emphasized the economy and subsistence, others paid more attention to the symbolic realms and cultural change. In recent decades, interdisciplinary approaches have brought new directions for research activities as well as new data, such as new, refined absolute dates, ancient DNA, and stable isotope analyses of human and animal remains. 
The Balkan area is particularly important for understanding the spread and adaptation of the so-called “Neolithic package,” with the first studies of the Balkan Early Neolithic conducted as early as the first decades of the 20th century. Recent studies demonstrated that there was a change in population during the Early Neolithic, limiting previous debates on the local vs. imported “Neolithic package,” but also raising questions about the mechanisms of spreading and adopting as well as adapting the Neolithic way of life. This paper will present a critical overview of some of the key studies of the Neolithisation process in prehistoric archaeology in Serbia, as well as current trends and possible future directions for research. One of the insufficiently explored topics is the characteristics and changes in the so-called “Neolithic package” and its adaptations that took place within the Balkan area – such as changes in technological choices, raw material selection and management, or changes in symbolic value and the meaning of some of the elements of material culture.",
publisher = "Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu",
journal = "Archaeological Theory at the Edge(s)",
booktitle = "Neolithisation of the Balkans: One hundred years of research",
pages = "54-33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_730"
}

Vitezović, S.. (2023). Neolithisation of the Balkans: One hundred years of research. in Archaeological Theory at the Edge(s)
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu., 33-54.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_730

Vitezović S. Neolithisation of the Balkans: One hundred years of research. in Archaeological Theory at the Edge(s). 2023;:33-54.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_730 .

Vitezović, Selena, "Neolithisation of the Balkans: One hundred years of research" in Archaeological Theory at the Edge(s) (2023):33-54,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_730 .

TY  - CHAP
AU  - Miladinović-Radmilović, Nataša
AU  - Vulović, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Radak, Nada
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1244
AB  - Tokom 2016, 2018. i 2019. godine u okviru projekata koje je finasiralo Ministarstvo kulture i informisanja, izvršeno je bezbedno skladištenje i dokumentovanje humanog osteološkog materijala iz Sirmijuma sa prethodnih antropoloških istraživanja (1957–2007), kao i sa novootkrivenog lokaliteta na Palanci iz 2016. godine.1 Reč je ukupno o 837 inhumiranih i dve spaljene individue, iskopanih na ukupno 37 lokaliteta, datovanih u period od 1. do 16. veka (Miladinović-Radmilović  et al.  2017; Miladinović-Radmilović  et al. 2018; Miladinović-Radmilović et al. 2021). Projektom Izrada finalne dokumetacije i obezbeđivanje trajnog i bezbednog skladištenja osteološkog materijala sa ranijih antropoloških istraživanja u Sirmijumu u 2020. godini, takođe, finansiranom od strane Ministarstva kulture i informisanja, započeto je sređivanje preostalog materijala iskopavanog u periodu 2008–2018. godine. Cilj projekta za 2020. godinu je bio da se u Muzeju Srema obavi antropološka analiza humanog osteološkog materijala koji je istražen na nekropoli Arsenija Čarnojevića 5–7, KR 1985/1, da se pomenuti materijal bezbedno skladišti u adekvatnu i trajnu ambalažu, propisno obeleženu, i da se izradi prateća antropološka dokumentacija, čime bi se zaštitio ovaj srednjovekovni humani osteološki materijala od propadanja. Reč je o materijalu koji je otkriven u okviru zaštitnih iskopavanja na lokalitetu Arsenija Čarnojevića 5–7, KR 1985/1, datovanog u srednjovekovni period (16–17. vek). Nekropola je otkrivena i delom istražena 2018. godine, od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice, a rukovodilac istraživanja je bila Biljana Lučić. Na pomenutom lokalitetu ukupno je iskopano 67 grobnih celina, dok je za analizu bilo dostupno 65 grobova. U četiri groba bio je prisutan osteološki materijal više individua. Antropološka analiza je pokazala da je reč o biološkoj populaciji, kojoj je pripadalo 26 dečijih, 14 juvenilnih i 28 odraslih individua. Dentalne i paleopatološke analize su pokazale prisustvo standardnih promena i oboljenja uobičajenih za taj period
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Sirmijum – Rezultat antropološkog projekta u 2020. godini
EP  - 215
SP  - 209
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1244
ER  - 

@inbook{
author = "Miladinović-Radmilović, Nataša and Vulović, Dragana and Vitezović, Selena and Radak, Nada",
year = "2023",
abstract = "Tokom 2016, 2018. i 2019. godine u okviru projekata koje je finasiralo Ministarstvo kulture i informisanja, izvršeno je bezbedno skladištenje i dokumentovanje humanog osteološkog materijala iz Sirmijuma sa prethodnih antropoloških istraživanja (1957–2007), kao i sa novootkrivenog lokaliteta na Palanci iz 2016. godine.1 Reč je ukupno o 837 inhumiranih i dve spaljene individue, iskopanih na ukupno 37 lokaliteta, datovanih u period od 1. do 16. veka (Miladinović-Radmilović  et al.  2017; Miladinović-Radmilović  et al. 2018; Miladinović-Radmilović et al. 2021). Projektom Izrada finalne dokumetacije i obezbeđivanje trajnog i bezbednog skladištenja osteološkog materijala sa ranijih antropoloških istraživanja u Sirmijumu u 2020. godini, takođe, finansiranom od strane Ministarstva kulture i informisanja, započeto je sređivanje preostalog materijala iskopavanog u periodu 2008–2018. godine. Cilj projekta za 2020. godinu je bio da se u Muzeju Srema obavi antropološka analiza humanog osteološkog materijala koji je istražen na nekropoli Arsenija Čarnojevića 5–7, KR 1985/1, da se pomenuti materijal bezbedno skladišti u adekvatnu i trajnu ambalažu, propisno obeleženu, i da se izradi prateća antropološka dokumentacija, čime bi se zaštitio ovaj srednjovekovni humani osteološki materijala od propadanja. Reč je o materijalu koji je otkriven u okviru zaštitnih iskopavanja na lokalitetu Arsenija Čarnojevića 5–7, KR 1985/1, datovanog u srednjovekovni period (16–17. vek). Nekropola je otkrivena i delom istražena 2018. godine, od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice, a rukovodilac istraživanja je bila Biljana Lučić. Na pomenutom lokalitetu ukupno je iskopano 67 grobnih celina, dok je za analizu bilo dostupno 65 grobova. U četiri groba bio je prisutan osteološki materijal više individua. Antropološka analiza je pokazala da je reč o biološkoj populaciji, kojoj je pripadalo 26 dečijih, 14 juvenilnih i 28 odraslih individua. Dentalne i paleopatološke analize su pokazale prisustvo standardnih promena i oboljenja uobičajenih za taj period",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Sirmijum – Rezultat antropološkog projekta u 2020. godini",
pages = "215-209",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1244"
}

Miladinović-Radmilović, N., Vulović, D., Vitezović, S.,& Radak, N.. (2023). Sirmijum – Rezultat antropološkog projekta u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd : Arheološki institut., 209-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1244

Miladinović-Radmilović N, Vulović D, Vitezović S, Radak N. Sirmijum – Rezultat antropološkog projekta u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:209-215.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1244 .

Miladinović-Radmilović, Nataša, Vulović, Dragana, Vitezović, Selena, Radak, Nada, "Sirmijum – Rezultat antropološkog projekta u 2020. godini" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):209-215,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1244 .

TY  - CHAP
AU  - Vulović, Dragana
AU  - Miladinović-Radmilović, Nataša
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1312
AB  - Arheologija na Balkanu trudi se da prati koliko je god moguće napredak nauke u drugim delovima sveta, i bioarheologija je vrlo brzo počela da se širi i u Srbiji i susednim zemljama Balkana. Promene statuta Srpskog arheološkog društva iz 2011. godine dale su mogućnost za bolje organizovanje i povezivanje stručnjaka koji se bave ovom poddisciplinom, kao i za bolje i potpunije prezentovanje rezultata. Tako je 2012. godine na XXXV Godišnjem skupu i
Skupštini Srpskog arheološkog društva, održanim u Valjevu, organizovana tematska sesija, pod naslovom Bioarheologija na Balkanu: bilans i perspektive (Миладиновић-Радмиловић, Витезовић 2012), i stvorena Bioarheološka sekcija, čije su osnivanje jednoglasno podr-žali svi članovi na Skupštini (v. Филиповић, Антоновић ур. 2012). Prva predsednica Sekcije bila je dr Nataša Miladinović-Radmilović iz Arheološkog instituta, od osnivanja do godine 2021, kada je mesto predsednice preuzela dr Dragana Vulović, takođe iz Arheološkog instituta.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
PB  - Sremska Mitrovica : Blago Sirmijuma
T2  - Bioarchaeology in the Balkans. Studies in anthropology and zooarchaeology / Bioarheologija na Balkanu. Studije iz antropologije i zooarheologije
T1  - Bioarheološka sekcija Srpskog arheološkog društva: prvih deset godina
EP  - 133
SP  - 123
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1312
ER  - 

@inbook{
author = "Vulović, Dragana and Miladinović-Radmilović, Nataša and Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Arheologija na Balkanu trudi se da prati koliko je god moguće napredak nauke u drugim delovima sveta, i bioarheologija je vrlo brzo počela da se širi i u Srbiji i susednim zemljama Balkana. Promene statuta Srpskog arheološkog društva iz 2011. godine dale su mogućnost za bolje organizovanje i povezivanje stručnjaka koji se bave ovom poddisciplinom, kao i za bolje i potpunije prezentovanje rezultata. Tako je 2012. godine na XXXV Godišnjem skupu i
Skupštini Srpskog arheološkog društva, održanim u Valjevu, organizovana tematska sesija, pod naslovom Bioarheologija na Balkanu: bilans i perspektive (Миладиновић-Радмиловић, Витезовић 2012), i stvorena Bioarheološka sekcija, čije su osnivanje jednoglasno podr-žali svi članovi na Skupštini (v. Филиповић, Антоновић ур. 2012). Prva predsednica Sekcije bila je dr Nataša Miladinović-Radmilović iz Arheološkog instituta, od osnivanja do godine 2021, kada je mesto predsednice preuzela dr Dragana Vulović, takođe iz Arheološkog instituta.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo, Sremska Mitrovica : Blago Sirmijuma",
journal = "Bioarchaeology in the Balkans. Studies in anthropology and zooarchaeology / Bioarheologija na Balkanu. Studije iz antropologije i zooarheologije",
booktitle = "Bioarheološka sekcija Srpskog arheološkog društva: prvih deset godina",
pages = "133-123",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1312"
}

Vulović, D., Miladinović-Radmilović, N.,& Vitezović, S.. (2023). Bioarheološka sekcija Srpskog arheološkog društva: prvih deset godina. in Bioarchaeology in the Balkans. Studies in anthropology and zooarchaeology / Bioarheologija na Balkanu. Studije iz antropologije i zooarheologije
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 123-133.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1312

Vulović D, Miladinović-Radmilović N, Vitezović S. Bioarheološka sekcija Srpskog arheološkog društva: prvih deset godina. in Bioarchaeology in the Balkans. Studies in anthropology and zooarchaeology / Bioarheologija na Balkanu. Studije iz antropologije i zooarheologije. 2023;:123-133.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1312 .

Vulović, Dragana, Miladinović-Radmilović, Nataša, Vitezović, Selena, "Bioarheološka sekcija Srpskog arheološkog društva: prvih deset godina" in Bioarchaeology in the Balkans. Studies in anthropology and zooarchaeology / Bioarheologija na Balkanu. Studije iz antropologije i zooarheologije (2023):123-133,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1312 .

TY  - CONF
AU  - Rajković, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Novak, Mario
AU  - Šprem, Katarina
AU  - Martinoia Zamolo, Valentina
AU  - Tomac, Goran
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1230
AB  - Kotlina je naselje smješteno na južnim obroncima Banskoga brda, nedaleko od Kneževih Vinograda. Arheološki lokalitet na položaju Szuzai Hegy potvrđen je arheološkim rekognosciranjem
2009. godine, a sustavno arheološko istraživanje provodi se kontinuirano od 2018. godine u sklopu programa pod nazivom „Kotlina, prapovijesno nalazište“.
Magnetometrijskim snimanjem koje je provedeno u prvoj fazi istraživanja, otkriveni su ostaci nepravilnog opkopa i veliki broj jama koje su se protezale oko njega. U dosadašnjim istraživanjima, otvorene su četiri sonde ukupne površina od 180 m² i na relativno maloj površini pronađeni su ostaci naselja lenđelske populacije. Potvrđeni su ostaci stambenog objekta, otpadne jame i ukupno 12 kosturnih ukopa u zgrčenom položaju. Ukopi su sadržavali kosturne ostatke odraslih individua i ukope djece s raznovrsnim grobnim prilozima, a čine ih keramičke posude, nakit od Spondylusa te lomljene i glačane izrađevine. U jamama je pronađen bogat keramički materijal, uključujući i slikanu keramiku, kao i alatke od kostiju, lomljenog i glačanog kamena. Apsolutnim arheološkim datiranjem, naselje je smješteno u razdoblje između 4800. i 4500. godine pr. Kr. S arheološkim istraživanjem, kontinuirano se provode različite analize materijala, na čemu radi čitav niz stručnjaka, a dio rezultata biti će predstavljen u ovom predavanju.
PB  - Hrvatsko arheološko društvo
C3  - U Tisućljeća među rijekama. Arheologija Međurječja. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Beli Manastir, 02-06. 10. 2023
T1  - Kotlina – sustavno arheološko istraživanje naselja lenđelske kulture u Hrvatskoj
EP  - 19
SP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1230
ER  - 

@conference{
author = "Rajković, Dragana and Vitezović, Selena and Novak, Mario and Šprem, Katarina and Martinoia Zamolo, Valentina and Tomac, Goran",
year = "2023",
abstract = "Kotlina je naselje smješteno na južnim obroncima Banskoga brda, nedaleko od Kneževih Vinograda. Arheološki lokalitet na položaju Szuzai Hegy potvrđen je arheološkim rekognosciranjem
2009. godine, a sustavno arheološko istraživanje provodi se kontinuirano od 2018. godine u sklopu programa pod nazivom „Kotlina, prapovijesno nalazište“.
Magnetometrijskim snimanjem koje je provedeno u prvoj fazi istraživanja, otkriveni su ostaci nepravilnog opkopa i veliki broj jama koje su se protezale oko njega. U dosadašnjim istraživanjima, otvorene su četiri sonde ukupne površina od 180 m² i na relativno maloj površini pronađeni su ostaci naselja lenđelske populacije. Potvrđeni su ostaci stambenog objekta, otpadne jame i ukupno 12 kosturnih ukopa u zgrčenom položaju. Ukopi su sadržavali kosturne ostatke odraslih individua i ukope djece s raznovrsnim grobnim prilozima, a čine ih keramičke posude, nakit od Spondylusa te lomljene i glačane izrađevine. U jamama je pronađen bogat keramički materijal, uključujući i slikanu keramiku, kao i alatke od kostiju, lomljenog i glačanog kamena. Apsolutnim arheološkim datiranjem, naselje je smješteno u razdoblje između 4800. i 4500. godine pr. Kr. S arheološkim istraživanjem, kontinuirano se provode različite analize materijala, na čemu radi čitav niz stručnjaka, a dio rezultata biti će predstavljen u ovom predavanju.",
publisher = "Hrvatsko arheološko društvo",
journal = "U Tisućljeća među rijekama. Arheologija Međurječja. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Beli Manastir, 02-06. 10. 2023",
title = "Kotlina – sustavno arheološko istraživanje naselja lenđelske kulture u Hrvatskoj",
pages = "19-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1230"
}

Rajković, D., Vitezović, S., Novak, M., Šprem, K., Martinoia Zamolo, V.,& Tomac, G.. (2023). Kotlina – sustavno arheološko istraživanje naselja lenđelske kulture u Hrvatskoj. in U Tisućljeća među rijekama. Arheologija Međurječja. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Beli Manastir, 02-06. 10. 2023
Hrvatsko arheološko društvo., 19-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1230

Rajković D, Vitezović S, Novak M, Šprem K, Martinoia Zamolo V, Tomac G. Kotlina – sustavno arheološko istraživanje naselja lenđelske kulture u Hrvatskoj. in U Tisućljeća među rijekama. Arheologija Međurječja. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Beli Manastir, 02-06. 10. 2023. 2023;:19-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1230 .

Rajković, Dragana, Vitezović, Selena, Novak, Mario, Šprem, Katarina, Martinoia Zamolo, Valentina, Tomac, Goran, "Kotlina – sustavno arheološko istraživanje naselja lenđelske kulture u Hrvatskoj" in U Tisućljeća među rijekama. Arheologija Međurječja. Znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva. Beli Manastir, 02-06. 10. 2023 (2023):19-19,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1230 .

TY  - CHAP
AU  - Dimić, Vidan
AU  - Antonović, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Mihailović, Danica
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/832
AB  - Višegodišnja arheološka istraživanja lokaliteta Prljuša-Mali Šturac1, pokazala su da se na ovoj strmoj, goloj i nadaleko uočljivoj padini planine Rudnik nalazi jedan od najvećih i najbogatijih lokaliteta rudarskog karaktera u jugoistočnoj Evropi, na kome je u periodu od eneolita do bronzanog doba vršena eksploatacija malahita. Iskopavanja su od 2013. godine bila fokusirana na površinske rudarske radove na centralnom delu padine (okna 4 i 6; Antonović et al. 2014; Antonović 2017), dok je 2014. godine fokus pomeren na vrh padine, i na, kako se kasnijim istraživanjima ispostavilo, impozantno okno Objekat 1 (Antonović, Dimić 2017; Antonović et al. 2018, 2019, Antonović et al. 2021a, 2021b). Višegodišnja i kontiuirana istraživanja ove celine i otkrića više galerija u nizu, hodnika, ulaza, tragova paljevine, udaranja i razbijanja na steni itd., doprinela su da saznanja o načinu praistorijske eksploatacije bakarne rude na ovoj lokaciji budu potpunija. Godine 2019. započeto je i uređenje prostora oko Objekta 1, sa ciljem da se ovaj rudarski kompleks prezentuje široj javnosti i na taj način podstakne postepeno stvaranje svojevrsnog muzeja na otvorenom kakvih samo nekoliko postoji u Evropi (sl. 1) (Антоновић et al. 2020).2 Kako se tokom prethodnih istraživanja iskop širio od istoka ka zapadu, prateći i širenje samog okna, njegova severna granica ostala je neistražena, a ogromna količina zemlje i kamenja u tom pojasu je pretila da se obruši u otkrivene galerije predviđene za prezentaciju. Zato su arheološki radovi iz 2019, a potom i 2020. godine3 (sl. 2) imali sistematsko-zaštitni karakter, pri čemu je fokus stavljen na otkrivanje, definisanje i stabilizovanje severne granice okna Objekat 1, čime bi istraživanje ovog okna kao celine bilo zaokruženo, nanos zemlje i kamenja uklonjen, a sam iskop uređen i osiguran.
PB  - Beograd: Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.
EP  - 42
SP  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832
ER  - 

@inbook{
author = "Dimić, Vidan and Antonović, Dragana and Vitezović, Selena and Mihailović, Danica",
year = "2023",
abstract = "Višegodišnja arheološka istraživanja lokaliteta Prljuša-Mali Šturac1, pokazala su da se na ovoj strmoj, goloj i nadaleko uočljivoj padini planine Rudnik nalazi jedan od najvećih i najbogatijih lokaliteta rudarskog karaktera u jugoistočnoj Evropi, na kome je u periodu od eneolita do bronzanog doba vršena eksploatacija malahita. Iskopavanja su od 2013. godine bila fokusirana na površinske rudarske radove na centralnom delu padine (okna 4 i 6; Antonović et al. 2014; Antonović 2017), dok je 2014. godine fokus pomeren na vrh padine, i na, kako se kasnijim istraživanjima ispostavilo, impozantno okno Objekat 1 (Antonović, Dimić 2017; Antonović et al. 2018, 2019, Antonović et al. 2021a, 2021b). Višegodišnja i kontiuirana istraživanja ove celine i otkrića više galerija u nizu, hodnika, ulaza, tragova paljevine, udaranja i razbijanja na steni itd., doprinela su da saznanja o načinu praistorijske eksploatacije bakarne rude na ovoj lokaciji budu potpunija. Godine 2019. započeto je i uređenje prostora oko Objekta 1, sa ciljem da se ovaj rudarski kompleks prezentuje široj javnosti i na taj način podstakne postepeno stvaranje svojevrsnog muzeja na otvorenom kakvih samo nekoliko postoji u Evropi (sl. 1) (Антоновић et al. 2020).2 Kako se tokom prethodnih istraživanja iskop širio od istoka ka zapadu, prateći i širenje samog okna, njegova severna granica ostala je neistražena, a ogromna količina zemlje i kamenja u tom pojasu je pretila da se obruši u otkrivene galerije predviđene za prezentaciju. Zato su arheološki radovi iz 2019, a potom i 2020. godine3 (sl. 2) imali sistematsko-zaštitni karakter, pri čemu je fokus stavljen na otkrivanje, definisanje i stabilizovanje severne granice okna Objekat 1, čime bi istraživanje ovog okna kao celine bilo zaokruženo, nanos zemlje i kamenja uklonjen, a sam iskop uređen i osiguran.",
publisher = "Beograd: Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.",
pages = "42-29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832"
}

Dimić, V., Antonović, D., Vitezović, S.,& Mihailović, D.. (2023). Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd: Arheološki institut., 29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832

Dimić V, Antonović D, Vitezović S, Mihailović D. Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini.. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832 .

Dimić, Vidan, Antonović, Dragana, Vitezović, Selena, Mihailović, Danica, "Prljuša, Mali Šturac: istraživanje u 2020. godini." in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):29-42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_832 .

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1332
AB  - Kosti ptica izuzetno su retke u praistorijskim arheološkim kontekstima – ili su prisutne u izuzetno malom procentu, ili, češće, potpuno nedostaju. Još su ređi nalazi da su ptičje kosti iskorišćene kao sirovina – u većini praistorijskih kultura potpuno nedostaju, ili se radi o izuzetnim, uglavnom pojedinačnim nalazima. Razlozi za ovo su brojni i raznorodni; s jedne strane, kosti ptica po svojim fizičkim i morfološkim odlikama nisu adekvatne za izradu većine tipova predmeta koji čine uobičajeni repertoar praistorijskih koštanih industrija, ali, s druge strane, tafonomski razlozi mogu doprineti da ionako malobrojni nalazi budu još ređi ili čak potpuno odsutni – kosti ptica su sitnije i lomljivije pa se teže mogu očuvati, a i teže uočiti ukoliko tehnike iskopavanja nisu na vrhunskom nivou. 
U ovom radu diskutovaće se o razlozima za malobrojne nalaze artefakata od ptičjih kostiji. Takođe, biće dat pregled načina korišćenja ptičjih kostiju za izradu artefakata tokom praistorije, sa posebnim osvrtom na nalaze iz jugoistočne Evrope. U skorije vreme, pažljivijim prikupljanjem i pregledom faunalnih ostataka, pronađeno je nekoliko novih predmeta. Između ostalih, nekoliko artefakata pronađeno je na kasnoneolitskom lokalitetu Hadžidimitrovo u Bugarskoj, i nekoliko obrađenih ptičjih kostiju prepoznato je u faunalnom materijalu sa lokaliteta Kale – Krševica. Među nalazima koji su identifikovani u novije vreme naročito se ističe obrađena kost labuda iz vučedolskog horizonta lokaliteta Zok u današnjoj Mađarskoj, za koji se može pretpostaviti da je bio ili neka vrsta drške ili recipijenta, ili je u pitanju muzički instrument. Nekoliko morfološki srodnih predmeta od kostiju različitih ptica, interpretiranih kao recipijenti i/ili kao muzički instrumenti, otkriveno je na drugim bronzanodopskim lokalitetima u Mađarskoj. Ovi nalazi pokazuju da su kosti ptica ipak bile prisutne, kao i da je moguće da je ovim sirovinama dat poseban značaj upravo zbog njihovog porekla, odnosno, zbog mogućeg simboličkog značaja ptica u okvirima ovih praistorijskih kultura.
PB  - Srpsko arheološko društvo
C3  - XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti
T1  - Kosti ptica kao sirovina za izradu artefakata u praistoriji
EP  - 98
SP  - 98
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1332
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Kosti ptica izuzetno su retke u praistorijskim arheološkim kontekstima – ili su prisutne u izuzetno malom procentu, ili, češće, potpuno nedostaju. Još su ređi nalazi da su ptičje kosti iskorišćene kao sirovina – u većini praistorijskih kultura potpuno nedostaju, ili se radi o izuzetnim, uglavnom pojedinačnim nalazima. Razlozi za ovo su brojni i raznorodni; s jedne strane, kosti ptica po svojim fizičkim i morfološkim odlikama nisu adekvatne za izradu većine tipova predmeta koji čine uobičajeni repertoar praistorijskih koštanih industrija, ali, s druge strane, tafonomski razlozi mogu doprineti da ionako malobrojni nalazi budu još ređi ili čak potpuno odsutni – kosti ptica su sitnije i lomljivije pa se teže mogu očuvati, a i teže uočiti ukoliko tehnike iskopavanja nisu na vrhunskom nivou. 
U ovom radu diskutovaće se o razlozima za malobrojne nalaze artefakata od ptičjih kostiji. Takođe, biće dat pregled načina korišćenja ptičjih kostiju za izradu artefakata tokom praistorije, sa posebnim osvrtom na nalaze iz jugoistočne Evrope. U skorije vreme, pažljivijim prikupljanjem i pregledom faunalnih ostataka, pronađeno je nekoliko novih predmeta. Između ostalih, nekoliko artefakata pronađeno je na kasnoneolitskom lokalitetu Hadžidimitrovo u Bugarskoj, i nekoliko obrađenih ptičjih kostiju prepoznato je u faunalnom materijalu sa lokaliteta Kale – Krševica. Među nalazima koji su identifikovani u novije vreme naročito se ističe obrađena kost labuda iz vučedolskog horizonta lokaliteta Zok u današnjoj Mađarskoj, za koji se može pretpostaviti da je bio ili neka vrsta drške ili recipijenta, ili je u pitanju muzički instrument. Nekoliko morfološki srodnih predmeta od kostiju različitih ptica, interpretiranih kao recipijenti i/ili kao muzički instrumenti, otkriveno je na drugim bronzanodopskim lokalitetima u Mađarskoj. Ovi nalazi pokazuju da su kosti ptica ipak bile prisutne, kao i da je moguće da je ovim sirovinama dat poseban značaj upravo zbog njihovog porekla, odnosno, zbog mogućeg simboličkog značaja ptica u okvirima ovih praistorijskih kultura.",
publisher = "Srpsko arheološko društvo",
journal = "XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti",
title = "Kosti ptica kao sirovina za izradu artefakata u praistoriji",
pages = "98-98",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1332"
}

Vitezović, S.. (2023). Kosti ptica kao sirovina za izradu artefakata u praistoriji. in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti
Srpsko arheološko društvo., 98-98.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1332

Vitezović S. Kosti ptica kao sirovina za izradu artefakata u praistoriji. in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti. 2023;:98-98.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1332 .

Vitezović, Selena, "Kosti ptica kao sirovina za izradu artefakata u praistoriji" in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti (2023):98-98,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1332 .

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1330
AB  - Tokom 2021. i 2022. godine, Arheološki institut iz Beograda i Zavičajni muzej iz Rume istraživali su lokalitet Klenak – Adžine Njive, u okviru zaštitnih istraživanja na autoputu Ruma – Šabac. Otkriveni su izuzetno bogati arheološki nalazi iz različitih perioda, iz neolita, latena i drugih praistorijskih perioda, kao i iz srednjeg veka. 
Neolitski slojevi pružili su, pored brojnih arhitekonskih celina, i veliku količinu pokretnih arheoloških nalaza, uključujući i srazmerno bogatu zbirku artefakata od koštanih sirovina. U ovom radu biće prikazani preliminarni rezultati analize. Najčešće korišćena sirovina jesu različite kosti domaćih životinja – duge kosti i rebra ovce, koze i govečeta, a u manjoj meri su korišćene ostale kosti i rogovi cervida. Najučestaliji su različiti zašiljeni predmeti – igle, šila i probojci, a još se sreću i različite alatke za glačanje i za udaranje – spatule, strugači, manji udarači. Ovi su predmeti uglavnom korišćeni za različite svakodnevne potrebe, kao što su obrada organskih materijala (kože, biljnih vlakana, priprema hrane i slično), dok je oprema za lov i ribolov malobrojna. U pogledu morfoloških i tehnoloških odlika, koštana industrija sa lokaliteta Klenak ima dosta sličnosti sa drugim koštanim industrijama sa vinčanskih lokaliteta. Kao glavna razlika, međutim, može se uočiti gotovo potpuno odsustvo udica izrađivanih od roga, koje su dosta brojne na obližnjem lokalitetu Gomolava.
PB  - Srpsko arheološko društvo
C3  - XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti
T1  - Neolitska koštana industrija sa lokaliteta Klenak – Adžine Njive: preliminarni rezultati
EP  - 61
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1330
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Tokom 2021. i 2022. godine, Arheološki institut iz Beograda i Zavičajni muzej iz Rume istraživali su lokalitet Klenak – Adžine Njive, u okviru zaštitnih istraživanja na autoputu Ruma – Šabac. Otkriveni su izuzetno bogati arheološki nalazi iz različitih perioda, iz neolita, latena i drugih praistorijskih perioda, kao i iz srednjeg veka. 
Neolitski slojevi pružili su, pored brojnih arhitekonskih celina, i veliku količinu pokretnih arheoloških nalaza, uključujući i srazmerno bogatu zbirku artefakata od koštanih sirovina. U ovom radu biće prikazani preliminarni rezultati analize. Najčešće korišćena sirovina jesu različite kosti domaćih životinja – duge kosti i rebra ovce, koze i govečeta, a u manjoj meri su korišćene ostale kosti i rogovi cervida. Najučestaliji su različiti zašiljeni predmeti – igle, šila i probojci, a još se sreću i različite alatke za glačanje i za udaranje – spatule, strugači, manji udarači. Ovi su predmeti uglavnom korišćeni za različite svakodnevne potrebe, kao što su obrada organskih materijala (kože, biljnih vlakana, priprema hrane i slično), dok je oprema za lov i ribolov malobrojna. U pogledu morfoloških i tehnoloških odlika, koštana industrija sa lokaliteta Klenak ima dosta sličnosti sa drugim koštanim industrijama sa vinčanskih lokaliteta. Kao glavna razlika, međutim, može se uočiti gotovo potpuno odsustvo udica izrađivanih od roga, koje su dosta brojne na obližnjem lokalitetu Gomolava.",
publisher = "Srpsko arheološko društvo",
journal = "XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti",
title = "Neolitska koštana industrija sa lokaliteta Klenak – Adžine Njive: preliminarni rezultati",
pages = "61-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1330"
}

Vitezović, S.. (2023). Neolitska koštana industrija sa lokaliteta Klenak – Adžine Njive: preliminarni rezultati. in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti
Srpsko arheološko društvo., 60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1330

Vitezović S. Neolitska koštana industrija sa lokaliteta Klenak – Adžine Njive: preliminarni rezultati. in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti. 2023;:60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1330 .

Vitezović, Selena, "Neolitska koštana industrija sa lokaliteta Klenak – Adžine Njive: preliminarni rezultati" in XLVI Skupština i Godišnji skup Sombor, 25-27. maj 2023. godine. Program, izveštaji i apstrakti (2023):60-61,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1330 .

TY  - JOUR
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1318
AB  - Znana imena in odkritja v znanstveni sferi imajo običajno podobo moškega, medtem ko njihove sodelavke, pogosto ostanejo v ozadju. To je ena izmed takšnih zgodb.
Arheologija sodi med znanosti, ki so tudi v širši javnosti vedno priljubljene, v veliki meri zaradi fascinantnih skritih zakladov preteklih civilizacij, vsekakor pa k njeni priljubljenosti pripomorejo tudi romantične upodobitve v literaturi, na primer v knjigah Agathe Christie, katere mož Max Mallowan je bil svetovno priznan arheolog. Zato arheologi pogosto postanejo znani tudi izven strogo znanstvenih in strokovnih krogov. Lord Carnarvon in Howard Carter sta z odkritjem Tutankamonove grobnice pred skoraj sto leti postala svetovno znana, na območju nekdanje Jugoslavije pa je bil najbolj znan arheolog Dragoslav Srejović, ki se zaslovel zlasti z odkritji na najdiščih Lepenski Vir in Gamzigrad. Srejovićeve sodelavke in sodelavci so medtem večinoma ostali v njegovi senci, čeprav so imeli enake zasluge za ta odkritja. Posebno mesto med njimi ima Zagorka Letica.
PB  - Založba ZRC
T2  - Naše znanstvenice. Kako so ženske soustvarjale znanost v Jugoslaviji
T1  - Zagorka Letica – gonilna sila v ozadju arheologije prazgodovine
EP  - 37
SP  - 24
DO  - https://doi.org/10.3986/9789610507024
ER  - 

@article{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Znana imena in odkritja v znanstveni sferi imajo običajno podobo moškega, medtem ko njihove sodelavke, pogosto ostanejo v ozadju. To je ena izmed takšnih zgodb.
Arheologija sodi med znanosti, ki so tudi v širši javnosti vedno priljubljene, v veliki meri zaradi fascinantnih skritih zakladov preteklih civilizacij, vsekakor pa k njeni priljubljenosti pripomorejo tudi romantične upodobitve v literaturi, na primer v knjigah Agathe Christie, katere mož Max Mallowan je bil svetovno priznan arheolog. Zato arheologi pogosto postanejo znani tudi izven strogo znanstvenih in strokovnih krogov. Lord Carnarvon in Howard Carter sta z odkritjem Tutankamonove grobnice pred skoraj sto leti postala svetovno znana, na območju nekdanje Jugoslavije pa je bil najbolj znan arheolog Dragoslav Srejović, ki se zaslovel zlasti z odkritji na najdiščih Lepenski Vir in Gamzigrad. Srejovićeve sodelavke in sodelavci so medtem večinoma ostali v njegovi senci, čeprav so imeli enake zasluge za ta odkritja. Posebno mesto med njimi ima Zagorka Letica.",
publisher = "Založba ZRC",
journal = "Naše znanstvenice. Kako so ženske soustvarjale znanost v Jugoslaviji",
title = "Zagorka Letica – gonilna sila v ozadju arheologije prazgodovine",
pages = "37-24",
doi = "https://doi.org/10.3986/9789610507024"
}

Vitezović, S.. (2023). Zagorka Letica – gonilna sila v ozadju arheologije prazgodovine. in Naše znanstvenice. Kako so ženske soustvarjale znanost v Jugoslaviji
Založba ZRC., 24-37.
https://doi.org/https://doi.org/10.3986/9789610507024

Vitezović S. Zagorka Letica – gonilna sila v ozadju arheologije prazgodovine. in Naše znanstvenice. Kako so ženske soustvarjale znanost v Jugoslaviji. 2023;:24-37.
doi:https://doi.org/10.3986/9789610507024 .

Vitezović, Selena, "Zagorka Letica – gonilna sila v ozadju arheologije prazgodovine" in Naše znanstvenice. Kako so ženske soustvarjale znanost v Jugoslaviji (2023):24-37,
https://doi.org/https://doi.org/10.3986/9789610507024 . .

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1234
AB  - Animal bones, teeth and mollusc shells were widely used for production of diverse artefacts, including ornaments. Some of the everyday tools, as well as some of the ornaments, needed to be suspended or attached to something, and usually perforations were made. Technology of making perforations through rather thick and resilient materials such as animal hard tissues without breaking them was rather demanding, and several technological procedures were used in prehistoric times. These included incising, drilling with a chipped stone artefact, drilling with bow drill, usually with sand added, while larger holes were made by larger, hollow instruments and with sand added. Sometimes, unfinished perforations served as ornament. There are also examples of naturally pierced mollusc shells that were collected and subsequently used as ornaments. 
Use wear on perforations may provide information on how long the item was in use, and whether it was suspended, or it was attached to something, for example, some ornaments were most likely attached to the clothes. On ornaments worn for a very long time, for example, may be noticed that after perforation was broken, another one was made. Bracelets made from mollusc shells were occasionally recycled into pendants, by adding a perforation and other modifications. In this paper will be presented major techniques for production of perforations used in the Neolithic and Chalcolithic period in the Balkans, as well as some of the interesting examples of intensive use wear traces.
PB  - Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb
C3  - 11th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
T1  - Rabbit holes of bone technology: production and the use wear of perforations on bones, shells and teeth
EP  - 31
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1234
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Animal bones, teeth and mollusc shells were widely used for production of diverse artefacts, including ornaments. Some of the everyday tools, as well as some of the ornaments, needed to be suspended or attached to something, and usually perforations were made. Technology of making perforations through rather thick and resilient materials such as animal hard tissues without breaking them was rather demanding, and several technological procedures were used in prehistoric times. These included incising, drilling with a chipped stone artefact, drilling with bow drill, usually with sand added, while larger holes were made by larger, hollow instruments and with sand added. Sometimes, unfinished perforations served as ornament. There are also examples of naturally pierced mollusc shells that were collected and subsequently used as ornaments. 
Use wear on perforations may provide information on how long the item was in use, and whether it was suspended, or it was attached to something, for example, some ornaments were most likely attached to the clothes. On ornaments worn for a very long time, for example, may be noticed that after perforation was broken, another one was made. Bracelets made from mollusc shells were occasionally recycled into pendants, by adding a perforation and other modifications. In this paper will be presented major techniques for production of perforations used in the Neolithic and Chalcolithic period in the Balkans, as well as some of the interesting examples of intensive use wear traces.",
publisher = "Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb",
journal = "11th Scientific Conference Methodology and Archaeometry",
title = "Rabbit holes of bone technology: production and the use wear of perforations on bones, shells and teeth",
pages = "31-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1234"
}

Vitezović, S.. (2023). Rabbit holes of bone technology: production and the use wear of perforations on bones, shells and teeth. in 11th Scientific Conference Methodology and Archaeometry
Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb., 31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1234

Vitezović S. Rabbit holes of bone technology: production and the use wear of perforations on bones, shells and teeth. in 11th Scientific Conference Methodology and Archaeometry. 2023;:31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1234 .

Vitezović, Selena, "Rabbit holes of bone technology: production and the use wear of perforations on bones, shells and teeth" in 11th Scientific Conference Methodology and Archaeometry (2023):31-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1234 .

TY  - CONF
AU  - Rajković, Dragana
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1235
AB  - Although the term „archaeological culture“ has been criticised from different viewpoints in past several decades, it is still a useful analytical tool (however, must be used with caution) to discern and label prehistoric communities that share similar or identical material culture. Micro-regions where traces of communities ascribed to different contemporaneous cultures are particularly interesting for studying cultural contacts and cultural changes in the past. One of such regions is south-eastern Baranja region in present-day eastern Croatia, where communities of Vinča, Sopot and Lengyel culture lived in the 5th millennium BC. Although this area was long regarded as being populated by Sopot culture communities, recent archaeological researches showed an important presence of Lengyel culture communities in this area. In this paper will be presented two Late Neolithic sites situated in vicinity of Beli Manastir: Kneževi Vinogradi, with archaeological remains attributed to the Sopot and Vinča cultures, and Kotlina, with archaeological remains attributed to the Lengyel culture. At the site of Kneževi Vinogradi, small-scale rescue excavations revealed several structures from Late Neolithic, and the material culture with traits of both Sopot and Vinča cultures. Recent systematic researches at the site of Kotlina revealed a large Lengyel culture site, with habitation structures, burials, and rich material culture. Particularly interesting is the presence of artefacts from exotic raw materials, such as obsidian and marine mollusc shells, showing that Kotlina was part of large trade and exchange network. The habitation patterns, subsistence and economy, and material culture from these two sites will be analysed, as well as their possible place within a larger network of Late Neolithic communities in the region.
PB  - Department of Archaeology, Faculty of Arts, University of Ljubljana
C3  - 26th Neolithic seminar. Eurasian Neolithics: How cultures and societies evolve and why it matters
T1  - Neolithic multiculturalism: zones of contact of various communities
EP  - 28
SP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1235
ER  - 

@conference{
author = "Rajković, Dragana and Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "Although the term „archaeological culture“ has been criticised from different viewpoints in past several decades, it is still a useful analytical tool (however, must be used with caution) to discern and label prehistoric communities that share similar or identical material culture. Micro-regions where traces of communities ascribed to different contemporaneous cultures are particularly interesting for studying cultural contacts and cultural changes in the past. One of such regions is south-eastern Baranja region in present-day eastern Croatia, where communities of Vinča, Sopot and Lengyel culture lived in the 5th millennium BC. Although this area was long regarded as being populated by Sopot culture communities, recent archaeological researches showed an important presence of Lengyel culture communities in this area. In this paper will be presented two Late Neolithic sites situated in vicinity of Beli Manastir: Kneževi Vinogradi, with archaeological remains attributed to the Sopot and Vinča cultures, and Kotlina, with archaeological remains attributed to the Lengyel culture. At the site of Kneževi Vinogradi, small-scale rescue excavations revealed several structures from Late Neolithic, and the material culture with traits of both Sopot and Vinča cultures. Recent systematic researches at the site of Kotlina revealed a large Lengyel culture site, with habitation structures, burials, and rich material culture. Particularly interesting is the presence of artefacts from exotic raw materials, such as obsidian and marine mollusc shells, showing that Kotlina was part of large trade and exchange network. The habitation patterns, subsistence and economy, and material culture from these two sites will be analysed, as well as their possible place within a larger network of Late Neolithic communities in the region.",
publisher = "Department of Archaeology, Faculty of Arts, University of Ljubljana",
journal = "26th Neolithic seminar. Eurasian Neolithics: How cultures and societies evolve and why it matters",
title = "Neolithic multiculturalism: zones of contact of various communities",
pages = "28-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1235"
}

Rajković, D.,& Vitezović, S.. (2023). Neolithic multiculturalism: zones of contact of various communities. in 26th Neolithic seminar. Eurasian Neolithics: How cultures and societies evolve and why it matters
Department of Archaeology, Faculty of Arts, University of Ljubljana., 28-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1235

Rajković D, Vitezović S. Neolithic multiculturalism: zones of contact of various communities. in 26th Neolithic seminar. Eurasian Neolithics: How cultures and societies evolve and why it matters. 2023;:28-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1235 .

Rajković, Dragana, Vitezović, Selena, "Neolithic multiculturalism: zones of contact of various communities" in 26th Neolithic seminar. Eurasian Neolithics: How cultures and societies evolve and why it matters (2023):28-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1235 .

TY  - CONF
AU  - Mitrović, Jovan D.
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1236
AB  - The paper discusses the use of metal products for the manufacture of horn and bone products in the Late Chalcolithic.
PB  - Издательство ЮУрГГПУ, Миасс
C3  - Геоархеология и археологическая минералогия – 2023. Материалы Х Всероссийкой научной конференции с международным участием имени профессора В. В. Зайкова
T1  - Использование металлов в позднем энеолите: на примере роговых орудий из стоянки Зок вучедольской културы
EP  - 105
SP  - 101
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1236
ER  - 

@conference{
author = "Mitrović, Jovan D. and Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "The paper discusses the use of metal products for the manufacture of horn and bone products in the Late Chalcolithic.",
publisher = "Издательство ЮУрГГПУ, Миасс",
journal = "Геоархеология и археологическая минералогия – 2023. Материалы Х Всероссийкой научной конференции с международным участием имени профессора В. В. Зайкова",
title = "Использование металлов в позднем энеолите: на примере роговых орудий из стоянки Зок вучедольской културы",
pages = "105-101",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1236"
}

Mitrović, J. D.,& Vitezović, S.. (2023). Использование металлов в позднем энеолите: на примере роговых орудий из стоянки Зок вучедольской културы. in Геоархеология и археологическая минералогия – 2023. Материалы Х Всероссийкой научной конференции с международным участием имени профессора В. В. Зайкова
Издательство ЮУрГГПУ, Миасс., 101-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1236

Mitrović JD, Vitezović S. Использование металлов в позднем энеолите: на примере роговых орудий из стоянки Зок вучедольской културы. in Геоархеология и археологическая минералогия – 2023. Материалы Х Всероссийкой научной конференции с международным участием имени профессора В. В. Зайкова. 2023;:101-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1236 .

Mitrović, Jovan D., Vitezović, Selena, "Использование металлов в позднем энеолите: на примере роговых орудий из стоянки Зок вучедольской културы" in Геоархеология и археологическая минералогия – 2023. Материалы Х Всероссийкой научной конференции с международным участием имени профессора В. В. Зайкова (2023):101-105,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1236 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1232
AB  - Dragoslav Srejović bio je svestrani proučavalac praistorije na tlu Balkana i njegov opus zahvata brojne teme i aktuelna pitanja praistorijske arheologije. Bavio se periodima od paleolita do gvozdenog doba, i raznolikim temama, među koje spadaju problemi relativne i apsolutne hronologije, procesi neolitizacije, kao i različiti aspekti ritualnog života praistorijskih zajednica – praistorijske, posebno neolitske figurine, njihov značaj, uloga i simbolička vrednost, pogrebni obredi, i drugo. Nešto je manje primetan njegov doprinos analizama različitih vidova praistorijskih artefakata. Međutim, njegov rad na proučavanju predmeta od kamenih i koštanih sirovina, mada čini manji udeo u njegovom opusu, veoma je značajan za praistorijsku arheologiju u Srbiji. Naime, zajedno sa Borislavom Jovanovićem, Dragoslav Srejović je pedesetih godina 20. veka objavio članke posvećene upravo ovim temama, koštanim i kamenim predmetima sa lokaliteta Vinča – Belo Brdo. Mada su u pitanju kratki radovi, oni su od izuzetne važnosti kao prvi radovi posvećeni isključivo ovim pitanjima. U ovom radu će biti dat pregled rada D. Srejovića na proučavanju koštanih i kamenih predmeta i biće dat kritički osvrt na njegov dopirnos za sistematsko proučavanje ovih vidova materijalne kulture.
PB  - Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Kragujevcu
PB  - Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
T2  - Dragoslav Srejović i multidisciplinarnost
T1  - Koštani i kameni predmeti u praistoriji centralnog Balkana: doprinos Dragoslava Srejovića za njihovo sistematsko izučavanje
EP  - 94
SP  - 83
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1232
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena and Antonović, Dragana",
year = "2023",
abstract = "Dragoslav Srejović bio je svestrani proučavalac praistorije na tlu Balkana i njegov opus zahvata brojne teme i aktuelna pitanja praistorijske arheologije. Bavio se periodima od paleolita do gvozdenog doba, i raznolikim temama, među koje spadaju problemi relativne i apsolutne hronologije, procesi neolitizacije, kao i različiti aspekti ritualnog života praistorijskih zajednica – praistorijske, posebno neolitske figurine, njihov značaj, uloga i simbolička vrednost, pogrebni obredi, i drugo. Nešto je manje primetan njegov doprinos analizama različitih vidova praistorijskih artefakata. Međutim, njegov rad na proučavanju predmeta od kamenih i koštanih sirovina, mada čini manji udeo u njegovom opusu, veoma je značajan za praistorijsku arheologiju u Srbiji. Naime, zajedno sa Borislavom Jovanovićem, Dragoslav Srejović je pedesetih godina 20. veka objavio članke posvećene upravo ovim temama, koštanim i kamenim predmetima sa lokaliteta Vinča – Belo Brdo. Mada su u pitanju kratki radovi, oni su od izuzetne važnosti kao prvi radovi posvećeni isključivo ovim pitanjima. U ovom radu će biti dat pregled rada D. Srejovića na proučavanju koštanih i kamenih predmeta i biće dat kritički osvrt na njegov dopirnos za sistematsko proučavanje ovih vidova materijalne kulture.",
publisher = "Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Kragujevcu, Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac",
journal = "Dragoslav Srejović i multidisciplinarnost",
booktitle = "Koštani i kameni predmeti u praistoriji centralnog Balkana: doprinos Dragoslava Srejovića za njihovo sistematsko izučavanje",
pages = "94-83",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1232"
}

Vitezović, S.,& Antonović, D.. (2023). Koštani i kameni predmeti u praistoriji centralnog Balkana: doprinos Dragoslava Srejovića za njihovo sistematsko izučavanje. in Dragoslav Srejović i multidisciplinarnost
Centar za naučnoistraživački rad SANU i Univerziteta u Kragujevcu., 83-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1232

Vitezović S, Antonović D. Koštani i kameni predmeti u praistoriji centralnog Balkana: doprinos Dragoslava Srejovića za njihovo sistematsko izučavanje. in Dragoslav Srejović i multidisciplinarnost. 2023;:83-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1232 .

Vitezović, Selena, Antonović, Dragana, "Koštani i kameni predmeti u praistoriji centralnog Balkana: doprinos Dragoslava Srejovića za njihovo sistematsko izučavanje" in Dragoslav Srejović i multidisciplinarnost (2023):83-94,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1232 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Marković, Nemanja
AU  - Bulatović, Jelena
AU  - Katić, Velibor
AU  - Marić, Miroslav
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/592
AB  - Various socio-economic changes, including the introduction of metallurgy, mark
the long duration of the Vinča culture. For detailed studies of the transformations of the Vinča
societies, analyses of subsistence and economy must also be placed on the chronological
line. The small-sized excavations carried out in 2018 at the Late Neolithic site of Jablanica
(c. 5000–4700 BC) in central Serbia provided a faunal assemblage that enabled analyses of
animal exploitation patterns, bone technology and also provided the samples for radiocarbon
dating. The faunal remains show the predominance of domestic species, especially cattle.
The site also yielded approximately 90 artefacts produced from bone and antler, including
finished objects, preforms and manufacturing debris. Predominant raw materials were bones,
mainly long bones, metapodials and ribs, followed by red deer antlers. Also, one artefact from
Spondylus shell was found. Awls were the most frequent techno-type, and the typological
repertoire also included other pointed tools, scrapers and other tools. Several preforms (mainly
awls) and manufacture debris provided evidence of a working area or workshop within the
settlement. Absolute dates showed that the beginning of the Late Neolithic occupation at the
site of Jablanica could be equated with the relative depths of 4.5 meters at the type site of
Vinča – Belo Brdo, or the late Vinča Pločnik I (Vinča C) period, while the radiocarbon dates
associated with the end of the Late Neolithic occupation of the site can be correlated to layers
between 4.0 and 3.5 meters at the type site of Vinča, i.e., the Vinča Pločnik IIa.
PB  - Belgrade : Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts
T2  - Relatively Absolute. Absolute and Relative Chronologies of the Neolithic Period in Southeast Europe
T1  - Chronology, economy, and technology of the Late Neolithic site of Jablanica (central Serbia)
EP  - 95
SP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_592
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena and Marković, Nemanja and Bulatović, Jelena and Katić, Velibor and Marić, Miroslav",
year = "2023",
abstract = "Various socio-economic changes, including the introduction of metallurgy, mark
the long duration of the Vinča culture. For detailed studies of the transformations of the Vinča
societies, analyses of subsistence and economy must also be placed on the chronological
line. The small-sized excavations carried out in 2018 at the Late Neolithic site of Jablanica
(c. 5000–4700 BC) in central Serbia provided a faunal assemblage that enabled analyses of
animal exploitation patterns, bone technology and also provided the samples for radiocarbon
dating. The faunal remains show the predominance of domestic species, especially cattle.
The site also yielded approximately 90 artefacts produced from bone and antler, including
finished objects, preforms and manufacturing debris. Predominant raw materials were bones,
mainly long bones, metapodials and ribs, followed by red deer antlers. Also, one artefact from
Spondylus shell was found. Awls were the most frequent techno-type, and the typological
repertoire also included other pointed tools, scrapers and other tools. Several preforms (mainly
awls) and manufacture debris provided evidence of a working area or workshop within the
settlement. Absolute dates showed that the beginning of the Late Neolithic occupation at the
site of Jablanica could be equated with the relative depths of 4.5 meters at the type site of
Vinča – Belo Brdo, or the late Vinča Pločnik I (Vinča C) period, while the radiocarbon dates
associated with the end of the Late Neolithic occupation of the site can be correlated to layers
between 4.0 and 3.5 meters at the type site of Vinča, i.e., the Vinča Pločnik IIa.",
publisher = "Belgrade : Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts",
journal = "Relatively Absolute. Absolute and Relative Chronologies of the Neolithic Period in Southeast Europe",
booktitle = "Chronology, economy, and technology of the Late Neolithic site of Jablanica (central Serbia)",
pages = "95-81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_592"
}

Vitezović, S., Marković, N., Bulatović, J., Katić, V.,& Marić, M.. (2023). Chronology, economy, and technology of the Late Neolithic site of Jablanica (central Serbia). in Relatively Absolute. Absolute and Relative Chronologies of the Neolithic Period in Southeast Europe
Belgrade : Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts., 81-95.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_592

Vitezović S, Marković N, Bulatović J, Katić V, Marić M. Chronology, economy, and technology of the Late Neolithic site of Jablanica (central Serbia). in Relatively Absolute. Absolute and Relative Chronologies of the Neolithic Period in Southeast Europe. 2023;:81-95.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_592 .

Vitezović, Selena, Marković, Nemanja, Bulatović, Jelena, Katić, Velibor, Marić, Miroslav, "Chronology, economy, and technology of the Late Neolithic site of Jablanica (central Serbia)" in Relatively Absolute. Absolute and Relative Chronologies of the Neolithic Period in Southeast Europe (2023):81-95,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_592 .

TY  - CHAP
AU  - Jeremić, Gordana
AU  - Lazić, Sara
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/598
AB  - The paper deals with a technological-typological analysis of the finding of a bone spatula – ruler, discovered in a closed unit from the first half of the 2nd century CE in the suburbium of Naissus – Niš (the site of Trg Oslobođenja). It was made of a flat segment of a larger rib of a large mammal, most probably cattle (Bos taurus). The processing technology used and the choice of raw material (Bos bone) represent common traits of bone items production in the Roman period. The registered use-wear traces indicate that the item was most probably used as a spatula to flatten the wax on writing tablets (tabulae ceratae).
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
PB  - Sremska Mitrovica : Blago Sirmijuma
T2  - Bioarheologija na Balkanu : studije iz antropologije i zooarheologije / Bioarchaeology in the Balkans : studies in anthropology and zooarchaeology
T1  - Koštana spatula – lenjir iz Naisa
T1  - Bone spatula – ruler from Naissus
EP  - 109
SP  - 97
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_598
ER  - 

@inbook{
author = "Jeremić, Gordana and Lazić, Sara and Vitezović, Selena",
year = "2023",
abstract = "The paper deals with a technological-typological analysis of the finding of a bone spatula – ruler, discovered in a closed unit from the first half of the 2nd century CE in the suburbium of Naissus – Niš (the site of Trg Oslobođenja). It was made of a flat segment of a larger rib of a large mammal, most probably cattle (Bos taurus). The processing technology used and the choice of raw material (Bos bone) represent common traits of bone items production in the Roman period. The registered use-wear traces indicate that the item was most probably used as a spatula to flatten the wax on writing tablets (tabulae ceratae).",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo, Sremska Mitrovica : Blago Sirmijuma",
journal = "Bioarheologija na Balkanu : studije iz antropologije i zooarheologije / Bioarchaeology in the Balkans : studies in anthropology and zooarchaeology",
booktitle = "Koštana spatula – lenjir iz Naisa, Bone spatula – ruler from Naissus",
pages = "109-97",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_598"
}

Jeremić, G., Lazić, S.,& Vitezović, S.. (2023). Koštana spatula – lenjir iz Naisa. in Bioarheologija na Balkanu : studije iz antropologije i zooarheologije / Bioarchaeology in the Balkans : studies in anthropology and zooarchaeology
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 97-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_598

Jeremić G, Lazić S, Vitezović S. Koštana spatula – lenjir iz Naisa. in Bioarheologija na Balkanu : studije iz antropologije i zooarheologije / Bioarchaeology in the Balkans : studies in anthropology and zooarchaeology. 2023;:97-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_598 .

Jeremić, Gordana, Lazić, Sara, Vitezović, Selena, "Koštana spatula – lenjir iz Naisa" in Bioarheologija na Balkanu : studije iz antropologije i zooarheologije / Bioarchaeology in the Balkans : studies in anthropology and zooarchaeology (2023):97-109,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_598 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1045
AB  - Technological changes that occurred during the Neolithic period had the most lasting
and the most far-reaching consequences upon human societies. They brought changes in
subsistence and economy, and along with them new tasks, new activities, new needs, and,
eventually, they led to occupational specialisation and modern organisation of societies.
The site of Vinča–Belo Brdo is one of the most extraordinary sites of the Vinča culture. It is
among the largest Vinča culture settlements and the one with the longest occupation, which left
an impressive 9m-thick cultural layer. Furthermore, the material culture recovered here stands
out from the majority of other Vinča settlements by its quantity, quality and diversity. This
suggests that the settlement at Vinča had a special place within the economic organisation of
the Vinča culture and there is even some evidence that this was a centre of sorts for craft
production and trade.
In this paper, we will examine some of the aspects of technology and craft production at the
Vinča settlement, with special focus on technologies for lithic and osseous raw materials, as well
as indirect evidence on perishable technologies.
PB  - Târgovişte : Cetatea de scaun
T2  - Fontes perennitatis : Studia in honorem magistri Nicolae Ursulescu octogesimum annum peragentis
T1  - Aspects of technology and craft production in the Late Neolithic : the case study of the settlement at Vinča – Belo Brdo
EP  - 152
SP  - 131
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1045
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena and Antonović, Dragana",
year = "2023",
abstract = "Technological changes that occurred during the Neolithic period had the most lasting
and the most far-reaching consequences upon human societies. They brought changes in
subsistence and economy, and along with them new tasks, new activities, new needs, and,
eventually, they led to occupational specialisation and modern organisation of societies.
The site of Vinča–Belo Brdo is one of the most extraordinary sites of the Vinča culture. It is
among the largest Vinča culture settlements and the one with the longest occupation, which left
an impressive 9m-thick cultural layer. Furthermore, the material culture recovered here stands
out from the majority of other Vinča settlements by its quantity, quality and diversity. This
suggests that the settlement at Vinča had a special place within the economic organisation of
the Vinča culture and there is even some evidence that this was a centre of sorts for craft
production and trade.
In this paper, we will examine some of the aspects of technology and craft production at the
Vinča settlement, with special focus on technologies for lithic and osseous raw materials, as well
as indirect evidence on perishable technologies.",
publisher = "Târgovişte : Cetatea de scaun",
journal = "Fontes perennitatis : Studia in honorem magistri Nicolae Ursulescu octogesimum annum peragentis",
booktitle = "Aspects of technology and craft production in the Late Neolithic : the case study of the settlement at Vinča – Belo Brdo",
pages = "152-131",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1045"
}

Vitezović, S.,& Antonović, D.. (2023). Aspects of technology and craft production in the Late Neolithic : the case study of the settlement at Vinča – Belo Brdo. in Fontes perennitatis : Studia in honorem magistri Nicolae Ursulescu octogesimum annum peragentis
Târgovişte : Cetatea de scaun., 131-152.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1045

Vitezović S, Antonović D. Aspects of technology and craft production in the Late Neolithic : the case study of the settlement at Vinča – Belo Brdo. in Fontes perennitatis : Studia in honorem magistri Nicolae Ursulescu octogesimum annum peragentis. 2023;:131-152.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1045 .

Vitezović, Selena, Antonović, Dragana, "Aspects of technology and craft production in the Late Neolithic : the case study of the settlement at Vinča – Belo Brdo" in Fontes perennitatis : Studia in honorem magistri Nicolae Ursulescu octogesimum annum peragentis (2023):131-152,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1045 .

TY  - CONF
AU  - Витезовић, Селена
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1568
AB  - Lokalitet Pločnik kod Prokuplja predstavlja jedan od najduže i najobiminije istraživanih lokaliteta vinčanske kulture. Otkriven je još 1927. godine prilkom izgradnje pruge, i Narodni muzej iz Beograda godine sproveo je prva iskopavanja naredne, 1928. godine. Tokom 20. i 21. veka, Narodni muzej nastavio je istraživanja, sa određenim prekidima, u saradnji sa drugim institucijama. Od posebnog značaja su istraživanja koja su Narodni muzej iz Beograda i Narodni muzej Toplice iz Prokuplja sproveli u periodu između 1996. i 2011. godine, i istraživanja u okviru projekta The Rise of metallurgy in Eurasia tokom 2012-2013. godine. Tokom ovih istraživanja, za razliku od ranijih kampanja, prikupljan je i faunalni materijal, tako da je izdvojena zbirka od preko 300 artefakata od koštanih sirovina – kostiju, rogova, zuba i ljuštura mekušaca. Predmeti su analizirani sa tehno-tipološkog aspekta. Od sirovina najzastupljenije su kosti – duge kosti, rebra, astragali i druge; rogovi jelena takođe su korišćeni, ali su slabije očuvani od kostiju, tako da je tippološki repertoar bilo teže analizirati. Posebno je značajno prisustvo nekoliko predmeta od ljuštura mekušaca, koji pokazuju da je Pločnik bio uključen u mrežu razmene i trgovine sa širim područjima. Tipološki repertoar uključuje različite svakodnevne alatke – šila, igle, strugače, glačalice, pomoćne predmete poput upotrebljenih astragala i drški, kao i ukrasne predmete, dok je lovno i ribolovno oružje veoma retko. Tehnologija koštanih sirovina u okviru vinčanskog naselja pokazuje da su zanatlije dobro vladale tehnikom obrade, da je proizvodnja bila dosta standardizovana, i moguće do izvesne mere specijalizovana. Koštana industrija ima određene zajedničke odlike sa koštanim industrijama sa drugih vinčanskih lokaliteta, ali poseduje i određene lokalne specifične karakteristike.
PB  - Београд : Српско археолошко друштво
C3  - Програм, извештаји и апстракти : Српско археолошко друштво, XLV Скупштина и Годишњи скуп, Прокупље, 26. – 28. мај 2022. године
T1  - Технологија коштаних сировина у оквиру винчанског насеља на Плочнику
EP  - 70
SP  - 70
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1568
ER  - 

@conference{
author = "Витезовић, Селена",
year = "2022",
abstract = "Lokalitet Pločnik kod Prokuplja predstavlja jedan od najduže i najobiminije istraživanih lokaliteta vinčanske kulture. Otkriven je još 1927. godine prilkom izgradnje pruge, i Narodni muzej iz Beograda godine sproveo je prva iskopavanja naredne, 1928. godine. Tokom 20. i 21. veka, Narodni muzej nastavio je istraživanja, sa određenim prekidima, u saradnji sa drugim institucijama. Od posebnog značaja su istraživanja koja su Narodni muzej iz Beograda i Narodni muzej Toplice iz Prokuplja sproveli u periodu između 1996. i 2011. godine, i istraživanja u okviru projekta The Rise of metallurgy in Eurasia tokom 2012-2013. godine. Tokom ovih istraživanja, za razliku od ranijih kampanja, prikupljan je i faunalni materijal, tako da je izdvojena zbirka od preko 300 artefakata od koštanih sirovina – kostiju, rogova, zuba i ljuštura mekušaca. Predmeti su analizirani sa tehno-tipološkog aspekta. Od sirovina najzastupljenije su kosti – duge kosti, rebra, astragali i druge; rogovi jelena takođe su korišćeni, ali su slabije očuvani od kostiju, tako da je tippološki repertoar bilo teže analizirati. Posebno je značajno prisustvo nekoliko predmeta od ljuštura mekušaca, koji pokazuju da je Pločnik bio uključen u mrežu razmene i trgovine sa širim područjima. Tipološki repertoar uključuje različite svakodnevne alatke – šila, igle, strugače, glačalice, pomoćne predmete poput upotrebljenih astragala i drški, kao i ukrasne predmete, dok je lovno i ribolovno oružje veoma retko. Tehnologija koštanih sirovina u okviru vinčanskog naselja pokazuje da su zanatlije dobro vladale tehnikom obrade, da je proizvodnja bila dosta standardizovana, i moguće do izvesne mere specijalizovana. Koštana industrija ima određene zajedničke odlike sa koštanim industrijama sa drugih vinčanskih lokaliteta, ali poseduje i određene lokalne specifične karakteristike.",
publisher = "Београд : Српско археолошко друштво",
journal = "Програм, извештаји и апстракти : Српско археолошко друштво, XLV Скупштина и Годишњи скуп, Прокупље, 26. – 28. мај 2022. године",
title = "Технологија коштаних сировина у оквиру винчанског насеља на Плочнику",
pages = "70-70",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1568"
}

Витезовић, С.. (2022). Технологија коштаних сировина у оквиру винчанског насеља на Плочнику. in Програм, извештаји и апстракти : Српско археолошко друштво, XLV Скупштина и Годишњи скуп, Прокупље, 26. – 28. мај 2022. године
Београд : Српско археолошко друштво., 70-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1568

Витезовић С. Технологија коштаних сировина у оквиру винчанског насеља на Плочнику. in Програм, извештаји и апстракти : Српско археолошко друштво, XLV Скупштина и Годишњи скуп, Прокупље, 26. – 28. мај 2022. године. 2022;:70-70.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1568 .

Витезовић, Селена, "Технологија коштаних сировина у оквиру винчанског насеља на Плочнику" in Програм, извештаји и апстракти : Српско археолошко друштво, XLV Скупштина и Годишњи скуп, Прокупље, 26. – 28. мај 2022. године (2022):70-70,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1568 .

TY  - CHAP
AU  - Витезовић, Селена
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1574
AB  - Lokalitet Bubanj spada među najznačajnije praistorijske lokalitete u Srbiji, i svakako je jedan od ključnih za praistoriju niškog regiona. Reviziona istraživanja koja su sprovedena od 2008. do 2014. godine na preostalom delu inače devastiranog lokaliteta, pružila su veoma značajne podatke o raznim aspektima života u praistoriji. Pored ostalog, prikupljena je veća količina faunalnih ostataka, iz kojih je izdvojeno oko sto osamdeset kostiju sa tragovima namerne modifikacije i upotrebe. Ovi nalazi omogućili su prvu detaljnu analizu koštane industrije u eneolitskom periodu na centralnom Balkanu, i dali su određene podatke i o koštanoj tehnologiji u starčevačkom periodu. Zbirka koštanih artefakata sastoji se od celih, korišćenih predmeta, alatki i neutilitarnih predmeta, kao i od određene količine otpadaka od proizvodnje. Zbirka je analizirana sa tehnološke strane, tačnije, analizirani su izbor sirovina, tehnologija izrade, tipologija, kao i tragovi upotrebe.
PB  - Beograd : Arheološki institut
PB  - Niš : Narodni muzej
T2  - Бубањ, праисторијско насеље и некропола из Новог века
T1  - Праисторијске коштане индустрије са локалитета Бубањ – Ново Село
EP  - 159
SP  - 147
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1574
ER  - 

@inbook{
author = "Витезовић, Селена",
year = "2022",
abstract = "Lokalitet Bubanj spada među najznačajnije praistorijske lokalitete u Srbiji, i svakako je jedan od ključnih za praistoriju niškog regiona. Reviziona istraživanja koja su sprovedena od 2008. do 2014. godine na preostalom delu inače devastiranog lokaliteta, pružila su veoma značajne podatke o raznim aspektima života u praistoriji. Pored ostalog, prikupljena je veća količina faunalnih ostataka, iz kojih je izdvojeno oko sto osamdeset kostiju sa tragovima namerne modifikacije i upotrebe. Ovi nalazi omogućili su prvu detaljnu analizu koštane industrije u eneolitskom periodu na centralnom Balkanu, i dali su određene podatke i o koštanoj tehnologiji u starčevačkom periodu. Zbirka koštanih artefakata sastoji se od celih, korišćenih predmeta, alatki i neutilitarnih predmeta, kao i od određene količine otpadaka od proizvodnje. Zbirka je analizirana sa tehnološke strane, tačnije, analizirani su izbor sirovina, tehnologija izrade, tipologija, kao i tragovi upotrebe.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut, Niš : Narodni muzej",
journal = "Бубањ, праисторијско насеље и некропола из Новог века",
booktitle = "Праисторијске коштане индустрије са локалитета Бубањ – Ново Село",
pages = "159-147",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1574"
}

Витезовић, С.. (2022). Праисторијске коштане индустрије са локалитета Бубањ – Ново Село. in Бубањ, праисторијско насеље и некропола из Новог века
Beograd : Arheološki institut., 147-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1574

Витезовић С. Праисторијске коштане индустрије са локалитета Бубањ – Ново Село. in Бубањ, праисторијско насеље и некропола из Новог века. 2022;:147-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1574 .

Витезовић, Селена, "Праисторијске коштане индустрије са локалитета Бубањ – Ново Село" in Бубањ, праисторијско насеље и некропола из Новог века (2022):147-159,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1574 .

TY  - CONF
AU  - Витезовић, Селена
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1570
AB  - Zanatska specijalizacija podrazumeva da su konkretne zadatke i/ili aktivnosti obavljali samo pojedini, određeni članovi zajednice, bilo kao jedinu, glavnu i/ili osnovnu aktivnosti, ili paralelno sa drugim aktivnostima. Zanatska specijalizacija je ključna za organizaciju ljudskih društava i proučavanje pojave i razvoja specijalizacije dosta je okupiralo pažnju istraživača, te su i brojni teorijski pristupi koji su razmatrali ovo pitanje. 
Pojava specijalizacije često se povezuje sa kompleksnim društvima, odnosno, arheolozi često donose zaključke o društvenoj stratifikaciji na osnovu prisustva zanatske specijalizacije, i obratno, zanatska specijalizacija automatski se odbacuje u slučajevima nekompleksnih društava (odnosno, društava koja se smatraju egalitarnim). Između ostalih, Gordon Čajld se posebno bavio ovim pitanjima, i smatrao je da je uvođenje metalurgije bilo presudno za prvu pravu zanatsku specijalizaciju, odnosno da su metalni luksuzni predmeti, koje je potraživala elita, omogućili pojavu specijalista. Mnogi arheolozi i nakon Čajlda usvojili su ovaj ili sličan model i naglašavali vezu između prisustva specijalizacije i političke organizacije nekog društva. Poslednjih decenija, međutim, proučavanje zanatske specijalizacije je postalo znatno raznovrsnije i pojavila se potreba za novim, revidiranim teorijskim okvirima. Tako pojedini autori predlažu nove definicije za specijalizaciju, i posebno naglašavaju da postoje različiti vidovi i različiti stepeni specijalizacije. U ovom radu biće dat kritički osvrt na nekoliko najznačajnijih teorijskih pristupa, sa posebnim fokusom na interpretacije proizvodnje i društvenih odnosa tokom neolitsko-eneolitske tranzicije na centralnom Balkanu.
PB  - Београд : Филозофски факултет Универзитета у Београду
C3  - Српска археологија између теорије и чињеница IX: археологије друштвених неједнакости : књига апстраката
T1  - Појава друштвене стратификације и појава занатске специјализације у праисторији: критички осврт
EP  - 44
SP  - 42
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1570
ER  - 

@conference{
author = "Витезовић, Селена",
year = "2022",
abstract = "Zanatska specijalizacija podrazumeva da su konkretne zadatke i/ili aktivnosti obavljali samo pojedini, određeni članovi zajednice, bilo kao jedinu, glavnu i/ili osnovnu aktivnosti, ili paralelno sa drugim aktivnostima. Zanatska specijalizacija je ključna za organizaciju ljudskih društava i proučavanje pojave i razvoja specijalizacije dosta je okupiralo pažnju istraživača, te su i brojni teorijski pristupi koji su razmatrali ovo pitanje. 
Pojava specijalizacije često se povezuje sa kompleksnim društvima, odnosno, arheolozi često donose zaključke o društvenoj stratifikaciji na osnovu prisustva zanatske specijalizacije, i obratno, zanatska specijalizacija automatski se odbacuje u slučajevima nekompleksnih društava (odnosno, društava koja se smatraju egalitarnim). Između ostalih, Gordon Čajld se posebno bavio ovim pitanjima, i smatrao je da je uvođenje metalurgije bilo presudno za prvu pravu zanatsku specijalizaciju, odnosno da su metalni luksuzni predmeti, koje je potraživala elita, omogućili pojavu specijalista. Mnogi arheolozi i nakon Čajlda usvojili su ovaj ili sličan model i naglašavali vezu između prisustva specijalizacije i političke organizacije nekog društva. Poslednjih decenija, međutim, proučavanje zanatske specijalizacije je postalo znatno raznovrsnije i pojavila se potreba za novim, revidiranim teorijskim okvirima. Tako pojedini autori predlažu nove definicije za specijalizaciju, i posebno naglašavaju da postoje različiti vidovi i različiti stepeni specijalizacije. U ovom radu biće dat kritički osvrt na nekoliko najznačajnijih teorijskih pristupa, sa posebnim fokusom na interpretacije proizvodnje i društvenih odnosa tokom neolitsko-eneolitske tranzicije na centralnom Balkanu.",
publisher = "Београд : Филозофски факултет Универзитета у Београду",
journal = "Српска археологија између теорије и чињеница IX: археологије друштвених неједнакости : књига апстраката",
title = "Појава друштвене стратификације и појава занатске специјализације у праисторији: критички осврт",
pages = "44-42",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1570"
}

Витезовић, С.. (2022). Појава друштвене стратификације и појава занатске специјализације у праисторији: критички осврт. in Српска археологија између теорије и чињеница IX: археологије друштвених неједнакости : књига апстраката
Београд : Филозофски факултет Универзитета у Београду., 42-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1570

Витезовић С. Појава друштвене стратификације и појава занатске специјализације у праисторији: критички осврт. in Српска археологија између теорије и чињеница IX: археологије друштвених неједнакости : књига апстраката. 2022;:42-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1570 .

Витезовић, Селена, "Појава друштвене стратификације и појава занатске специјализације у праисторији: критички осврт" in Српска археологија између теорије и чињеница IX: археологије друштвених неједнакости : књига апстраката (2022):42-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1570 .

TY  - JOUR
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/873
AB  - Mollusc shells have been used for the production of ornaments since the Palaeolithic times. Some of the world’s oldest decorative items were, in fact, made from shells. Their smooth surfaces, durability and bright colours, were some of the reasons why they were aesthetically attractive to numerous prehistoric communities. Ornaments made from shell often had symbolic value – they were used to display status, prestige, belonging to a group, and may be used as indicators for trade and exchange routes. However, although they were in use in the prehistoric period, they have received less attention from researchers studying periods after the Neolithic. This paper will provide an overview on the use of shells for ornaments in the Bronze Age Maros culture in the southern Carpathian basin. They have so far been analysed only within the context of burial equipment and their relation to other jewellery items, mainly metal objects. However, they may provide an additional insight into some of the symbolic aspects, cultural attitudes towards certain raw materials, as well some aspects of trade and exchange.
PB  - Sofia : National Archaeological Institute with Museum BAN
T2  - Interdisciplinary studies / Interdisciplinarni izsledvanya
T1  - The use of mollusc shells for ornaments in the Bronze Age of the southern Carpathian basin
EP  - 75
SP  - 59
VL  - XXVII
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_873
ER  - 

@article{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2022",
abstract = "Mollusc shells have been used for the production of ornaments since the Palaeolithic times. Some of the world’s oldest decorative items were, in fact, made from shells. Their smooth surfaces, durability and bright colours, were some of the reasons why they were aesthetically attractive to numerous prehistoric communities. Ornaments made from shell often had symbolic value – they were used to display status, prestige, belonging to a group, and may be used as indicators for trade and exchange routes. However, although they were in use in the prehistoric period, they have received less attention from researchers studying periods after the Neolithic. This paper will provide an overview on the use of shells for ornaments in the Bronze Age Maros culture in the southern Carpathian basin. They have so far been analysed only within the context of burial equipment and their relation to other jewellery items, mainly metal objects. However, they may provide an additional insight into some of the symbolic aspects, cultural attitudes towards certain raw materials, as well some aspects of trade and exchange.",
publisher = "Sofia : National Archaeological Institute with Museum BAN",
journal = "Interdisciplinary studies / Interdisciplinarni izsledvanya",
title = "The use of mollusc shells for ornaments in the Bronze Age of the southern Carpathian basin",
pages = "75-59",
volume = "XXVII",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_873"
}

Vitezović, S.. (2022). The use of mollusc shells for ornaments in the Bronze Age of the southern Carpathian basin. in Interdisciplinary studies / Interdisciplinarni izsledvanya
Sofia : National Archaeological Institute with Museum BAN., XXVII, 59-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_873

Vitezović S. The use of mollusc shells for ornaments in the Bronze Age of the southern Carpathian basin. in Interdisciplinary studies / Interdisciplinarni izsledvanya. 2022;XXVII:59-75.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_873 .

Vitezović, Selena, "The use of mollusc shells for ornaments in the Bronze Age of the southern Carpathian basin" in Interdisciplinary studies / Interdisciplinarni izsledvanya, XXVII (2022):59-75,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_873 .

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Dimic, Vidan
AU  - Mihailović, Danica
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1239
AB  - Godine 2021. Arheološki institut pokrenuo je projekat „Sistematsko rekognosciranje praistorije Rudnika i okoline“, sa ciljem da se detaljnim pregledom terena pokriju ranije nedovoljno istraženi aspekti naseljavanja i korišćenja prostora tokom praistorije u rudničkoj oblasti. Na planini Rudnik se već dugi niz godina istražuje praistorijski rudnik malahita Prljuša – Mali Šturac, jedini takav rudnik u Šumadiji, ali nisu poznata naselja rudara koji su koristili ovaj rudnik, niti su dovoljno istraženi drugi izvori mineralnih si¬rovina u ovoj oblasti. Tokom 2021. godine rekognosciranja su obavljena na teritorijama koje pripadaju gradu Kragujevcu i opštini Knić. Od posebnog značaja bile su lokacije Ramaća, Rogojevac i Vučkovica. Ramaća je lokacija koja je u ranijoj arheološkoj literaturi označena kao mesto odakle su različite praistorijske zajednice eksploatisale kamen. U blizini sela Ramaća danas se eksploatišu dva izvorišta ka¬menih sirovina, međutim, obilaskom terena nisu uočeni tragovi praistorijske eksploatacije, što može biti i zato što su uništeni savre¬menom eksploatacijom. Obilazak okolnog terena takođe nije dao rezul¬tate, tako da pitanje korišćenja Ramaće ostaje otvoreno. Prikupljeni su petrografski uzorci, koji će biti naknadno analizirani. U blizini sela Rogojevac nalazi se veliki kamenolom kvalitetnog kremena. Opet, na samom kamenolomu tragovi praistorijske eksploatacije nisu uočeni. U blizini kamenoloma, na potezu Kamare, nađeni su na površini fragmenti praistorijske keramike. Kamenolom Vučkovica takođe je potencijalno mesto eksploatacije kamena u praistoriji, što će biti provereno kada petrografski uzorci budu analizirani. Fragmenti praistorijske keramike su nađeni u blizini kamenoloma. Daljim istraživanjima biće provereni i drugi podaci, i nadamo se dobijeni novi, o eksploataciji različitih mineralnih sirovina tokom praistorije u rudničkoj oblasti.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
PB  - Prokuplje : Muzej Toplice
C3  - Srpsko arheološko društvo: XLV Skupština i godišnji skup, Prokuplje, 26 – 28. maj 2022. godine
T1  - U potrazi za praistorijskim izvorima sirovina: preliminarni rezultati rekognosciranja Rudnika i okoline
EP  - 61
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1239
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena and Dimic, Vidan and Mihailović, Danica and Antonović, Dragana",
year = "2022",
abstract = "Godine 2021. Arheološki institut pokrenuo je projekat „Sistematsko rekognosciranje praistorije Rudnika i okoline“, sa ciljem da se detaljnim pregledom terena pokriju ranije nedovoljno istraženi aspekti naseljavanja i korišćenja prostora tokom praistorije u rudničkoj oblasti. Na planini Rudnik se već dugi niz godina istražuje praistorijski rudnik malahita Prljuša – Mali Šturac, jedini takav rudnik u Šumadiji, ali nisu poznata naselja rudara koji su koristili ovaj rudnik, niti su dovoljno istraženi drugi izvori mineralnih si¬rovina u ovoj oblasti. Tokom 2021. godine rekognosciranja su obavljena na teritorijama koje pripadaju gradu Kragujevcu i opštini Knić. Od posebnog značaja bile su lokacije Ramaća, Rogojevac i Vučkovica. Ramaća je lokacija koja je u ranijoj arheološkoj literaturi označena kao mesto odakle su različite praistorijske zajednice eksploatisale kamen. U blizini sela Ramaća danas se eksploatišu dva izvorišta ka¬menih sirovina, međutim, obilaskom terena nisu uočeni tragovi praistorijske eksploatacije, što može biti i zato što su uništeni savre¬menom eksploatacijom. Obilazak okolnog terena takođe nije dao rezul¬tate, tako da pitanje korišćenja Ramaće ostaje otvoreno. Prikupljeni su petrografski uzorci, koji će biti naknadno analizirani. U blizini sela Rogojevac nalazi se veliki kamenolom kvalitetnog kremena. Opet, na samom kamenolomu tragovi praistorijske eksploatacije nisu uočeni. U blizini kamenoloma, na potezu Kamare, nađeni su na površini fragmenti praistorijske keramike. Kamenolom Vučkovica takođe je potencijalno mesto eksploatacije kamena u praistoriji, što će biti provereno kada petrografski uzorci budu analizirani. Fragmenti praistorijske keramike su nađeni u blizini kamenoloma. Daljim istraživanjima biće provereni i drugi podaci, i nadamo se dobijeni novi, o eksploataciji različitih mineralnih sirovina tokom praistorije u rudničkoj oblasti.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo, Prokuplje : Muzej Toplice",
journal = "Srpsko arheološko društvo: XLV Skupština i godišnji skup, Prokuplje, 26 – 28. maj 2022. godine",
title = "U potrazi za praistorijskim izvorima sirovina: preliminarni rezultati rekognosciranja Rudnika i okoline",
pages = "61-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1239"
}

Vitezović, S., Dimic, V., Mihailović, D.,& Antonović, D.. (2022). U potrazi za praistorijskim izvorima sirovina: preliminarni rezultati rekognosciranja Rudnika i okoline. in Srpsko arheološko društvo: XLV Skupština i godišnji skup, Prokuplje, 26 – 28. maj 2022. godine
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1239

Vitezović S, Dimic V, Mihailović D, Antonović D. U potrazi za praistorijskim izvorima sirovina: preliminarni rezultati rekognosciranja Rudnika i okoline. in Srpsko arheološko društvo: XLV Skupština i godišnji skup, Prokuplje, 26 – 28. maj 2022. godine. 2022;:60-61.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1239 .

Vitezović, Selena, Dimic, Vidan, Mihailović, Danica, Antonović, Dragana, "U potrazi za praistorijskim izvorima sirovina: preliminarni rezultati rekognosciranja Rudnika i okoline" in Srpsko arheološko društvo: XLV Skupština i godišnji skup, Prokuplje, 26 – 28. maj 2022. godine (2022):60-61,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1239 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/868
PB  - Beograd : Narodni muzej u Beogradu
T2  - Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu
T1  - Zaključak / Resume / Összefoglaló
EP  - 192
SP  - 185
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_868
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Narodni muzej u Beogradu",
journal = "Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu",
booktitle = "Zaključak / Resume / Összefoglaló",
pages = "192-185",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_868"
}

Vitezović, S.. (2022). Zaključak / Resume / Összefoglaló. in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu
Beograd : Narodni muzej u Beogradu., 185-192.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_868

Vitezović S. Zaključak / Resume / Összefoglaló. in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu. 2022;:185-192.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_868 .

Vitezović, Selena, "Zaključak / Resume / Összefoglaló" in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu (2022):185-192,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_868 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/867
PB  - Beograd : Narodni muzej u Beogradu
T2  - Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu
T1  - Opšte karakteristike i katalog pokretnh arheoloških nalza od kosti sa lokaliteta Gradina-Zok
EP  - 184
SP  - 159
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_867
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2022",
publisher = "Beograd : Narodni muzej u Beogradu",
journal = "Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu",
booktitle = "Opšte karakteristike i katalog pokretnh arheoloških nalza od kosti sa lokaliteta Gradina-Zok",
pages = "184-159",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_867"
}

Vitezović, S.. (2022). Opšte karakteristike i katalog pokretnh arheoloških nalza od kosti sa lokaliteta Gradina-Zok. in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu
Beograd : Narodni muzej u Beogradu., 159-184.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_867

Vitezović S. Opšte karakteristike i katalog pokretnh arheoloških nalza od kosti sa lokaliteta Gradina-Zok. in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu. 2022;:159-184.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_867 .

Vitezović, Selena, "Opšte karakteristike i katalog pokretnh arheoloških nalza od kosti sa lokaliteta Gradina-Zok" in Praistorijska Gradina - Zok: istraživanja Narodnog muzeja u Beogradu (2022):159-184,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_867 .

TY  - CONF
AU  - Vitezović, Selena
AU  - Dimić, Vidan
AU  - Mihailović, Danica
AU  - Antonović, Dragana
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/809
AB  - Prehistoric communities exploited diverse sources of raw materials, from relatively small ones
up to large mines and quarries. However, tracing down in the archaeological record the exact
source of raw material exploitation is in certain occasions rather difficult – these sources may
have been completely destroyed and exhausted with later activities, they may have been comprising small, difficult to detect area, preserved archaeological traces may be too scarce to be detected, etc. Certain areas where the present-day geological data show that sources of raw materials are relatively abundant and particularly interesting for archaeological research. One of these areas is Rudnik mountain, the second major volcanic area in central Serbia, known for its richness and variety of raw materials used in the past. Abundant historical and archaeological record of Rudnik showed intensive exploitation of diverse ores in medieval and pre-modern times., as well as prehistoric exploitation of malachite, dated to the Bronze Age period. The site of Prljuša – Mali Šturac was discovered in the 1980s; research with the limited scope was then conducted and systematic research was initiated in 2011 and is still in progress. However, the settlements of the populations that exploited this mine are unknown. Furthermore, the area of Rudnik mountain and adjacent areas are also known for sources of diverse lithic raw materials. This is why the Archaeological Institute in Belgrade initiated systematic field reconnaissance with the main scope to search for sources of raw materials exploited in prehistory and associated settlements. In this poster will be presented the preliminary results of the 2021 field survey campaign. During the 2021 campaign, the areas of the municipalities of Kragujevac and Knić were extensively surveyed. Three modern quarries and their adjacent areas were researched, Ramaća, Rogojevac and Vučkovica, and limited traces of prehistoric activities were discovered in the relative vicinity.
PB  - Zagreb : Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb
C3  - 10th International Scientific Conference Methodology & Archaeometry, Zagreb, 1st- 2nd December 2022
T1  - Tracing prehistoric mines and quarries: preliminary results of the field survey of Rudnik area (central Serbia), campaign 2021.
EP  - 57
SP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_809
ER  - 

@conference{
author = "Vitezović, Selena and Dimić, Vidan and Mihailović, Danica and Antonović, Dragana",
year = "2022",
abstract = "Prehistoric communities exploited diverse sources of raw materials, from relatively small ones
up to large mines and quarries. However, tracing down in the archaeological record the exact
source of raw material exploitation is in certain occasions rather difficult – these sources may
have been completely destroyed and exhausted with later activities, they may have been comprising small, difficult to detect area, preserved archaeological traces may be too scarce to be detected, etc. Certain areas where the present-day geological data show that sources of raw materials are relatively abundant and particularly interesting for archaeological research. One of these areas is Rudnik mountain, the second major volcanic area in central Serbia, known for its richness and variety of raw materials used in the past. Abundant historical and archaeological record of Rudnik showed intensive exploitation of diverse ores in medieval and pre-modern times., as well as prehistoric exploitation of malachite, dated to the Bronze Age period. The site of Prljuša – Mali Šturac was discovered in the 1980s; research with the limited scope was then conducted and systematic research was initiated in 2011 and is still in progress. However, the settlements of the populations that exploited this mine are unknown. Furthermore, the area of Rudnik mountain and adjacent areas are also known for sources of diverse lithic raw materials. This is why the Archaeological Institute in Belgrade initiated systematic field reconnaissance with the main scope to search for sources of raw materials exploited in prehistory and associated settlements. In this poster will be presented the preliminary results of the 2021 field survey campaign. During the 2021 campaign, the areas of the municipalities of Kragujevac and Knić were extensively surveyed. Three modern quarries and their adjacent areas were researched, Ramaća, Rogojevac and Vučkovica, and limited traces of prehistoric activities were discovered in the relative vicinity.",
publisher = "Zagreb : Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb",
journal = "10th International Scientific Conference Methodology & Archaeometry, Zagreb, 1st- 2nd December 2022",
title = "Tracing prehistoric mines and quarries: preliminary results of the field survey of Rudnik area (central Serbia), campaign 2021.",
pages = "57-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_809"
}

Vitezović, S., Dimić, V., Mihailović, D.,& Antonović, D.. (2022). Tracing prehistoric mines and quarries: preliminary results of the field survey of Rudnik area (central Serbia), campaign 2021.. in 10th International Scientific Conference Methodology & Archaeometry, Zagreb, 1st- 2nd December 2022
Zagreb : Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb., 57-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_809

Vitezović S, Dimić V, Mihailović D, Antonović D. Tracing prehistoric mines and quarries: preliminary results of the field survey of Rudnik area (central Serbia), campaign 2021.. in 10th International Scientific Conference Methodology & Archaeometry, Zagreb, 1st- 2nd December 2022. 2022;:57-57.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_809 .

Vitezović, Selena, Dimić, Vidan, Mihailović, Danica, Antonović, Dragana, "Tracing prehistoric mines and quarries: preliminary results of the field survey of Rudnik area (central Serbia), campaign 2021." in 10th International Scientific Conference Methodology & Archaeometry, Zagreb, 1st- 2nd December 2022 (2022):57-57,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_809 .

TY  - CHAP
AU  - Vitezović, Selena
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/866
PB  - Oxford : Archaeopress
T2  - The Rise of Metallurgy in Eurasia. Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans
T1  - Bone tool technology at Belovode and Pločnik
EP  - 563
SP  - 560
DO  - 10.32028/9781803270425
ER  - 

@inbook{
author = "Vitezović, Selena",
year = "2021",
publisher = "Oxford : Archaeopress",
journal = "The Rise of Metallurgy in Eurasia. Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans",
booktitle = "Bone tool technology at Belovode and Pločnik",
pages = "563-560",
doi = "10.32028/9781803270425"
}

Vitezović, S.. (2021). Bone tool technology at Belovode and Pločnik. in The Rise of Metallurgy in Eurasia. Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans
Oxford : Archaeopress., 563, 560-563.
https://doi.org/10.32028/9781803270425

Vitezović S. Bone tool technology at Belovode and Pločnik. in The Rise of Metallurgy in Eurasia. Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans. 2021;563:560-563.
doi:10.32028/9781803270425 .

Vitezović, Selena, "Bone tool technology at Belovode and Pločnik" in The Rise of Metallurgy in Eurasia. Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans, 563 (2021):560-563,
https://doi.org/10.32028/9781803270425 . .