Ilijić, Bojana

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0009-0007-1183-2100
  • Ilijić, Bojana (9)
Projects

Author's Bibliography

Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу

Bjelić, Igor; Ilijić, Bojana

(Beograd : Narodni muzej Srbije, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Bjelić, Igor
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/710
AB  - У раду су истражени примерци база атичко-јонских стубова регистрованих приликом досадашњих истраживања и рекогносцирања терена на простору налазишта Timacum Minus. Заједничка карактеристика свих елемената овог типа је једнак пречник горњег торуса и горње ивице трохилуса. Архитектонске анализе стила указују на то да се ради о специфичности која може да се веже за обликовање атичко-јонских база под јаким хеленским утицајем. Начин клесања већине показује да се ради о елементима стубова који су зналачки урађени. Будући да су још увек непознати објекти којима су базе припадале, извршена је компаративна анализа са сродним примерцима у окружењу, како би се одредили њихово време настанка и стилска припадност. Поређењем с познатим атичко-јонским базама овог типа, наши примерци могу се датовати у време од последње трећине II до средине IV века, што се поклапа с периодом развоја касноантичког каструма и насеља Timacum Minus.
AB  - During the period of archaeological research of castrum Timacum Minus and the surrounding settlements, six column bases were registered. Unfortunately, except for one, the rest were found outside of actual archaeological research activities, as accidental finds or built into the buildings of rural households in the nearby village of Ravna. Therefore, it couldn’t be determined to which objects they could have belonged individually, for any of them. All bases had one common feature: the most exposed edge of the upper torus had the same diameter as the upper edge of the trochilus. Significantly different values of the diameter and height of the bases indicate that most of them belonged to columns that had the role of supporting elements of a given structure, but also that some could have been parts of smaller structures, such as furniture. The stylistic analysis of the bases indicates that they all belonged to the Attic-Ionic type of bases and that their common peculiarity regarding the relationship between the upper torus and the trochilus indicates prominent Hellenistic influences. The architectural analysis of the elements of the bases indicates that the creation of these bases can be determined into the period from the middle of the second century to the middle of the 4th century.
PB  - Beograd : Narodni muzej Srbije
T2  - Зборник Народног музеја Србије
T1  - Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу
T1  - Attic-ionic column bases of Timacum Minus
IS  - 1
VL  - XXVI
DO  - 10.18485/znms_arh.2023.26.1.9
ER  - 
@article{
author = "Bjelić, Igor and Ilijić, Bojana",
year = "2023",
abstract = "У раду су истражени примерци база атичко-јонских стубова регистрованих приликом досадашњих истраживања и рекогносцирања терена на простору налазишта Timacum Minus. Заједничка карактеристика свих елемената овог типа је једнак пречник горњег торуса и горње ивице трохилуса. Архитектонске анализе стила указују на то да се ради о специфичности која може да се веже за обликовање атичко-јонских база под јаким хеленским утицајем. Начин клесања већине показује да се ради о елементима стубова који су зналачки урађени. Будући да су још увек непознати објекти којима су базе припадале, извршена је компаративна анализа са сродним примерцима у окружењу, како би се одредили њихово време настанка и стилска припадност. Поређењем с познатим атичко-јонским базама овог типа, наши примерци могу се датовати у време од последње трећине II до средине IV века, што се поклапа с периодом развоја касноантичког каструма и насеља Timacum Minus., During the period of archaeological research of castrum Timacum Minus and the surrounding settlements, six column bases were registered. Unfortunately, except for one, the rest were found outside of actual archaeological research activities, as accidental finds or built into the buildings of rural households in the nearby village of Ravna. Therefore, it couldn’t be determined to which objects they could have belonged individually, for any of them. All bases had one common feature: the most exposed edge of the upper torus had the same diameter as the upper edge of the trochilus. Significantly different values of the diameter and height of the bases indicate that most of them belonged to columns that had the role of supporting elements of a given structure, but also that some could have been parts of smaller structures, such as furniture. The stylistic analysis of the bases indicates that they all belonged to the Attic-Ionic type of bases and that their common peculiarity regarding the relationship between the upper torus and the trochilus indicates prominent Hellenistic influences. The architectural analysis of the elements of the bases indicates that the creation of these bases can be determined into the period from the middle of the second century to the middle of the 4th century.",
publisher = "Beograd : Narodni muzej Srbije",
journal = "Зборник Народног музеја Србије",
title = "Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу, Attic-ionic column bases of Timacum Minus",
number = "1",
volume = "XXVI",
doi = "10.18485/znms_arh.2023.26.1.9"
}
Bjelić, I.,& Ilijić, B.. (2023). Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу. in Зборник Народног музеја Србије
Beograd : Narodni muzej Srbije., XXVI(1).
https://doi.org/10.18485/znms_arh.2023.26.1.9
Bjelić I, Ilijić B. Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу. in Зборник Народног музеја Србије. 2023;XXVI(1).
doi:10.18485/znms_arh.2023.26.1.9 .
Bjelić, Igor, Ilijić, Bojana, "Античко-јонске базе стубова у Тумакум Минусу" in Зборник Народног музеја Србије, XXVI, no. 1 (2023),
https://doi.org/10.18485/znms_arh.2023.26.1.9 . .

Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u 2020. godini

Petković, Sofija; Bjelić, Igor; Jović, Marija; Ilijić, Bojana

(Beograd : Arheološki institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Petković, Sofija
AU  - Bjelić, Igor
AU  - Jović, Marija
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1567
AB  - U okviru projekta Arheološkog instituta u Beogradu i Zavičajnog muzeja Knjaževac
Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i naselja Timacum Minus
u Ravni kod Knjaževca, u periodu od 26. 08. do 24. 09. 2020. godine izvršena su iskopavanja
na sektoru južne kapije i na prostoru velike građevine u središtu utvrđenja (principia)
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u  2020. godini
EP  - 137
SP  - 127
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1567
ER  - 
@inbook{
author = "Petković, Sofija and Bjelić, Igor and Jović, Marija and Ilijić, Bojana",
year = "2023",
abstract = "U okviru projekta Arheološkog instituta u Beogradu i Zavičajnog muzeja Knjaževac
Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i naselja Timacum Minus
u Ravni kod Knjaževca, u periodu od 26. 08. do 24. 09. 2020. godine izvršena su iskopavanja
na sektoru južne kapije i na prostoru velike građevine u središtu utvrđenja (principia)",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u  2020. godini",
pages = "137-127",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1567"
}
Petković, S., Bjelić, I., Jović, M.,& Ilijić, B.. (2023). Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u  2020. godini. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd : Arheološki institut., 127-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1567
Petković S, Bjelić I, Jović M, Ilijić B. Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u  2020. godini. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:127-137.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1567 .
Petković, Sofija, Bjelić, Igor, Jović, Marija, Ilijić, Bojana, "Arheološka istraživanja, prezentacija I promocija rimskog utvrđenja I naselja Timacum Minus u  2020. godini" in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):127-137,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1567 .

Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine

Petković, Sofija; Bjelić, Igor; Jović, Marija; Ilijić, Bojana; Radinović, Nikola

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Petković, Sofija
AU  - Bjelić, Igor
AU  - Jović, Marija
AU  - Ilijić, Bojana
AU  - Radinović, Nikola
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/714
AB  - Na lokalitetu Timacum Minus – Ravna, u okviru projekta Arheološkog instituta iz Beograda i Zavičajnog muzeja Knjaževac Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i grada Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca, u 2019. godini obnovljena su arheološka istraživanja na sektoru južne kapije, na prostoru velike kasnontičke kule (kula S4), u cilju prezentacije i promocije utvrđenja na ovom lokalitetu. Arheološka iskopavanja na sektoru južne kapije 2019. godine obuhvatala su tri celine.
1. Započeto je iskopavanje u okviru kvadrata N-O-P-Q/XXIX-XXX (sonda 1/19), koji obuhvataju prostor južno od kula južne kapije (S2-S3) i južnog bedema, na prostoru velike kule četvorougaone osnove, kojom je u poslednjoj trećini 4. veka zatvorena južna kapija
2. Istočno od istočne kule južne kapije (S3) nastavljena su iskopavanja (započeta 1998. godine) u kvadratima N /XXVII-XXVIII da bi se u celosti otkrila građevina od suvozida i spoj ove kule sa južnim bedemom.
3. Zapadno od zapadne kule S2 škarpiran je zapadni profil starog iskopa (1996–1998. godine) s ciljem da se otkrije južni bedem i, eventualno njegov spoj sa zapadnom kulom južne kapije (kula S2), ali osim građevinskog šuta, nisu otkriveni jasniji ostaci zida.
Gotovo svi ciljevi iskopavanja u kampanji 2019. godine su ostvareni. Ipak, spojevi južne kapije sa južnim bedemom nisu otkriveni, a konstatovano je da deo zida istočno od kule S3, nije južni bedem, već njegov obrušeni deo. U sledećoj kampanji treba proširiti iskop ka istoku i zapadu, da bi se došlo do južnog bedema ili bar njegovog traga u temeljnoj zoni.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
T1  - Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine
EP  - 176
SP  - 157
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_714
ER  - 
@inbook{
author = "Petković, Sofija and Bjelić, Igor and Jović, Marija and Ilijić, Bojana and Radinović, Nikola",
year = "2021",
abstract = "Na lokalitetu Timacum Minus – Ravna, u okviru projekta Arheološkog instituta iz Beograda i Zavičajnog muzeja Knjaževac Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i grada Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca, u 2019. godini obnovljena su arheološka istraživanja na sektoru južne kapije, na prostoru velike kasnontičke kule (kula S4), u cilju prezentacije i promocije utvrđenja na ovom lokalitetu. Arheološka iskopavanja na sektoru južne kapije 2019. godine obuhvatala su tri celine.
1. Započeto je iskopavanje u okviru kvadrata N-O-P-Q/XXIX-XXX (sonda 1/19), koji obuhvataju prostor južno od kula južne kapije (S2-S3) i južnog bedema, na prostoru velike kule četvorougaone osnove, kojom je u poslednjoj trećini 4. veka zatvorena južna kapija
2. Istočno od istočne kule južne kapije (S3) nastavljena su iskopavanja (započeta 1998. godine) u kvadratima N /XXVII-XXVIII da bi se u celosti otkrila građevina od suvozida i spoj ove kule sa južnim bedemom.
3. Zapadno od zapadne kule S2 škarpiran je zapadni profil starog iskopa (1996–1998. godine) s ciljem da se otkrije južni bedem i, eventualno njegov spoj sa zapadnom kulom južne kapije (kula S2), ali osim građevinskog šuta, nisu otkriveni jasniji ostaci zida.
Gotovo svi ciljevi iskopavanja u kampanji 2019. godine su ostvareni. Ipak, spojevi južne kapije sa južnim bedemom nisu otkriveni, a konstatovano je da deo zida istočno od kule S3, nije južni bedem, već njegov obrušeni deo. U sledećoj kampanji treba proširiti iskop ka istoku i zapadu, da bi se došlo do južnog bedema ili bar njegovog traga u temeljnoj zoni.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2019. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine",
pages = "176-157",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_714"
}
Petković, S., Bjelić, I., Jović, M., Ilijić, B.,& Radinović, N.. (2021). Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
Beograd : Arheološki institut., 157-176.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_714
Petković S, Bjelić I, Jović M, Ilijić B, Radinović N. Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:157-176.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_714 .
Petković, Sofija, Bjelić, Igor, Jović, Marija, Ilijić, Bojana, Radinović, Nikola, "Arheološka istraživanja rimskog utvrđenja Timacum Minus. Sektor južne kapije 2019. godine" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):157-176,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_714 .

Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni

Bjelić, Igor; Ilijić, Bojana

(Beograd: Narodni muzej, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Bjelić, Igor
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/494
AB  - U radu su analizirana dva oštećena kapitela izložena u sklopu izložbenog prostora Arheo-etno parka Ravna, koja potiču s obližnjeg nalazišta Timacum Minus. Način obrade i prisustvo određenih motiva ukazuju na to da se radi o kasnoantičkim kapitelima. Njihova specifičnost je odsustvo elemenata kojima se karakterišu uobičajeni kapiteli poznatih stilskih redova u rimskoj arhitekturi. Кapiteli iz Ravne se odlikuju vratovima u vidu izvijene korpe, na čijoj se površini nalazi 16 kaneliranih listova raspoređenih ravnomerno i završenih poluobličastim vrhovima. U cilju određenja njihovog vremena nastanka i stilske pripadnosti, izvršena je komparativna analiza sa srodnim primercima u okruženju. Istraživanje stila ukazuje na to da se radi o specifičnoj vrsti rimsko-dorskih
kapitela, koji su česti u istočnim provincijama na Balkanu i na tlu Male Azije. Proučavanje kapitela u Ravni pokazuje da su oni mogli nastati u drugoj polovini II ili u toku III stoleća, što se poklapa s periodom najvećeg razvoja kasnoantičkog kastela i naselja Timacum Minus.
AB  - The paper analyses two capitals that are kept today in the building of the former school
within the exhibition space of the Archaeo-ethno park in the village of Ravna (an annex of
the Homeland Museum of Knjaževac). Both capitals are accidental findings. Available data
from the archives of the Homeland Museum indicate that both capitals originate from the
archaeological site of Timacum Minus, although there is no more precise information on the
specific location at the site itself where they were discovered. Due to this circumstance, additional
interpretation of the context is difficult, especially when it comes to the architectural
structure to which the capitals could have belonged.
The specificity of the capitals is the absence of elements that characterise the usual capitals
of well-known Roman architectural orders. The capitals in Ravna are characterised by
the elongated basket-like neck of the capitals (kalathos), decorated by sixteen fluted palm
leaves each.
Architectural analyses of the style indicate that these are specific fluted palm capitals of
the pergamene style or pergamian type, which are common in the eastern provinces of the
Balkans and Asia Minor. The comparative analysis with similar capitals is based on a comparison
with the decorative motifs of two examples of capitals in Ravna: with the motif of
stylised palm leaves and an astragalus (bead and reels) motif on a kalathos, as well as acanthus
and flutes with lunulas (lunulae) motifs on the abacus. Following the presence of these
motifs, a similarity can be noted with capitals of this type from Ancyra, Patara, Marcianopolis,
Mesembria, Odessa, and Parthikopolis. Based on the dating of similar examples from
these urban centres, it is proposed that the dating of the making of the fluted capitals in Ravna
be shifted from the 4th century to the 3rd century at the latest.
PB  - Beograd: Narodni muzej
T2  - Zbornik Narodnog muzeja
T1  - Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni
T1  - Fluted palm capitals of the Pergamene type in the archaeo-ethno park in Ravna
EP  - 320
SP  - 305
VL  - XXV‒1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_494
ER  - 
@article{
author = "Bjelić, Igor and Ilijić, Bojana",
year = "2021",
abstract = "U radu su analizirana dva oštećena kapitela izložena u sklopu izložbenog prostora Arheo-etno parka Ravna, koja potiču s obližnjeg nalazišta Timacum Minus. Način obrade i prisustvo određenih motiva ukazuju na to da se radi o kasnoantičkim kapitelima. Njihova specifičnost je odsustvo elemenata kojima se karakterišu uobičajeni kapiteli poznatih stilskih redova u rimskoj arhitekturi. Кapiteli iz Ravne se odlikuju vratovima u vidu izvijene korpe, na čijoj se površini nalazi 16 kaneliranih listova raspoređenih ravnomerno i završenih poluobličastim vrhovima. U cilju određenja njihovog vremena nastanka i stilske pripadnosti, izvršena je komparativna analiza sa srodnim primercima u okruženju. Istraživanje stila ukazuje na to da se radi o specifičnoj vrsti rimsko-dorskih
kapitela, koji su česti u istočnim provincijama na Balkanu i na tlu Male Azije. Proučavanje kapitela u Ravni pokazuje da su oni mogli nastati u drugoj polovini II ili u toku III stoleća, što se poklapa s periodom najvećeg razvoja kasnoantičkog kastela i naselja Timacum Minus., The paper analyses two capitals that are kept today in the building of the former school
within the exhibition space of the Archaeo-ethno park in the village of Ravna (an annex of
the Homeland Museum of Knjaževac). Both capitals are accidental findings. Available data
from the archives of the Homeland Museum indicate that both capitals originate from the
archaeological site of Timacum Minus, although there is no more precise information on the
specific location at the site itself where they were discovered. Due to this circumstance, additional
interpretation of the context is difficult, especially when it comes to the architectural
structure to which the capitals could have belonged.
The specificity of the capitals is the absence of elements that characterise the usual capitals
of well-known Roman architectural orders. The capitals in Ravna are characterised by
the elongated basket-like neck of the capitals (kalathos), decorated by sixteen fluted palm
leaves each.
Architectural analyses of the style indicate that these are specific fluted palm capitals of
the pergamene style or pergamian type, which are common in the eastern provinces of the
Balkans and Asia Minor. The comparative analysis with similar capitals is based on a comparison
with the decorative motifs of two examples of capitals in Ravna: with the motif of
stylised palm leaves and an astragalus (bead and reels) motif on a kalathos, as well as acanthus
and flutes with lunulas (lunulae) motifs on the abacus. Following the presence of these
motifs, a similarity can be noted with capitals of this type from Ancyra, Patara, Marcianopolis,
Mesembria, Odessa, and Parthikopolis. Based on the dating of similar examples from
these urban centres, it is proposed that the dating of the making of the fluted capitals in Ravna
be shifted from the 4th century to the 3rd century at the latest.",
publisher = "Beograd: Narodni muzej",
journal = "Zbornik Narodnog muzeja",
title = "Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni, Fluted palm capitals of the Pergamene type in the archaeo-ethno park in Ravna",
pages = "320-305",
volume = "XXV‒1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_494"
}
Bjelić, I.,& Ilijić, B.. (2021). Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni. in Zbornik Narodnog muzeja
Beograd: Narodni muzej., XXV‒1, 305-320.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_494
Bjelić I, Ilijić B. Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni. in Zbornik Narodnog muzeja. 2021;XXV‒1:305-320.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_494 .
Bjelić, Igor, Ilijić, Bojana, "Kanelirani palmini kapiteli pergamonskog tipa u arheo-etno parku u Ravni" in Zbornik Narodnog muzeja, XXV‒1 (2021):305-320,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_494 .

Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса

Petković, Sofija; Ilijić, Bojana

(Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2021)

TY  - CONF
AU  - Petković, Sofija
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1218
AB  - Rimsko arheološko nalazište TImacum MInus uglavnom je poznato po velikom broju epigrafskih spomenika, koje su njegovi istraživači Nikola Vulić i Petar Petrović većim delom publikovali. Međutim, dalja arheološka istraživanja iznedrila su nove nalaze. U ovom radu predstavićemo dva epitafska spomenika: veći fragment votivnog spomenika postavljenog od strane vojne jedinice, koja je činila posadu Timacum Minusa cohors II aurelia dandanorum i bazu stuba sa votivnim natpisom koga su posvetili velikodostojnici vojske i administracije.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
PB  - Paraćin : Zavičajni muzej
C3  - XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 14-16. октобар 2021/ Антички култ на централном Балкану. Светилишта, вотивни споменици и олтари као света места
T1  - Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1218
ER  - 
@conference{
author = "Petković, Sofija and Ilijić, Bojana",
year = "2021",
abstract = "Rimsko arheološko nalazište TImacum MInus uglavnom je poznato po velikom broju epigrafskih spomenika, koje su njegovi istraživači Nikola Vulić i Petar Petrović većim delom publikovali. Međutim, dalja arheološka istraživanja iznedrila su nove nalaze. U ovom radu predstavićemo dva epitafska spomenika: veći fragment votivnog spomenika postavljenog od strane vojne jedinice, koja je činila posadu Timacum Minusa cohors II aurelia dandanorum i bazu stuba sa votivnim natpisom koga su posvetili velikodostojnici vojske i administracije.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo, Paraćin : Zavičajni muzej",
journal = "XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 14-16. октобар 2021/ Антички култ на централном Балкану. Светилишта, вотивни споменици и олтари као света места",
title = "Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1218"
}
Petković, S.,& Ilijić, B.. (2021). Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса. in XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 14-16. октобар 2021/ Антички култ на централном Балкану. Светилишта, вотивни споменици и олтари као света места
Beograd : Srpsko arheološko društvo..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1218
Petković S, Ilijić B. Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса. in XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 14-16. октобар 2021/ Антички култ на централном Балкану. Светилишта, вотивни споменици и олтари као света места. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1218 .
Petković, Sofija, Ilijić, Bojana, "Два нова вотивна натписа из Тимакум Минуса" in XLIV скупштина и годишњи скуп, Параћин 14-16. октобар 2021/ Антички култ на централном Балкану. Светилишта, вотивни споменици и олтари као света места (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1218 .

Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine

Petković, Sofija; Ilijić, Bojana; Jović, Marija; Bizijak, Dragica

(Arheološki institut, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Petković, Sofija
AU  - Ilijić, Bojana
AU  - Jović, Marija
AU  - Bizijak, Dragica
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/790
AB  - Na prostoru južno od idanih groni a i istočno od sonde 1 u njeno produžetku od istočnog proila AB postavljena je sonda prava sever jug di en ija    5  onače na kao sonda 15 l. 1.  ovogodišnjoj ka panji istraživanja og vre en skog ograničenja uslov ljenog skro ni inansij ski sredstvi a prvo su istraženi gro ovi konsta tovani na kraju prošlogo dišnje ka panje  G.1 u sondi 21  i G.1 u sondi 1 l. 2 i novootkrive ni gro ovi  G.1 u o ru šeno apadno proilu sonde 11 i G.10 u son di 1 ispod gro a 1 .  središnje delu sonde 15 otkrivena su još tri gro a G.1 11 tako da je 2015. godine istraženo ukupno seda gro ova. akođe utvrđeno je da je severni deo sonde 15 oštećen ero ijo južnog  proila arheološkog iskopa i 1 1 5. godine dok je južni deo sonde deva stiran neki reentni ukopo koji se pruža u pravu istok apad najve rovatnije vojni rovo i prvih deenija 20. veka i Balkanskih ratova i ili rvog svetskog rata sudeći po nala i a gvodenog dug eta sa vojničkog undira i gvodenog kuhinjskog noža.  sondi 15 konstatovana je identična stratigraija kulturnih slojeva kao u prethodni ka panja a etković et al 201  etković et al. u štampi .
PB  - Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji 5. Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
T1  - Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_790
ER  - 
@inbook{
author = "Petković, Sofija and Ilijić, Bojana and Jović, Marija and Bizijak, Dragica",
year = "2017",
abstract = "Na prostoru južno od idanih groni a i istočno od sonde 1 u njeno produžetku od istočnog proila AB postavljena je sonda prava sever jug di en ija    5  onače na kao sonda 15 l. 1.  ovogodišnjoj ka panji istraživanja og vre en skog ograničenja uslov ljenog skro ni inansij ski sredstvi a prvo su istraženi gro ovi konsta tovani na kraju prošlogo dišnje ka panje  G.1 u sondi 21  i G.1 u sondi 1 l. 2 i novootkrive ni gro ovi  G.1 u o ru šeno apadno proilu sonde 11 i G.10 u son di 1 ispod gro a 1 .  središnje delu sonde 15 otkrivena su još tri gro a G.1 11 tako da je 2015. godine istraženo ukupno seda gro ova. akođe utvrđeno je da je severni deo sonde 15 oštećen ero ijo južnog  proila arheološkog iskopa i 1 1 5. godine dok je južni deo sonde deva stiran neki reentni ukopo koji se pruža u pravu istok apad najve rovatnije vojni rovo i prvih deenija 20. veka i Balkanskih ratova i ili rvog svetskog rata sudeći po nala i a gvodenog dug eta sa vojničkog undira i gvodenog kuhinjskog noža.  sondi 15 konstatovana je identična stratigraija kulturnih slojeva kao u prethodni ka panja a etković et al 201  etković et al. u štampi .",
publisher = "Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji 5. Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini",
booktitle = "Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_790"
}
Petković, S., Ilijić, B., Jović, M.,& Bizijak, D.. (2017). Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine. in Arheologija u Srbiji 5. Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_790
Petković S, Ilijić B, Jović M, Bizijak D. Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine. in Arheologija u Srbiji 5. Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_790 .
Petković, Sofija, Ilijić, Bojana, Jović, Marija, Bizijak, Dragica, "Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2015. godine" in Arheologija u Srbiji 5. Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_790 .

Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus)

Petković, Sofija; Gavrilović Vitas, Nadežda; Miladinović-Radmilović, Nataša; Ilijić, Bojana

(Београд : Археолошки институт, 2016)

TY  - BOOK
AU  - Petković, Sofija
AU  - Gavrilović Vitas, Nadežda
AU  - Miladinović-Radmilović, Nataša
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2016
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/532
AB  - Римско утврђење и насеље на левој обали Белог
Тимока, у атару селу Равне, на 10 km северно од
Књажевца, идентификовано је систематским археолошким
истраживањима као Тiтасит Minus (карта 1).
Археолошким истраживањима, која трају од 1975.
године, утврђено је да се ради о административном
центру горњомезијске рудне области Territoria
metallorum, која је заузимала североисточни део провинције
Горње Мезије, односно касније провинције
Приобалну и Средоземну Дакију (Dacia Ripensis,
Dacia Mediterranea). Утврђење је настало још крајем I
. .
века н.е, а напуштено Је после хунске инвазиЈе у
Подунавље, средином V века (сл. 1). Око утврђеног
административног, рударско-металуршког и занатског
седишта временом се формирало урбано насеље
са јавним купатилима, градским вилама, радионицама,
храмовима и некрополама. Неки од ових
објеката су констатовани археолошким ископавањима,
док се о другима зна посредно преко откривених
скулптура и епиграфских споменика. На основу
ових потоњих, узиданих у бедеме и грађевине током
реконструкција у касноантичком периоду, од средине
III до прве половине V века, утврђено је и постојање
велике некрополе у II и III веку. 1 Она је лоцирана, на
основу рекогносцирања терена на потесу Ширина,
који се налази између утврђења на истоку, Ропинског
потока на северу, брда Слог на западу и Зубановог
потока на југу (план 1). С друге стране, делови
касноантичке некрополе истражени су на десној обали
Ропинског потока, северозападно од утврђења и на
источној падини брда Слог.
AB  - S ystematic archaeological research identified the Roman
fortification and settlement on the left bank: of the Beli
Тimok as Тiтасит Minus (Мар 1) in the village of Ravna,
north ofКnjazevac.Archaeological excavations, which started
in 1975, identified it as the administrative center ofthe Upper
Moesia mining region of Territoria metallorum, which occupied
the northeastem part of the province, later provinces of
Dacia Ripensis andDacia Mediterranea. The fort was built at
the end of the 1 st century A.D. and was abandoned after the
Hun invasion in the Morava Basin, in the mid-5th century (Fig.
1). In time, the urban settlement with puЫic baths, urban villas,
workshops, temples and necropolises arose around the fortified
center of administration, metallurgy and trade. Some of
these objects were discovered in archaeological excavations
while the others were identified indirectly through sculptures
and epigraphs. The latter, who were built into ramparts and
buildings during the reconstruction in the Late Roman period,
from the middle of the 3rd to the first half of the 5th century,
confirmed the existence of а large necropolis dating from the
2nd and 3rd centuries. 161 It was located Ъу field survey conducted
over the stretch ofSirina, located between the fortification
to the east, Ropinski potok to the north, the Slog hill to the
west and Zubanov brook to the south (Plan 1 ). On the other
side, parts ofthe Late Roman necropolis were investigated on
the right bank: ofthe Ropinski brook, northwest ofthe fortification, and on the eastem slope of the Slog hill. During three
campaigns of protective archaeological excavations, brought
about Ьу the reconstruction of the local road Ravna-Debelica
ftom 1994 to 1996, а section ofthe multi-layered Late Roman
and Early Medieval necropolis was explored on the left side of
the road, on the eastem slope of the Slog hill. One hundred
forty graves were discovered, 72 ofwhich contained 75 individuals
ftom the Late Roman period (Plan 2). The results ofthe
protective archaeological excavations on the necropolis of
Slog were puЫished in а separate monograph. 162 Rescue excavations
ofthis necropolis were continued in 2013-2014.163
PB  - Београд : Археолошки институт
PB  - Књажевац : Завичајни музеј
T1  - Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus)
T1  - Funeral ritual and the cult of Dionysus in Ravna (Timacum Minus)
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_532
ER  - 
@book{
author = "Petković, Sofija and Gavrilović Vitas, Nadežda and Miladinović-Radmilović, Nataša and Ilijić, Bojana",
year = "2016",
abstract = "Римско утврђење и насеље на левој обали Белог
Тимока, у атару селу Равне, на 10 km северно од
Књажевца, идентификовано је систематским археолошким
истраживањима као Тiтасит Minus (карта 1).
Археолошким истраживањима, која трају од 1975.
године, утврђено је да се ради о административном
центру горњомезијске рудне области Territoria
metallorum, која је заузимала североисточни део провинције
Горње Мезије, односно касније провинције
Приобалну и Средоземну Дакију (Dacia Ripensis,
Dacia Mediterranea). Утврђење је настало још крајем I
. .
века н.е, а напуштено Је после хунске инвазиЈе у
Подунавље, средином V века (сл. 1). Око утврђеног
административног, рударско-металуршког и занатског
седишта временом се формирало урбано насеље
са јавним купатилима, градским вилама, радионицама,
храмовима и некрополама. Неки од ових
објеката су констатовани археолошким ископавањима,
док се о другима зна посредно преко откривених
скулптура и епиграфских споменика. На основу
ових потоњих, узиданих у бедеме и грађевине током
реконструкција у касноантичком периоду, од средине
III до прве половине V века, утврђено је и постојање
велике некрополе у II и III веку. 1 Она је лоцирана, на
основу рекогносцирања терена на потесу Ширина,
који се налази између утврђења на истоку, Ропинског
потока на северу, брда Слог на западу и Зубановог
потока на југу (план 1). С друге стране, делови
касноантичке некрополе истражени су на десној обали
Ропинског потока, северозападно од утврђења и на
источној падини брда Слог., S ystematic archaeological research identified the Roman
fortification and settlement on the left bank: of the Beli
Тimok as Тiтасит Minus (Мар 1) in the village of Ravna,
north ofКnjazevac.Archaeological excavations, which started
in 1975, identified it as the administrative center ofthe Upper
Moesia mining region of Territoria metallorum, which occupied
the northeastem part of the province, later provinces of
Dacia Ripensis andDacia Mediterranea. The fort was built at
the end of the 1 st century A.D. and was abandoned after the
Hun invasion in the Morava Basin, in the mid-5th century (Fig.
1). In time, the urban settlement with puЫic baths, urban villas,
workshops, temples and necropolises arose around the fortified
center of administration, metallurgy and trade. Some of
these objects were discovered in archaeological excavations
while the others were identified indirectly through sculptures
and epigraphs. The latter, who were built into ramparts and
buildings during the reconstruction in the Late Roman period,
from the middle of the 3rd to the first half of the 5th century,
confirmed the existence of а large necropolis dating from the
2nd and 3rd centuries. 161 It was located Ъу field survey conducted
over the stretch ofSirina, located between the fortification
to the east, Ropinski potok to the north, the Slog hill to the
west and Zubanov brook to the south (Plan 1 ). On the other
side, parts ofthe Late Roman necropolis were investigated on
the right bank: ofthe Ropinski brook, northwest ofthe fortification, and on the eastem slope of the Slog hill. During three
campaigns of protective archaeological excavations, brought
about Ьу the reconstruction of the local road Ravna-Debelica
ftom 1994 to 1996, а section ofthe multi-layered Late Roman
and Early Medieval necropolis was explored on the left side of
the road, on the eastem slope of the Slog hill. One hundred
forty graves were discovered, 72 ofwhich contained 75 individuals
ftom the Late Roman period (Plan 2). The results ofthe
protective archaeological excavations on the necropolis of
Slog were puЫished in а separate monograph. 162 Rescue excavations
ofthis necropolis were continued in 2013-2014.163",
publisher = "Београд : Археолошки институт, Књажевац : Завичајни музеј",
title = "Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus), Funeral ritual and the cult of Dionysus in Ravna (Timacum Minus)",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_532"
}
Petković, S., Gavrilović Vitas, N., Miladinović-Radmilović, N.,& Ilijić, B.. (2016). Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus). 
Београд : Археолошки институт..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_532
Petković S, Gavrilović Vitas N, Miladinović-Radmilović N, Ilijić B. Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus). 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_532 .
Petković, Sofija, Gavrilović Vitas, Nadežda, Miladinović-Radmilović, Nataša, Ilijić, Bojana, "Погребни ритуал и Дионисов култ у Равни (Timacum Minus)" (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_532 .

Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini

Petković, Sofija; Ilijić, Bojana; Radinović, Nikola

(Beograd : Arheološki institut, 2014)

TY  - CONF
AU  - Petković, Sofija
AU  - Ilijić, Bojana
AU  - Radinović, Nikola
PY  - 2014
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1391
AB  - Rimsko utvrđenje Timacum Minus nalazi se na oko 8km severno od Knjaževca i 800m severoistočno od sela Ravna na levoj obali Belog Timoka. Arheološka istraživanja ovog nalazišta započeo je 1975 . godine Arheološki institut i Beograda koji u saradnji sa Zavičajnim muzejom Knjaževca realizuje ovaj projekat već skoro četiri decenije.
PB  - Beograd : Arheološki institut
C3  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2013. godini
T1  - Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini
EP  - 81
SP  - 77
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1391
ER  - 
@conference{
author = "Petković, Sofija and Ilijić, Bojana and Radinović, Nikola",
year = "2014",
abstract = "Rimsko utvrđenje Timacum Minus nalazi se na oko 8km severno od Knjaževca i 800m severoistočno od sela Ravna na levoj obali Belog Timoka. Arheološka istraživanja ovog nalazišta započeo je 1975 . godine Arheološki institut i Beograda koji u saradnji sa Zavičajnim muzejom Knjaževca realizuje ovaj projekat već skoro četiri decenije.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2013. godini",
title = "Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini",
pages = "81-77",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1391"
}
Petković, S., Ilijić, B.,& Radinović, N.. (2014). Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2013. godini
Beograd : Arheološki institut., 77-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1391
Petković S, Ilijić B, Radinović N. Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2013. godini. 2014;:77-81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1391 .
Petković, Sofija, Ilijić, Bojana, Radinović, Nikola, "Nekropola Slog – Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca. Zaštitna arheološka iskopavanja u 2013. godini" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2013. godini (2014):77-81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1391 .

Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka

Petković, Sofija; Ilijić, Bojana

(Arheološki institut, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Petković, Sofija
AU  - Ilijić, Bojana
PY  - 2013
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/191
AB  - Prilikom sistematskih arheoloških iskopavanja 1991. godine u utvrđenju Timacum Minus,u selu Ravna kod Knjaževca (istočna Srbija), otkriven je votivni spomenik Jupiteru Paternu, koji posvećuje Lucius Petronius Timachus, veteran VII Klaudijeve legije. Na ovom spomeniku prvi put se pojavljuje kognomen Timachus, najverovatnije izveden iz etnonima Timachi ili hidronima Timachus, koji su zabeleženi u istorijskim izvorima rimskog perioda. Prema reci Timakusu (današnji Timok) nazvani su gornjomezijska utvrđenja i naselja Timacum Maius i Timacum Minus, a možda i čitava geografska oblast sliva ove reke. Votivni spomenik Jupiteru Paternu sekundarno je upotrebljen kao građevinski materijal za adaptaciju građevine u središtu utvrđenja, od istraživača označene kao horreum, u poslednjoj fazi života Timakum Minusa u prvoj polovini V veka. Nakon analize arheološkog konteksta nalaza nadgrobnih i votivnih spomenika iz Ravne korišćenih kao spolije, izdvojena su tri perioda njihove upotrebe od poslednje trećine III do sredine V veka. Upotreba spolija sa starijih nekropola i javnih građevina, pre svega hramova, ukazuje na promene u sastavu stanovništva Timakum Minusa u poznorimskom periodu, koje su prouzrokovane istorijskim događajima: napuštanjem provincije Dakije u vreme cara Aurelijana 272. godine, ishodom Hadrijanopoljske bitke, odnosno pobedom Gota nad vojskom cara Valensa 378. godine i invazijom Atilinih Huna na teritoriju Carstva 441/443. godine.
AB  - During the systematic archaeological excavations in the fortress of Timacum Minus in Ravna near Knja'evac in 1991, a votive altar of Jupiter Paternus, dedicated by Lucius Petronius Timachus, a veteran of the legion VII Claudia, was discovered. The name (cognomen) Timachus was noted for the first time on this monument. It was developed from the ethnonime Timachi, or the hydronime Timachus, known from the historical resources of the Roman period. Timacum Maius and Timacum Minus, the fortifications and settlements in Upper Moesia, were named after the river Timachus (modern Timok), as was, probably, the whole region of the Basin of Timok. The votive altar of Jupiter Paternus was in secondary use as a construction material in the reconstruction of the horreum in the last phase of life in Timacim Minus, in the first half of 5th century A.D. The analysis of the archaeological context of the votive and funeral monuments from Ravna, used as spolia, have distinguished the three periods of their use from the last third of the 3rd century to the middle of the 5th century A.D.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Starinar
T1  - Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka
T1  - Votive altar of Lucius Petronius Timachus
EP  - 72
IS  - 63
SP  - 53
DO  - 10.2298/STA1363053P
ER  - 
@article{
author = "Petković, Sofija and Ilijić, Bojana",
year = "2013",
abstract = "Prilikom sistematskih arheoloških iskopavanja 1991. godine u utvrđenju Timacum Minus,u selu Ravna kod Knjaževca (istočna Srbija), otkriven je votivni spomenik Jupiteru Paternu, koji posvećuje Lucius Petronius Timachus, veteran VII Klaudijeve legije. Na ovom spomeniku prvi put se pojavljuje kognomen Timachus, najverovatnije izveden iz etnonima Timachi ili hidronima Timachus, koji su zabeleženi u istorijskim izvorima rimskog perioda. Prema reci Timakusu (današnji Timok) nazvani su gornjomezijska utvrđenja i naselja Timacum Maius i Timacum Minus, a možda i čitava geografska oblast sliva ove reke. Votivni spomenik Jupiteru Paternu sekundarno je upotrebljen kao građevinski materijal za adaptaciju građevine u središtu utvrđenja, od istraživača označene kao horreum, u poslednjoj fazi života Timakum Minusa u prvoj polovini V veka. Nakon analize arheološkog konteksta nalaza nadgrobnih i votivnih spomenika iz Ravne korišćenih kao spolije, izdvojena su tri perioda njihove upotrebe od poslednje trećine III do sredine V veka. Upotreba spolija sa starijih nekropola i javnih građevina, pre svega hramova, ukazuje na promene u sastavu stanovništva Timakum Minusa u poznorimskom periodu, koje su prouzrokovane istorijskim događajima: napuštanjem provincije Dakije u vreme cara Aurelijana 272. godine, ishodom Hadrijanopoljske bitke, odnosno pobedom Gota nad vojskom cara Valensa 378. godine i invazijom Atilinih Huna na teritoriju Carstva 441/443. godine., During the systematic archaeological excavations in the fortress of Timacum Minus in Ravna near Knja'evac in 1991, a votive altar of Jupiter Paternus, dedicated by Lucius Petronius Timachus, a veteran of the legion VII Claudia, was discovered. The name (cognomen) Timachus was noted for the first time on this monument. It was developed from the ethnonime Timachi, or the hydronime Timachus, known from the historical resources of the Roman period. Timacum Maius and Timacum Minus, the fortifications and settlements in Upper Moesia, were named after the river Timachus (modern Timok), as was, probably, the whole region of the Basin of Timok. The votive altar of Jupiter Paternus was in secondary use as a construction material in the reconstruction of the horreum in the last phase of life in Timacim Minus, in the first half of 5th century A.D. The analysis of the archaeological context of the votive and funeral monuments from Ravna, used as spolia, have distinguished the three periods of their use from the last third of the 3rd century to the middle of the 5th century A.D.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Starinar",
title = "Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka, Votive altar of Lucius Petronius Timachus",
pages = "72-53",
number = "63",
doi = "10.2298/STA1363053P"
}
Petković, S.,& Ilijić, B.. (2013). Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka. in Starinar
Arheološki institut, Beograd.(63), 53-72.
https://doi.org/10.2298/STA1363053P
Petković S, Ilijić B. Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka. in Starinar. 2013;(63):53-72.
doi:10.2298/STA1363053P .
Petković, Sofija, Ilijić, Bojana, "Votivni spomenik Lucija Petronija Timaka" in Starinar, no. 63 (2013):53-72,
https://doi.org/10.2298/STA1363053P . .