Tapavički-Ilić, Milica

Link to this page

Authority KeyName Variants
73139636-c197-4d8d-adb1-5a371f39b200
  • Tapavički-Ilić, Milica (7)
Projects

Author's Bibliography

Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje

Šegan-Radonjić, Marija; Tapavički-Ilić, Milica

(Arheološki institut, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Šegan-Radonjić, Marija
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/354
AB  - U ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo da dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe.
AB  - The paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Arheologija i prirodne nauke
T1  - Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje
T1  - Serbian archaeology in digital era: The state of the art
EP  - 229
IS  - 16
SP  - 205
DO  - 10.18485/arhe_apn.2020.16.12
UR  - conv_311
ER  - 
@article{
author = "Šegan-Radonjić, Marija and Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2020",
abstract = "U ovom članku, autorke se bave pregledom postupaka digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbiji, kao i pregledom projekata koji su za predmet imali bilo kreiranje digitalnih podataka ili digitalizaciju starijih, već postojećih analognih podataka. Ovaj pregled za cilj ima da istraživačima zainteresovanim za postojeće stanje približi tok i razvoj digitalizacije u Srbiji, kao i da ukaže na potencijalne izazove, ali i mogućnosti za buduća istraživanja u oblasti očuvanja kultrnog nasleđa. Još od 1990-tih dolazilo je do različitih pokušaja digitalizacije određenih delova srpskog kulturnog nasleđa. Ovi pokušaji su se odnosili kako na predmete koji se čuvaju u pojedinim muzejima, tako i na predmete i podatke do kojih se došlo arheološkim iskopavanjima. Međutim, svi ovi pokušaji su zapravo bili izolovani pojedinačni slučajevi. Glavna poteškoća je bila, a čini se i ostala, nedostatak standarda za unošenje i pohranjivanje digitalnih ili digitalizovanih podataka, tako da se često dešavalo da dođe do gubitka istih, usled zastarelosti bilo računarske opreme ili upotrebljenih računarskih programa. Poslednjih godina, digitalizacija kultumog nasleđa je postala imperativ za sve institucije koje se bave njegovom zaštitom. Zato je pokrenuta inicijativa da se na nacionalnom nivou uvede određena strategija i da se primeni u čitavoj zemlji. Iako je osnovni cilj da se u što većoj meri digitalizuje srpsko kulturno nasleđe, posebnu pažnju treba posvetiti dostupnosti tako dobijenih podataka, jer je lako moguće da dođe do njihove zloupotrebe. Takođe, potrebno je sprečiti prekomernu digitalizaciju. Zbog svega ovoga, neophodno je odrediti kako, zašto i u kojoj meri digitalizovati kulturno nasleđe., The paper gives an overview of cultural heritage digitization in the Republic of Serbia. Ever since 1990-ties, there have been various attempts to digitize parts of Serbia S cultural heritage. These included both artifacts kept at various museums or data gained during specific archaeological excavations. However, those attempts were conducted as isolated cases. In recent years, digitization of cultural heritage has become imperative for all of the institutions that deal with it. This is why there are attempts to establish a strategy at the national level and implement it throughout the country. Although the goal is to digitize Serbian cultural heritage, special attention needs to be paid to accessibility, since digitized data are easy to misuse. Further on, over-digitization should also be prevented. Therefore, it is necessary to define how, why and to what extent pieces of cultural heritage need to be digitized.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Arheologija i prirodne nauke",
title = "Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje, Serbian archaeology in digital era: The state of the art",
pages = "229-205",
number = "16",
doi = "10.18485/arhe_apn.2020.16.12",
url = "conv_311"
}
Šegan-Radonjić, M.,& Tapavički-Ilić, M.. (2020). Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje. in Arheologija i prirodne nauke
Arheološki institut, Beograd.(16), 205-229.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.12
conv_311
Šegan-Radonjić M, Tapavički-Ilić M. Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje. in Arheologija i prirodne nauke. 2020;(16):205-229.
doi:10.18485/arhe_apn.2020.16.12
conv_311 .
Šegan-Radonjić, Marija, Tapavički-Ilić, Milica, "Srpska arheologija u digitalnom dobu - trenutno stanje" in Arheologija i prirodne nauke, no. 16 (2020):205-229,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.12 .,
conv_311 .

Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium

Tapavički-Ilić, Milica; Anđelković-Grašar, Jelena

(Editura Universitatii Al. I. Cuza Iasi, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
AU  - Anđelković-Grašar, Jelena
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/262
AB  - The former Roman city and the legionary fort Viminacium lie under the fields of the modern villages of Stari Kostolac and Drmno, at the right Mlava bank, some 15 km to the north of Požarevac in Eastern Serbia. Viminacium was the capital of the Roman province of Upper Moesia (Moesia Superior) and also an important military stronghold at the northern border of the empire. During pre-Roman times, this area was inhabited by a mixed population, consisting of Celts and of a native Illyrian ethnic group, called by a common name of Scordisci. During the 1st century AD, the Dacians also inhabited this area. Until now, among numerous Viminacium graves (some 14,000), nineteen graves were specified as carriers of either Celtic-Scordiscian or Dacian Late Iron Age tradition. This number is surely bigger but by now, only about a thousand graves were published. "S"-profiled bowls were considered main features of graves with a Celtic-Scordiscian tradition, while Dacian pots were considered main features of graves with a Dacian Late Iron Age tradition. The paper deals with the finds themselves, but also with possible gender determinations of the deceased buried in these graves and with their social and economic status within the Roman society of Viminacium.
PB  - Editura Universitatii Al. I. Cuza Iasi
T2  - Studia Antiqua et Archaeologica
T1  - Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium
EP  - 82
IS  - 1
SP  - 71
VL  - 23
UR  - conv_532
ER  - 
@article{
author = "Tapavički-Ilić, Milica and Anđelković-Grašar, Jelena",
year = "2017",
abstract = "The former Roman city and the legionary fort Viminacium lie under the fields of the modern villages of Stari Kostolac and Drmno, at the right Mlava bank, some 15 km to the north of Požarevac in Eastern Serbia. Viminacium was the capital of the Roman province of Upper Moesia (Moesia Superior) and also an important military stronghold at the northern border of the empire. During pre-Roman times, this area was inhabited by a mixed population, consisting of Celts and of a native Illyrian ethnic group, called by a common name of Scordisci. During the 1st century AD, the Dacians also inhabited this area. Until now, among numerous Viminacium graves (some 14,000), nineteen graves were specified as carriers of either Celtic-Scordiscian or Dacian Late Iron Age tradition. This number is surely bigger but by now, only about a thousand graves were published. "S"-profiled bowls were considered main features of graves with a Celtic-Scordiscian tradition, while Dacian pots were considered main features of graves with a Dacian Late Iron Age tradition. The paper deals with the finds themselves, but also with possible gender determinations of the deceased buried in these graves and with their social and economic status within the Roman society of Viminacium.",
publisher = "Editura Universitatii Al. I. Cuza Iasi",
journal = "Studia Antiqua et Archaeologica",
title = "Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium",
pages = "82-71",
number = "1",
volume = "23",
url = "conv_532"
}
Tapavički-Ilić, M.,& Anđelković-Grašar, J.. (2017). Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium. in Studia Antiqua et Archaeologica
Editura Universitatii Al. I. Cuza Iasi., 23(1), 71-82.
conv_532
Tapavički-Ilić M, Anđelković-Grašar J. Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium. in Studia Antiqua et Archaeologica. 2017;23(1):71-82.
conv_532 .
Tapavički-Ilić, Milica, Anđelković-Grašar, Jelena, "Finds in the late iron age tradition from the Roman graves of Viminacium" in Studia Antiqua et Archaeologica, 23, no. 1 (2017):71-82,
conv_532 .

A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture

Petković, Sofija; Tapavički-Ilić, Milica; Anđelković-Grašar, Jelena

(Arheološki institut, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Petković, Sofija
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
AU  - Anđelković-Grašar, Jelena
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/229
AB  - The subject of this paper is a fragmented oil-lamp, discovered at Pontes
   (east Serbia) dated to the 6th century, whose handle ending is shaped as a
   woman’s head. The question posed in this paper is whether the image of this
   woman could be identified as a portrait of some particular person or if it is
   just as a pictorial sign with some complicated symbolic meaning. The
   suggested identification alludes to the image of some of the empresses from
   the second half of the 6th century.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Starinar
T1  - A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture
EP  - 89
IS  - 65
SP  - 79
DO  - 10.2298/STA1565079P
UR  - conv_663
ER  - 
@article{
author = "Petković, Sofija and Tapavički-Ilić, Milica and Anđelković-Grašar, Jelena",
year = "2015",
abstract = "The subject of this paper is a fragmented oil-lamp, discovered at Pontes
   (east Serbia) dated to the 6th century, whose handle ending is shaped as a
   woman’s head. The question posed in this paper is whether the image of this
   woman could be identified as a portrait of some particular person or if it is
   just as a pictorial sign with some complicated symbolic meaning. The
   suggested identification alludes to the image of some of the empresses from
   the second half of the 6th century.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Starinar",
title = "A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture",
pages = "89-79",
number = "65",
doi = "10.2298/STA1565079P",
url = "conv_663"
}
Petković, S., Tapavički-Ilić, M.,& Anđelković-Grašar, J.. (2015). A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture. in Starinar
Arheološki institut, Beograd.(65), 79-89.
https://doi.org/10.2298/STA1565079P
conv_663
Petković S, Tapavički-Ilić M, Anđelković-Grašar J. A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture. in Starinar. 2015;(65):79-89.
doi:10.2298/STA1565079P
conv_663 .
Petković, Sofija, Tapavički-Ilić, Milica, Anđelković-Grašar, Jelena, "A portrait oil lamp from Pontes: Possible interpretations and meanings within early Byzantine visual culture" in Starinar, no. 65 (2015):79-89,
https://doi.org/10.2298/STA1565079P .,
conv_663 .
1

Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi

Petković, Sofija; Tapavički-Ilić, Milica

(Arheološki institut, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Petković, Sofija
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2011
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/147
AB  - Ćuprija, die ehemalige Römerstadt Horreum Margi, liegt im zentralen Teil
   Serbiens, an der Mündung des Flusses Ravanica in die Morava. Der Ort war ein
   Militärlager und spielte eine wichtige Rolle als Sammlungszentrum der
   Römerprovinz Moesia Superior (Moesia Prima). Zwischen 1986 und 1990 fanden
   die Ausgrabungen von Horreum Margi statt. Dabei wurden der Innenraum der
   spätrömischen Festung, die nördliche Mauer und der nordöstliche Turm
   erforscht. Während der Ausgrabung im Turm wurden unterschiedliche
   Keramiktypen entdeckt. Schüsseln (acht Typen) bilden dabei die Mehrheit.
   Danach kommen Töpfe (sieben Typen), Amphoren (zwei Typen), Krüge (zwei
   Typen), Deckel (ein Typ) und Becher (ein Typ). Sie gehören alle zu einer
   komplexen spätrömerzeitlichen Typologie, die für diese Fundstelle erstellt
   wurde und entsprechen zu den restlichen Keramiktypen, die im Festungsinneren
   und entlang der Nordmauer ausgegraben kamen. Der Text bietet einen Überblick
   aller Keramiktypen an, die im nordöstlichen Turm der Römerfestung Horreum
   Margi entdeckt wurden.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Starinar
T1  - Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi
EP  - 273
IS  - 61
SP  - 251
DO  - 10.2298/STA1161251P
UR  - conv_725
ER  - 
@article{
author = "Petković, Sofija and Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2011",
abstract = "Ćuprija, die ehemalige Römerstadt Horreum Margi, liegt im zentralen Teil
   Serbiens, an der Mündung des Flusses Ravanica in die Morava. Der Ort war ein
   Militärlager und spielte eine wichtige Rolle als Sammlungszentrum der
   Römerprovinz Moesia Superior (Moesia Prima). Zwischen 1986 und 1990 fanden
   die Ausgrabungen von Horreum Margi statt. Dabei wurden der Innenraum der
   spätrömischen Festung, die nördliche Mauer und der nordöstliche Turm
   erforscht. Während der Ausgrabung im Turm wurden unterschiedliche
   Keramiktypen entdeckt. Schüsseln (acht Typen) bilden dabei die Mehrheit.
   Danach kommen Töpfe (sieben Typen), Amphoren (zwei Typen), Krüge (zwei
   Typen), Deckel (ein Typ) und Becher (ein Typ). Sie gehören alle zu einer
   komplexen spätrömerzeitlichen Typologie, die für diese Fundstelle erstellt
   wurde und entsprechen zu den restlichen Keramiktypen, die im Festungsinneren
   und entlang der Nordmauer ausgegraben kamen. Der Text bietet einen Überblick
   aller Keramiktypen an, die im nordöstlichen Turm der Römerfestung Horreum
   Margi entdeckt wurden.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Starinar",
title = "Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi",
pages = "273-251",
number = "61",
doi = "10.2298/STA1161251P",
url = "conv_725"
}
Petković, S.,& Tapavički-Ilić, M.. (2011). Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi. in Starinar
Arheološki institut, Beograd.(61), 251-273.
https://doi.org/10.2298/STA1161251P
conv_725
Petković S, Tapavički-Ilić M. Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi. in Starinar. 2011;(61):251-273.
doi:10.2298/STA1161251P
conv_725 .
Petković, Sofija, Tapavički-Ilić, Milica, "Römerzeitliche keramik aus dem nordöstlichen Turm der Römerstadt Horreum Margi" in Starinar, no. 61 (2011):251-273,
https://doi.org/10.2298/STA1161251P .,
conv_725 .

The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia

Tapavički-Ilić, Milica

(Nous Publishers Ltd., 2011)

TY  - JOUR
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2011
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/140
PB  - Nous Publishers Ltd.
T2  - Archaeologia Bulgarica
T1  - The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia
EP  - 76
IS  - 1
SP  - 69
VL  - 15
UR  - conv_603
ER  - 
@article{
author = "Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2011",
publisher = "Nous Publishers Ltd.",
journal = "Archaeologia Bulgarica",
title = "The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia",
pages = "76-69",
number = "1",
volume = "15",
url = "conv_603"
}
Tapavički-Ilić, M.. (2011). The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia. in Archaeologia Bulgarica
Nous Publishers Ltd.., 15(1), 69-76.
conv_603
Tapavički-Ilić M. The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia. in Archaeologia Bulgarica. 2011;15(1):69-76.
conv_603 .
Tapavički-Ilić, Milica, "The "Vranj" find of iron tools from the vicinity of Požarevac in Eastern Serbia" in Archaeologia Bulgarica, 15, no. 1 (2011):69-76,
conv_603 .

Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu

Tapavički-Ilić, Milica

(Srpsko arheološko društvo, Beograd, 2007)

TY  - JOUR
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2007
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/95
AB  - Tokom 1985, na levoj obali reke Mlave, na lokalitetu Rudine u Starom Kostolcu, otkrivena su četiri latenska groba. Grobni prilozi, kao i skeleti pokojnika u sva četiri groba, bili su oštećeni radom mehanizacije. Uprkos tome, na osnovu pojedinih grobnih priloga, pre svega fibula, bilo je moguće hronološki opredeliti ove grobove u početni period mlađeg gvozdenog doba. Prilično je izvesno da je keltska nekropola na Rudinama, zajedno sa srodnim nekropolama na obližnjim lokalitetima (Pećine, Repnjak, Čair), pripadala keltskoj populaciji, koja je nastanjivala ovaj prostor krajem IV i početkom III v. p. n. e. .
AB  - In 1985, on the left bank of the Mlava, at the Rudine site (fig. 1) in Stari Kostolac, four Late Iron Age graves (Graves 7-10) were discovered. The grave goods, as well as the skeletons from all four graves were severely damaged by machinery. Nonetheless, it was possible, based on some grave goods (figs. 2-3), mostly fibulas, to date the graves to the beginning of the Late Iron Age. It seems clear that the Celtic necropolis at Rudine, together with the other nearby sites (Pećine, Repnjak, Čair), belonged to the Celtic population that dwelt in this area at the end of 4th and the beginning of 3rd century B.C.
PB  - Srpsko arheološko društvo, Beograd
T2  - Glasnik Srpskog arheološkog društva
T1  - Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu
T1  - Celtic graves from Rudine in Stari Kostolac
EP  - 252
IS  - 23
SP  - 245
UR  - conv_236
ER  - 
@article{
author = "Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2007",
abstract = "Tokom 1985, na levoj obali reke Mlave, na lokalitetu Rudine u Starom Kostolcu, otkrivena su četiri latenska groba. Grobni prilozi, kao i skeleti pokojnika u sva četiri groba, bili su oštećeni radom mehanizacije. Uprkos tome, na osnovu pojedinih grobnih priloga, pre svega fibula, bilo je moguće hronološki opredeliti ove grobove u početni period mlađeg gvozdenog doba. Prilično je izvesno da je keltska nekropola na Rudinama, zajedno sa srodnim nekropolama na obližnjim lokalitetima (Pećine, Repnjak, Čair), pripadala keltskoj populaciji, koja je nastanjivala ovaj prostor krajem IV i početkom III v. p. n. e. ., In 1985, on the left bank of the Mlava, at the Rudine site (fig. 1) in Stari Kostolac, four Late Iron Age graves (Graves 7-10) were discovered. The grave goods, as well as the skeletons from all four graves were severely damaged by machinery. Nonetheless, it was possible, based on some grave goods (figs. 2-3), mostly fibulas, to date the graves to the beginning of the Late Iron Age. It seems clear that the Celtic necropolis at Rudine, together with the other nearby sites (Pećine, Repnjak, Čair), belonged to the Celtic population that dwelt in this area at the end of 4th and the beginning of 3rd century B.C.",
publisher = "Srpsko arheološko društvo, Beograd",
journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva",
title = "Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu, Celtic graves from Rudine in Stari Kostolac",
pages = "252-245",
number = "23",
url = "conv_236"
}
Tapavički-Ilić, M.. (2007). Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu. in Glasnik Srpskog arheološkog društva
Srpsko arheološko društvo, Beograd.(23), 245-252.
conv_236
Tapavički-Ilić M. Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 2007;(23):245-252.
conv_236 .
Tapavički-Ilić, Milica, "Keltski grobovi sa Rudina u Starom Kostolcu" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, no. 23 (2007):245-252,
conv_236 .

Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera)

Tapavički-Ilić, Milica

(Arheološki institut, Beograd, 2005)

TY  - JOUR
AU  - Tapavički-Ilić, Milica
PY  - 2005
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/64
AB  - Tokom poslednja dva veka Stare ere se u keltskom svetu, pa tako i kod Trevera i Skordiska, javljaju novac i početci novčane privrede. Nakon početnog perioda kovanja u plemenitim metalima (zlato kod Trevera, srebro kod Skordiska) kovanje u bronzi označilo je uvođenje novčane privrede u svakodnevni život. Svako pleme je razvilo svoje specifične tipove novca, koji su imali duži ili kraći period postojanja i prošli kroz jednu ili više izmena. Dok je kod nekih tipova dolazilo do izmena u predstavama, koje su postajale jednostavnije i šematizovanije, kod drugih je čak dolazilo do promene metala od kojeg su kovani, dok su predstave ostajale neizmenjene. Sve ove promene su prouzrokovane istim okolnostima - potrebom za novcem, koja je bivala sve veća, kao i činjenicom da je na tržištu sve nametljiviji bio novac tadašnjih vele-sila: pojedinih helenističkih gradova i pre svega rimske republike. Izmene su ubrzo postale neminovne za sva plemena i zajednice koji su pre rimske okupacije kovali svoj novac. Kovanja Trevera i Skordiska su pala pod rimski uticaj u jednom kratkom periodu, pred kraj svog postojanja, odnosno u periodu koji obuhvata sredinu i kraj 1. veka pre n. e. O tome svedoči postojanje imitacija rimskog republikanskog novca, na kojima predstave prepoznatljivim crtežom kopiraju rimske predloške. Neretko se javljaju i kombinacije dva tipa rimskog novca, kada se sa jednog tipa preuzima aversna a sa drugog reversna predstava. Još izraženiji vid rimskog uticaja uočljiv je na pojedinim treverskim kovanjima sa natpisom ispisanim latinskim pismom. Ovo, kao i potreba ispisivanja imena vođa na novcu, mogu se tumačiti kao vidovi romanizacije. U tom pravcu nespretno je krenula i jedna od retkih do sada poznatih skordističkih imitacija, na kojoj raspored dekorativnih linija neodoljivo podseća na raspored slova na rimskom originalu. Tokovi izmena treverskog i skordističkog novca prouzrokovani širenjem rimske moći u velikoj meri su slični, a u nekim aspektima čak i istovetni. Procesi koji su u skordističkoj numizmatici teško prepoznatljivi ili su neobjašnjeni, mogu se razjasniti sagledavanjem slične problematike u treverskoj numizmatici, što doprinosi boljem razumevanju ovog složenog pitanja.
AB  - This paper deals with the problem of changes within monetary systems, by comparing the Celtic tribes of the Treveri and the Scordisci. Changes and processes are specified which are common for mints of both tribes - changes of metals used for minting, loss of weight within the same coin type reduction of the territory in which coins have been distributed etc. Types which copy Roman republican coins have also been presented, as well as the coin types minted with the Roman permission.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Starinar
T1  - Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera)
T1  - Relations of Celtic minting to Roman monetary system: Show on the example of Scordisci and Treveri
EP  - 51
IS  - 55
SP  - 35
DO  - 10.2298/STA0555035T
UR  - conv_757
ER  - 
@article{
author = "Tapavički-Ilić, Milica",
year = "2005",
abstract = "Tokom poslednja dva veka Stare ere se u keltskom svetu, pa tako i kod Trevera i Skordiska, javljaju novac i početci novčane privrede. Nakon početnog perioda kovanja u plemenitim metalima (zlato kod Trevera, srebro kod Skordiska) kovanje u bronzi označilo je uvođenje novčane privrede u svakodnevni život. Svako pleme je razvilo svoje specifične tipove novca, koji su imali duži ili kraći period postojanja i prošli kroz jednu ili više izmena. Dok je kod nekih tipova dolazilo do izmena u predstavama, koje su postajale jednostavnije i šematizovanije, kod drugih je čak dolazilo do promene metala od kojeg su kovani, dok su predstave ostajale neizmenjene. Sve ove promene su prouzrokovane istim okolnostima - potrebom za novcem, koja je bivala sve veća, kao i činjenicom da je na tržištu sve nametljiviji bio novac tadašnjih vele-sila: pojedinih helenističkih gradova i pre svega rimske republike. Izmene su ubrzo postale neminovne za sva plemena i zajednice koji su pre rimske okupacije kovali svoj novac. Kovanja Trevera i Skordiska su pala pod rimski uticaj u jednom kratkom periodu, pred kraj svog postojanja, odnosno u periodu koji obuhvata sredinu i kraj 1. veka pre n. e. O tome svedoči postojanje imitacija rimskog republikanskog novca, na kojima predstave prepoznatljivim crtežom kopiraju rimske predloške. Neretko se javljaju i kombinacije dva tipa rimskog novca, kada se sa jednog tipa preuzima aversna a sa drugog reversna predstava. Još izraženiji vid rimskog uticaja uočljiv je na pojedinim treverskim kovanjima sa natpisom ispisanim latinskim pismom. Ovo, kao i potreba ispisivanja imena vođa na novcu, mogu se tumačiti kao vidovi romanizacije. U tom pravcu nespretno je krenula i jedna od retkih do sada poznatih skordističkih imitacija, na kojoj raspored dekorativnih linija neodoljivo podseća na raspored slova na rimskom originalu. Tokovi izmena treverskog i skordističkog novca prouzrokovani širenjem rimske moći u velikoj meri su slični, a u nekim aspektima čak i istovetni. Procesi koji su u skordističkoj numizmatici teško prepoznatljivi ili su neobjašnjeni, mogu se razjasniti sagledavanjem slične problematike u treverskoj numizmatici, što doprinosi boljem razumevanju ovog složenog pitanja., This paper deals with the problem of changes within monetary systems, by comparing the Celtic tribes of the Treveri and the Scordisci. Changes and processes are specified which are common for mints of both tribes - changes of metals used for minting, loss of weight within the same coin type reduction of the territory in which coins have been distributed etc. Types which copy Roman republican coins have also been presented, as well as the coin types minted with the Roman permission.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Starinar",
title = "Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera), Relations of Celtic minting to Roman monetary system: Show on the example of Scordisci and Treveri",
pages = "51-35",
number = "55",
doi = "10.2298/STA0555035T",
url = "conv_757"
}
Tapavički-Ilić, M.. (2005). Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera). in Starinar
Arheološki institut, Beograd.(55), 35-51.
https://doi.org/10.2298/STA0555035T
conv_757
Tapavički-Ilić M. Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera). in Starinar. 2005;(55):35-51.
doi:10.2298/STA0555035T
conv_757 .
Tapavički-Ilić, Milica, "Odnos novca keltskih plemena prema rimskom novčanom sistemu - na primeru Skordiska i Trevera)" in Starinar, no. 55 (2005):35-51,
https://doi.org/10.2298/STA0555035T .,
conv_757 .