Trajković Filipović, Tatjana

Link to this page

Authority KeyName Variants
6a352236-8952-44f8-a226-adb86e0b01c4
  • Trajković Filipović, Tatjana (2)
Projects

Author's Bibliography

Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana

Milojević, Petar; Trajković Filipović, Tatjana; Kuzmanović Cvetković, Julka; Nikezić, Aleksandar; Crnobrnja, Sanja; Milojević, Jelena; Selaković, Magdalena

(Niš : Narodni muzej Niš, 2019)

TY  - BOOK
AU  - Milojević, Petar
AU  - Trajković Filipović, Tatjana
AU  - Kuzmanović Cvetković, Julka
AU  - Nikezić, Aleksandar
AU  - Crnobrnja, Sanja
AU  - Milojević, Jelena
AU  - Selaković, Magdalena
PY  - 2019
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1133
AB  - Figurines stand out as one of the most remarkable features of Neolithic material culture, reflecting the image of Neolithic man and his style of life in a very direct and impressive way. Through various forms and stylizations, figurines reveal details about the clothing, adornment, hairstyle or physical appearance of an individual, while their functional and spiritual character remains a burning issue in archaeological debates. In European Neolithic era, the culture of Vinča stands out as the one characterized by superior craftsmenship in clay modeling, its most prominent aspect being figurative sculpture, one of the most outstanding artistic achievements of the Neolithic era. Although figurative sculpture is present in all phases of Vinča culture (5400- 4500 BC), it could be claimed that its diversity, profusion and high artisanship culminated in the centuries around 4800 BC (Тасић 2008: 144). It is assumed that such flourishing of art is connected with the continual existence of the settlements and stable economy, followed by an organized social system with a developed belief system and established ritual practices. The sample chosen for the statistical analysis of the sex or any other detail is limited to the specimens with preserved body parts on which it is possible to notice the existence of the required element. Thus, if we are interested in the sex of the figurine, the analytical sample will only be comprised of the specimens with preserved body parts on which sex attributes could be expected. The procedure is similar if we are interested in the number of bracelets shown on female figurines, in which case the sample will include only the specimens with defined sex and at least one preserved arm. Such sampling procedure was followed consistently in all the statistical analyses of the presence of certain elements on the figurines. The total of Neolithic and early Eneolithic figurines from northern areas of the Central Balkans is 359 specimens of figurative sculpture, collected from fifteen sites from four narrow geographical areas, marked as Župa aleksandrovačka, lower section of Južna Morava, Ponišavlje and Toplica.
PB  - Niš : Narodni muzej Niš
PB  - Beograd : Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije
T1  - Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana
T1  - Late neolithic and early eneolithic figurative sculpture from the northern of the central Balkans
EP  - 177
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1133
ER  - 
@book{
author = "Milojević, Petar and Trajković Filipović, Tatjana and Kuzmanović Cvetković, Julka and Nikezić, Aleksandar and Crnobrnja, Sanja and Milojević, Jelena and Selaković, Magdalena",
year = "2019",
abstract = "Figurines stand out as one of the most remarkable features of Neolithic material culture, reflecting the image of Neolithic man and his style of life in a very direct and impressive way. Through various forms and stylizations, figurines reveal details about the clothing, adornment, hairstyle or physical appearance of an individual, while their functional and spiritual character remains a burning issue in archaeological debates. In European Neolithic era, the culture of Vinča stands out as the one characterized by superior craftsmenship in clay modeling, its most prominent aspect being figurative sculpture, one of the most outstanding artistic achievements of the Neolithic era. Although figurative sculpture is present in all phases of Vinča culture (5400- 4500 BC), it could be claimed that its diversity, profusion and high artisanship culminated in the centuries around 4800 BC (Тасић 2008: 144). It is assumed that such flourishing of art is connected with the continual existence of the settlements and stable economy, followed by an organized social system with a developed belief system and established ritual practices. The sample chosen for the statistical analysis of the sex or any other detail is limited to the specimens with preserved body parts on which it is possible to notice the existence of the required element. Thus, if we are interested in the sex of the figurine, the analytical sample will only be comprised of the specimens with preserved body parts on which sex attributes could be expected. The procedure is similar if we are interested in the number of bracelets shown on female figurines, in which case the sample will include only the specimens with defined sex and at least one preserved arm. Such sampling procedure was followed consistently in all the statistical analyses of the presence of certain elements on the figurines. The total of Neolithic and early Eneolithic figurines from northern areas of the Central Balkans is 359 specimens of figurative sculpture, collected from fifteen sites from four narrow geographical areas, marked as Župa aleksandrovačka, lower section of Južna Morava, Ponišavlje and Toplica.",
publisher = "Niš : Narodni muzej Niš, Beograd : Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije",
title = "Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana, Late neolithic and early eneolithic figurative sculpture from the northern of the central Balkans",
pages = "177",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1133"
}
Milojević, P., Trajković Filipović, T., Kuzmanović Cvetković, J., Nikezić, A., Crnobrnja, S., Milojević, J.,& Selaković, M.. (2019). Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana. 
Niš : Narodni muzej Niš..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1133
Milojević P, Trajković Filipović T, Kuzmanović Cvetković J, Nikezić A, Crnobrnja S, Milojević J, Selaković M. Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana. 2019;:null-177.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1133 .
Milojević, Petar, Trajković Filipović, Tatjana, Kuzmanović Cvetković, Julka, Nikezić, Aleksandar, Crnobrnja, Sanja, Milojević, Jelena, Selaković, Magdalena, "Poznoneolitska i ranoeneolitska figuralna plastika iz severnih oblasti centralnog Balkana" (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1133 .

Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података

Milojević, Petar; Trajković Filipović, Tatjana

(Алексинац : Завичајни музеј Алексинац, 2017)

TY  - BOOK
AU  - Milojević, Petar
AU  - Trajković Filipović, Tatjana
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1022
AB  - Monografija "Praistorijska nalazišta u aleksinačkoj kotlini: Evidencija i revizija starih podataka" predstavlja rezultat dugotrajnog rada na objedinjavanju svih raspoloživih podataka o arheološkim istraživanjima praistorijskih lokaliteta u Aleksinačkoj kotlini, koji je sproveden u sklopu projekata Arheološka prospekcija Aleksinačke opštine i Arheološka prospekcija donjeg toka Južne Morave. Osnovni cilj projekta je izučavanje odnosa između ljudskih naselja i okoline, odnosno interakcije između ljudi i okolnog predela u dijahronoj perspektivi. Jedna od glavnih težnji jeste sagledavanje primenjivosti različitih modela naseljavanja i uočavanje određenih pravilnosti u izboru mesta za naselje kroz različite praistorijske periode. S tim u vezi posebno je bilo bitno odrediti tačan položaj lokaliteta, čemu je u značajnoj meri doprinela revizija dokumenata iz muzejskih arhiva. Ona je podrazumevala i tumačenje rukopisa i kritičku procenu verodostojnosti podataka o arheološkim nalazištima. Napor autora da determinišu i u kulturno-hronološkom pogledu evidentiraju faze naseljavanja na nalazištima u Aleksinačkoj kotlini na osnovu arheološkog materijala, arhivske građe i publikovanih radova predstavlja temelj za buduća istraživanja u okviru projekta. Posebna pažnja je usmerena na geografske odlike regije i naseljavanje različitih mikro-predela i visinskih zona u cilju utvrđivanja obrazaca naseljavanja tokom različitih faza praistorije. Predstavljeno monografsko izdanje pokriva period od prvih istraživačkih saznanja o praistoriji Aleksinačke kotline do današnjih dana, čime je popunjena praznina, duža od jednog veka, tokom koje nije izdata ni jedna arheološka publikacija koja objedinjuje godinama gomilanu građu. Na taj način prikazano delo prezentuje niz korisnih podataka koji na prvom mestu pružaju uvid u položaj arheoloških nalazišta, objedinjujući pri tome i sve ostale relevantne podatke.
PB  - Алексинац : Завичајни музеј Алексинац
PB  - Ниш : Народни музеј Ниш
T1  - Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1022
ER  - 
@book{
author = "Milojević, Petar and Trajković Filipović, Tatjana",
year = "2017",
abstract = "Monografija "Praistorijska nalazišta u aleksinačkoj kotlini: Evidencija i revizija starih podataka" predstavlja rezultat dugotrajnog rada na objedinjavanju svih raspoloživih podataka o arheološkim istraživanjima praistorijskih lokaliteta u Aleksinačkoj kotlini, koji je sproveden u sklopu projekata Arheološka prospekcija Aleksinačke opštine i Arheološka prospekcija donjeg toka Južne Morave. Osnovni cilj projekta je izučavanje odnosa između ljudskih naselja i okoline, odnosno interakcije između ljudi i okolnog predela u dijahronoj perspektivi. Jedna od glavnih težnji jeste sagledavanje primenjivosti različitih modela naseljavanja i uočavanje određenih pravilnosti u izboru mesta za naselje kroz različite praistorijske periode. S tim u vezi posebno je bilo bitno odrediti tačan položaj lokaliteta, čemu je u značajnoj meri doprinela revizija dokumenata iz muzejskih arhiva. Ona je podrazumevala i tumačenje rukopisa i kritičku procenu verodostojnosti podataka o arheološkim nalazištima. Napor autora da determinišu i u kulturno-hronološkom pogledu evidentiraju faze naseljavanja na nalazištima u Aleksinačkoj kotlini na osnovu arheološkog materijala, arhivske građe i publikovanih radova predstavlja temelj za buduća istraživanja u okviru projekta. Posebna pažnja je usmerena na geografske odlike regije i naseljavanje različitih mikro-predela i visinskih zona u cilju utvrđivanja obrazaca naseljavanja tokom različitih faza praistorije. Predstavljeno monografsko izdanje pokriva period od prvih istraživačkih saznanja o praistoriji Aleksinačke kotline do današnjih dana, čime je popunjena praznina, duža od jednog veka, tokom koje nije izdata ni jedna arheološka publikacija koja objedinjuje godinama gomilanu građu. Na taj način prikazano delo prezentuje niz korisnih podataka koji na prvom mestu pružaju uvid u položaj arheoloških nalazišta, objedinjujući pri tome i sve ostale relevantne podatke.",
publisher = "Алексинац : Завичајни музеј Алексинац, Ниш : Народни музеј Ниш",
title = "Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1022"
}
Milojević, P.,& Trajković Filipović, T.. (2017). Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података. 
Алексинац : Завичајни музеј Алексинац..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1022
Milojević P, Trajković Filipović T. Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1022 .
Milojević, Petar, Trajković Filipović, Tatjana, "Праисторијска налазишта у Алексиначкој котлини: Евиденција и ревизија старих података" (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1022 .