Marjanović, Milica

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-2588-1380
  • Marjanović, Milica (21)
  • Марјановић, Милица (2)
Projects

Author's Bibliography

Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini

Marjanović, Milica; Mrđić, Nemanja; Golubović, Snežana

(Beograd : Arheološki institut, 2023)

TY  - CHAP
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Golubović, Snežana
PY  - 2023
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1359
AB  - Arheološka istraživanja legijskog logora VII Klaudijeve legije na Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka. Manja sondažna iskopavanja su na tom prostoru vršena u nekolik navrata tokom 20 veka. Nova faza multidisciplinarnih istraživanja započeta je 2002. godine na više lokacija na Viminacijumu, pa su, pored samih iskopavanja, uvedeni i različiti vidovi geofizičke prospekcije i daljinske detekcije. Obimniji arheološki radovi na prostoru legijskog logora sprovedeni su tek 2002. i 2003. godine, kada je istražen veći deo severne kapije logora (porta praetoria). Nakon duže pauze, 2016. godine su nastavljena iskopavanja legijskog logora, koja se od tada vrše u kontinuitetu. Ova istraživanja bila su zaštitnog karaktera i sprovedena su sistemom sondi, dok sistematska istraživanja u okviru nove kvadratne mreže započinju krajem 2018. godine. Novija iskopavanja bila su usmerena pretežno na severozapadni deo utvrđenja, pre svega na severni i zapadni bedem sa kulama i kapijama, kao i objekte u njihovoj neposrednoj blizini. Tom prilikom je istraženo više različitih celina, a identifikovane su dve glavne faze izgradnje logora – starija datovana u poslednje decenije 1. veka, tačnije u vreme dinastije Flavijevaca i mlađa, datovana kroz više etapa od početka 2. do početka 4. veka. Tokom 2020. godine su, pored istraživanja severnog bedema, započeta i iskopavanja u središnjem delu legijskog logora, na prostoru na kome je geofizičkom prospekcijom (protonski magnetometar i georadar) nedvosmisleno potvrđeno prostiranje principije. Odlučeno je da se središnji deo utvrđenja definiše kao Sektor V, a da se iskopavanja sprovedu u okviru ranije postavljene kvadratne mreže, koja je proširena na ceo logor. Radovi su obuhvatili osam kvadrata (T/20-21 i U-V/20-22) i pokrili prostor od 800 m2, u okviru kojih su otkriveni i delimično ili u potpunosti istraženi ostaci središnjeg/istočnog dela principije (sl. 1).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
T1  - Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini
EP  - 88
SP  - 73
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359
ER  - 
@inbook{
author = "Marjanović, Milica and Mrđić, Nemanja and Golubović, Snežana",
year = "2023",
abstract = "Arheološka istraživanja legijskog logora VII Klaudijeve legije na Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka. Manja sondažna iskopavanja su na tom prostoru vršena u nekolik navrata tokom 20 veka. Nova faza multidisciplinarnih istraživanja započeta je 2002. godine na više lokacija na Viminacijumu, pa su, pored samih iskopavanja, uvedeni i različiti vidovi geofizičke prospekcije i daljinske detekcije. Obimniji arheološki radovi na prostoru legijskog logora sprovedeni su tek 2002. i 2003. godine, kada je istražen veći deo severne kapije logora (porta praetoria). Nakon duže pauze, 2016. godine su nastavljena iskopavanja legijskog logora, koja se od tada vrše u kontinuitetu. Ova istraživanja bila su zaštitnog karaktera i sprovedena su sistemom sondi, dok sistematska istraživanja u okviru nove kvadratne mreže započinju krajem 2018. godine. Novija iskopavanja bila su usmerena pretežno na severozapadni deo utvrđenja, pre svega na severni i zapadni bedem sa kulama i kapijama, kao i objekte u njihovoj neposrednoj blizini. Tom prilikom je istraženo više različitih celina, a identifikovane su dve glavne faze izgradnje logora – starija datovana u poslednje decenije 1. veka, tačnije u vreme dinastije Flavijevaca i mlađa, datovana kroz više etapa od početka 2. do početka 4. veka. Tokom 2020. godine su, pored istraživanja severnog bedema, započeta i iskopavanja u središnjem delu legijskog logora, na prostoru na kome je geofizičkom prospekcijom (protonski magnetometar i georadar) nedvosmisleno potvrđeno prostiranje principije. Odlučeno je da se središnji deo utvrđenja definiše kao Sektor V, a da se iskopavanja sprovedu u okviru ranije postavljene kvadratne mreže, koja je proširena na ceo logor. Radovi su obuhvatili osam kvadrata (T/20-21 i U-V/20-22) i pokrili prostor od 800 m2, u okviru kojih su otkriveni i delimično ili u potpunosti istraženi ostaci središnjeg/istočnog dela principije (sl. 1).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini",
booktitle = "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini",
pages = "88-73",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359"
}
Marjanović, M., Mrđić, N.,& Golubović, S.. (2023). Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini
Beograd : Arheološki institut., 73-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359
Marjanović M, Mrđić N, Golubović S. Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini. in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini. 2023;:73-88.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359 .
Marjanović, Milica, Mrđić, Nemanja, Golubović, Snežana, "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni principije u 2020. godini" in Arheologija u Srbiji. Projekti Arheološkog instituta u 2020. godini (2023):73-88,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1359 .

Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma

Danković, Ilija; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2022)

TY  - CHAP
AU  - Danković, Ilija
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/472
AB  - Ancient writers are known for often neglecting
a number of important social topics in
their works, thus, to a great extent influencing
modern interpretations of Roman history and archaeology
scholars, as well as the very choice of
subjects dominating these sciences during 19th and
20th century. Moreover, history and archaeology of
the Roman period developed during the imperial
expansion of European colonial forces and this is
why the contemporary dominant political thought
influenced most of the early researchers and their
perceptions of the past.1 For more than a century,
the archaeology and history of the Roman period
were dominated by topics related to military
conquests, administration, and building activities,
while neglecting entire social groups, such as
women, children, slaves or foreigners. Because of
all of the factors listed above, we are often looking
at a distorted image of the Roman society, characterised
by stereotypes, which are deepened and
persist even with some of the modern researchers.
The most common among them – supported by
rigid misogynistic attitudes of ancient male authors
– remain connected to the life and position
of women in Antiquity. This is why the roles they
played in the past are often simplified and insufficiently
researched.2 Over the past thirty years,
the global situation in science has significantly
changed, although in domestic literature this topic
is still rather unpopular. Despite that, a slight
increase in interest for studying women of the Roman
period in the territory of present-day Serbia
is noticeable.
AB  - Антички писци су у својим делима зане- маривали низ важних друштвених тема, што је умногоме утицало на модерне интерпретације проучавалаца римске историје и археологије, као и на сам избор тема које су доминирале у oвим наукама током 19. и 20. века. Поред тога, историја и археологија римског периода су се развијале у време империјалне експанзије европских коло- нијалних сила, те је тадашња доминантна поли- тичка мисао утицала на већину раних истражи- вача и њихове перцепције прошлости.1 Више од стотину година уназад у археологији и историји римског периода преовладавају теме везане за војску, освајања, администрацију и грађевинске подухвате, док су читаве групе становништва, попут жена, деце, робова или странаца, биле запостављене. Због свега наведеног често смо у прилици да гледамо искривљену слику римског друштва, а њу одликују стереотипи, који се про- дубљују и истрајавају чак и међу неким савре- меним истраживачима. Најчешћи међу њима – поткрепљени ригидним мизогиним ставовима античких, мушких аутора – везани су за живот и положај жена у антици, па су често улоге које су оне имале у прошлости поједностављене и недовољно истражене.2 Ситуација у науци се на глобалном нивоу по овом питању драстично променила последњих 30 година, док је у домаћој литератури та тема и даље прилично непопулар- на. Упркос томе, може се приметити благи пораст интересовања за проучавање жена у римском пе- риоду на тлу Србије.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Vivere in vrbe Viminacium
T1  - Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma
T1  - Woman, wife, mother: everyday life of female residents of Viminacium
EP  - 282
SP  - 203
VL  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_472
ER  - 
@inbook{
author = "Danković, Ilija and Marjanović, Milica",
year = "2022",
abstract = "Ancient writers are known for often neglecting
a number of important social topics in
their works, thus, to a great extent influencing
modern interpretations of Roman history and archaeology
scholars, as well as the very choice of
subjects dominating these sciences during 19th and
20th century. Moreover, history and archaeology of
the Roman period developed during the imperial
expansion of European colonial forces and this is
why the contemporary dominant political thought
influenced most of the early researchers and their
perceptions of the past.1 For more than a century,
the archaeology and history of the Roman period
were dominated by topics related to military
conquests, administration, and building activities,
while neglecting entire social groups, such as
women, children, slaves or foreigners. Because of
all of the factors listed above, we are often looking
at a distorted image of the Roman society, characterised
by stereotypes, which are deepened and
persist even with some of the modern researchers.
The most common among them – supported by
rigid misogynistic attitudes of ancient male authors
– remain connected to the life and position
of women in Antiquity. This is why the roles they
played in the past are often simplified and insufficiently
researched.2 Over the past thirty years,
the global situation in science has significantly
changed, although in domestic literature this topic
is still rather unpopular. Despite that, a slight
increase in interest for studying women of the Roman
period in the territory of present-day Serbia
is noticeable., Антички писци су у својим делима зане- маривали низ важних друштвених тема, што је умногоме утицало на модерне интерпретације проучавалаца римске историје и археологије, као и на сам избор тема које су доминирале у oвим наукама током 19. и 20. века. Поред тога, историја и археологија римског периода су се развијале у време империјалне експанзије европских коло- нијалних сила, те је тадашња доминантна поли- тичка мисао утицала на већину раних истражи- вача и њихове перцепције прошлости.1 Више од стотину година уназад у археологији и историји римског периода преовладавају теме везане за војску, освајања, администрацију и грађевинске подухвате, док су читаве групе становништва, попут жена, деце, робова или странаца, биле запостављене. Због свега наведеног често смо у прилици да гледамо искривљену слику римског друштва, а њу одликују стереотипи, који се про- дубљују и истрајавају чак и међу неким савре- меним истраживачима. Најчешћи међу њима – поткрепљени ригидним мизогиним ставовима античких, мушких аутора – везани су за живот и положај жена у антици, па су често улоге које су оне имале у прошлости поједностављене и недовољно истражене.2 Ситуација у науци се на глобалном нивоу по овом питању драстично променила последњих 30 година, док је у домаћој литератури та тема и даље прилично непопулар- на. Упркос томе, може се приметити благи пораст интересовања за проучавање жена у римском пе- риоду на тлу Србије.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Vivere in vrbe Viminacium",
booktitle = "Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma, Woman, wife, mother: everyday life of female residents of Viminacium",
pages = "282-203",
volume = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_472"
}
Danković, I.,& Marjanović, M.. (2022). Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma. in Vivere in vrbe Viminacium
Beograd : Arheološki institut., 1, 203-282.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_472
Danković I, Marjanović M. Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma. in Vivere in vrbe Viminacium. 2022;1:203-282.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_472 .
Danković, Ilija, Marjanović, Milica, "Žena, supruga, majкa: svaкodnevnica stanovnica Viminacijuma" in Vivere in vrbe Viminacium, 1 (2022):203-282,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_472 .

Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions

Mrđić, Nemanja; Kosanović, Ivana; Marjanović, Milica

(Belgrade : Institute of Archaeology, 2022)

TY  - CONF
AU  - Mrđić, Nemanja
AU  - Kosanović, Ivana
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2022
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/646
AB  - Since 1987, when the first part of the Roman Limes was
inscribed to the UNESCO List of World Heritage, there has been an idea
to unite this system, stretching over 5,000 km across the Roman
provinces in Europe, the Near East and North Africa, into one big site
– Frontiers of the Roman Empire (Ployer, Polak and Schmidt 2017).
Apart from Hadrian’s and Antonine’s wall, the Lower Germanic, the
Upper German-Raetian Limes and the western part of the Danube
Limes have also been inscribed to this list so far.
The Danube Limes was divided into two segments – western and eastern, with the parts in Germany, Slovakia and Austria already
inscribed. The nomination of the eastern part of the Danube Limes is
a joint project of four countries – Croatia, Serbia, Romania and
Bulgaria.
The Limes section in Serbia is 450 km long. Archaeological
prospection and excavations have confirmed the existence of
approximately 80 sites, 10 in the province of Pannonia Inferior and 70
in Moesia Superior (Korać et al. 2014). For the revised Tentative List,
35 sites were selected (Tentative List).
PB  - Belgrade : Institute of Archaeology
C3  - Programme and Abstracts
T1  - Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions
EP  - 33
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646
ER  - 
@conference{
author = "Mrđić, Nemanja and Kosanović, Ivana and Marjanović, Milica",
year = "2022",
abstract = "Since 1987, when the first part of the Roman Limes was
inscribed to the UNESCO List of World Heritage, there has been an idea
to unite this system, stretching over 5,000 km across the Roman
provinces in Europe, the Near East and North Africa, into one big site
– Frontiers of the Roman Empire (Ployer, Polak and Schmidt 2017).
Apart from Hadrian’s and Antonine’s wall, the Lower Germanic, the
Upper German-Raetian Limes and the western part of the Danube
Limes have also been inscribed to this list so far.
The Danube Limes was divided into two segments – western and eastern, with the parts in Germany, Slovakia and Austria already
inscribed. The nomination of the eastern part of the Danube Limes is
a joint project of four countries – Croatia, Serbia, Romania and
Bulgaria.
The Limes section in Serbia is 450 km long. Archaeological
prospection and excavations have confirmed the existence of
approximately 80 sites, 10 in the province of Pannonia Inferior and 70
in Moesia Superior (Korać et al. 2014). For the revised Tentative List,
35 sites were selected (Tentative List).",
publisher = "Belgrade : Institute of Archaeology",
journal = "Programme and Abstracts",
title = "Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions",
pages = "33-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646"
}
Mrđić, N., Kosanović, I.,& Marjanović, M.. (2022). Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions. in Programme and Abstracts
Belgrade : Institute of Archaeology., 31-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646
Mrđić N, Kosanović I, Marjanović M. Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions. in Programme and Abstracts. 2022;:31-33.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646 .
Mrđić, Nemanja, Kosanović, Ivana, Marjanović, Milica, "Danube limes in Serbia: on the way to a UNESCO World heritage site – problems, challenges and solutions" in Programme and Abstracts (2022):31-33,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_646 .

Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini

Nikolić, Snežana; Stojić, Goran; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1209
AB  - Arheološka istraživanja vojnog logora u Viminacijumu započeta su krajem 19. veka,1 a zatim su u manjem obimu obnovljena tek nakon više decenija - početkom osamdesetih godina prošlog veka.2 Radovi su nastavljeni 2002. godine, kada je otkrivena severna kapija logora (porta praetoriae), sa istočnom i zapadnom kulom, prolazom sa dve paralelne ulice i kanalom ispod njih.3 Iste godine započeta je i geofizička prospekcija prostora na kome se nalazio logor. Od janura 2016. godine zaštitna iskopavanja legijskog logora vrše se u kontinuitetu4 i izvode se na prostoru koji se nalazi u severozapadnom delu utvrđenja (sl. 1)5. Delimično su istražene zapadna i severna kapija, sa pravougaonim kulama većih dimenzija, prolazima i odvodnim kanalima. Pored kapija, istražena je i severozapadna ugaona kula, a otkriveno je i delom istraženo deset bočnih kula, od kojih se četiri nalaze na severnom bedemu, ispraćenom u dužini od 164 m, a šest na zapadnom bedemu, koji je istražen u dužini od oko 200 m. Kule se nalaze na unutrašnjoj strani bedema, neznatno su isturene iz njegove ravni i osim ugaone, koja je trapezaste osnove, ostale su približno kvadratne osnove. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su dve osnovne faze izgradnje logora. U starijoj fazi, koja se datuje u poslednje decenije 1. veka, logor je građen od crvenke,6 dok je u mlađoj – datovanoj u period 2. veka, zidan od lomljenog škriljca i krečnjačkih kvadera. Bedem koji pripada mlađoj fazi pruža se uz spoljno lice bedema od crvenke. Bedem od crvenke je bio inkorporiran u bedem mlađe faze, a njegova širina u nadzemnom delu iznosila je 2,10 m. Zidovi mlađih kula su, uglavnom, podignuti na mestima onih iz starije faze ili oko njih, osim kula južno od zapadne kapije, gde je mlađa kula izgrađena južno od starije. U zonama bedema je istraženo više celina, uključujući i odbrambeni rov, koji je otkriven duž zapadnog bedema, dok su ispred severnog bedema konstatovani samo njegovi manji segmenti.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
T1  - Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini
EP  - 157
SP  - 145
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1209
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Snežana and Stojić, Goran and Marjanović, Milica",
year = "2021",
abstract = "Arheološka istraživanja vojnog logora u Viminacijumu započeta su krajem 19. veka,1 a zatim su u manjem obimu obnovljena tek nakon više decenija - početkom osamdesetih godina prošlog veka.2 Radovi su nastavljeni 2002. godine, kada je otkrivena severna kapija logora (porta praetoriae), sa istočnom i zapadnom kulom, prolazom sa dve paralelne ulice i kanalom ispod njih.3 Iste godine započeta je i geofizička prospekcija prostora na kome se nalazio logor. Od janura 2016. godine zaštitna iskopavanja legijskog logora vrše se u kontinuitetu4 i izvode se na prostoru koji se nalazi u severozapadnom delu utvrđenja (sl. 1)5. Delimično su istražene zapadna i severna kapija, sa pravougaonim kulama većih dimenzija, prolazima i odvodnim kanalima. Pored kapija, istražena je i severozapadna ugaona kula, a otkriveno je i delom istraženo deset bočnih kula, od kojih se četiri nalaze na severnom bedemu, ispraćenom u dužini od 164 m, a šest na zapadnom bedemu, koji je istražen u dužini od oko 200 m. Kule se nalaze na unutrašnjoj strani bedema, neznatno su isturene iz njegove ravni i osim ugaone, koja je trapezaste osnove, ostale su približno kvadratne osnove. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su dve osnovne faze izgradnje logora. U starijoj fazi, koja se datuje u poslednje decenije 1. veka, logor je građen od crvenke,6 dok je u mlađoj – datovanoj u period 2. veka, zidan od lomljenog škriljca i krečnjačkih kvadera. Bedem koji pripada mlađoj fazi pruža se uz spoljno lice bedema od crvenke. Bedem od crvenke je bio inkorporiran u bedem mlađe faze, a njegova širina u nadzemnom delu iznosila je 2,10 m. Zidovi mlađih kula su, uglavnom, podignuti na mestima onih iz starije faze ili oko njih, osim kula južno od zapadne kapije, gde je mlađa kula izgrađena južno od starije. U zonama bedema je istraženo više celina, uključujući i odbrambeni rov, koji je otkriven duž zapadnog bedema, dok su ispred severnog bedema konstatovani samo njegovi manji segmenti.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini",
booktitle = "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini",
pages = "157-145",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1209"
}
Nikolić, S., Stojić, G.,& Marjanović, M.. (2021). Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini
Beograd : Arheološki institut., 145-157.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1209
Nikolić S, Stojić G, Marjanović M. Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini. 2021;:145-157.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1209 .
Nikolić, Snežana, Stojić, Goran, Marjanović, Milica, "Legijski logor u Viminacijumu: arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2018. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2018. godini (2021):145-157,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1209 .

Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini

Stojić, Goran; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1193
AB  - Arheološka istraživanja vojnog logora u Viminacijumu1 sa prekidima se vrše još od kraja 19. veka. Manja sondažna istraživanja vršena su početkom osamdesetih godina prošlog veka,2 a radovi su nastavljeni 2002. godine, kada su započeta istraživanja severne kapije logora (porta praetoria). Iste godine započeta je i geofizička prospekcija prostora na kome se nalazio logor. Od janura 2016. godine zaštitna iskopavanja legijskog logora vrše se u kontinuitetu,3  a od 2018. godine i sistematska istraživanja, koja se izvode u severnom i severozapadnom delu utvrđenja.4 Istraženi su delovi zapadnog i severnog bedema, severozapadna ugaona kula, kao i deset bočnih kula, od kojih se četiri nalaze na severnom, a šest na zapadnom bedemu. Kule se nalaze na unutrašnjoj strani bedema, a njihove osnove su, uglavnom kvadratne, izuzev ugaone koja je trapezasta. Otkrivena je i zapadna kapija logora (porta principalis sinistra), a najvećim delom i severna kapija, obe sa pravouganim kulama većih dimenzija, prolazima i odvodnim kanalima. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su dve osnovne faze izgradnje logora. U starijoj fazi, koja se datuje u poslednje decenije 1. veka, logor je građen od crvenke,5 dok je u mlađoj – datovanoj u period 2. veka, zidan od lomljenog škriljca i kvadera krečnjaka. Bedem koji pripada mlađoj fazi pruža se uz spoljno lice bedema od crvenke. Bedem od crvenke je u mlađoj fazi bio inkorporiran u bedem od škriljca i krečnjaka, a njegova širina u nadzemnom delu iznosila je 2,10 m. Zidovi mlađih kula su, uglavnom, podignuti oko, ili na mestima onih iz starije faze, osim kula južno od zapadne kapije, gde je mlađa izgrađena južno od starije. U zonama bedema je istraženo više celina, uključujući i odbrambeni rov, koji je otkriven duž zapadnog bedema, dok su ispred severnog bedema konstatovani samo njegovi manji segmenti.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
T1  - Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini
EP  - 113
SP  - 99
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1193
ER  - 
@inbook{
author = "Stojić, Goran and Marjanović, Milica",
year = "2021",
abstract = "Arheološka istraživanja vojnog logora u Viminacijumu1 sa prekidima se vrše još od kraja 19. veka. Manja sondažna istraživanja vršena su početkom osamdesetih godina prošlog veka,2 a radovi su nastavljeni 2002. godine, kada su započeta istraživanja severne kapije logora (porta praetoria). Iste godine započeta je i geofizička prospekcija prostora na kome se nalazio logor. Od janura 2016. godine zaštitna iskopavanja legijskog logora vrše se u kontinuitetu,3  a od 2018. godine i sistematska istraživanja, koja se izvode u severnom i severozapadnom delu utvrđenja.4 Istraženi su delovi zapadnog i severnog bedema, severozapadna ugaona kula, kao i deset bočnih kula, od kojih se četiri nalaze na severnom, a šest na zapadnom bedemu. Kule se nalaze na unutrašnjoj strani bedema, a njihove osnove su, uglavnom kvadratne, izuzev ugaone koja je trapezasta. Otkrivena je i zapadna kapija logora (porta principalis sinistra), a najvećim delom i severna kapija, obe sa pravouganim kulama većih dimenzija, prolazima i odvodnim kanalima. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su dve osnovne faze izgradnje logora. U starijoj fazi, koja se datuje u poslednje decenije 1. veka, logor je građen od crvenke,5 dok je u mlađoj – datovanoj u period 2. veka, zidan od lomljenog škriljca i kvadera krečnjaka. Bedem koji pripada mlađoj fazi pruža se uz spoljno lice bedema od crvenke. Bedem od crvenke je u mlađoj fazi bio inkorporiran u bedem od škriljca i krečnjaka, a njegova širina u nadzemnom delu iznosila je 2,10 m. Zidovi mlađih kula su, uglavnom, podignuti oko, ili na mestima onih iz starije faze, osim kula južno od zapadne kapije, gde je mlađa izgrađena južno od starije. U zonama bedema je istraženo više celina, uključujući i odbrambeni rov, koji je otkriven duž zapadnog bedema, dok su ispred severnog bedema konstatovani samo njegovi manji segmenti.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini",
booktitle = "Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini",
pages = "113-99",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1193"
}
Stojić, G.,& Marjanović, M.. (2021). Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini
Beograd : Arheološki institut., 99-113.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1193
Stojić G, Marjanović M. Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini. 2021;:99-113.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1193 .
Stojić, Goran, Marjanović, Milica, "Legijski logor u Viminacijumu: Arheološka istraživanja u zoni zapadnog bedema u 2019. godini" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2019. godini (2021):99-113,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1193 .

Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes

Marjanović, Milica; Mrđić, Nemanja

(Beograd : Arheološki institut, 2021)

TY  - CONF
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Mrđić, Nemanja
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1365
AB  - U oktobru 2021. Godine započet međunarodni projekat ,,Living Danube Limes", čiji je glavni cilj promocija zajedničkog rimskog nasleđa u Podunavlju i povezivanje lokaliteta na dunavskom limesu u jedinstvenu turistiku celinu. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i odabir nacionalnih pilot lokacija koje će se dalje unapređivati i koje će biti povezane zajedničkom rečnom rutom. Za pilot lokaciju na srpskom segmentu limesa je izabran upravo lokalitet Lederata, a partneri na ovom projektu su pored ostalih Arheoloki institut Beograd i Opština Veliko Gradište. Ovaj projekat koji podstiče interpretaciju kulturnog nasleđa kroz elemente storytelling-a i oživljavanja istorije može biti prekretnica u saradnji naunih institucija i lokalnih uprava i primer dobre prakse koji će rezultirati adekvatnom zaštitom i prezentacijom ovog lokaliteta čiji izuzetan turistički potencijal tek počinje da se koristi.
PB  - Beograd : Arheološki institut
C3  - Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти
T1  - Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365
ER  - 
@conference{
author = "Marjanović, Milica and Mrđić, Nemanja",
year = "2021",
abstract = "U oktobru 2021. Godine započet međunarodni projekat ,,Living Danube Limes", čiji je glavni cilj promocija zajedničkog rimskog nasleđa u Podunavlju i povezivanje lokaliteta na dunavskom limesu u jedinstvenu turistiku celinu. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je i odabir nacionalnih pilot lokacija koje će se dalje unapređivati i koje će biti povezane zajedničkom rečnom rutom. Za pilot lokaciju na srpskom segmentu limesa je izabran upravo lokalitet Lederata, a partneri na ovom projektu su pored ostalih Arheoloki institut Beograd i Opština Veliko Gradište. Ovaj projekat koji podstiče interpretaciju kulturnog nasleđa kroz elemente storytelling-a i oživljavanja istorije može biti prekretnica u saradnji naunih institucija i lokalnih uprava i primer dobre prakse koji će rezultirati adekvatnom zaštitom i prezentacijom ovog lokaliteta čiji izuzetan turistički potencijal tek počinje da se koristi.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти",
title = "Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365"
}
Marjanović, M.,& Mrđić, N.. (2021). Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes. in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365
Marjanović M, Mrđić N. Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes. in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365 .
Marjanović, Milica, Mrđić, Nemanja, "Rimska Lederata i njena promocija u okviru međunarodnog projekta Living Danube Limes" in Српско археолошко друштво: XLIV Скупштина и годишњи скуп, Параћин, 14. – 16. октобар 2021. године: програм, извештаји и апстракти (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1365 .

The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium

Nikolić, Snežana; Marjanović, Milica; Stojić, Goran

(Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacijum, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Stojić, Goran
PY  - 2021
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/936
AB  - During more recent archaeological research in the area of the legionary fort of the Legio VII Claudia in Viminacium, a part of the defensive ditch along the north-western part of the camp was also explored. Several archaeological units were discovered in this area, among others, a smaller necropolis with skeletal burials as well. This necropolis consists of 36 graves, mostly with brick and tegulae constructions, and also several freely buried individuals. On the basis of the stratigraphy and the few find of coins, this necropolis was dated to the second half of the 4th century. It is interesting to note that the most numerous graves at the necropolis are those of new-borns and children, with only a few adult individuals registered.
PB  - Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacijum
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science
T1  - The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium
EP  - 40
IS  - 17
SP  - 15
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_936
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Snežana and Marjanović, Milica and Stojić, Goran",
year = "2021",
abstract = "During more recent archaeological research in the area of the legionary fort of the Legio VII Claudia in Viminacium, a part of the defensive ditch along the north-western part of the camp was also explored. Several archaeological units were discovered in this area, among others, a smaller necropolis with skeletal burials as well. This necropolis consists of 36 graves, mostly with brick and tegulae constructions, and also several freely buried individuals. On the basis of the stratigraphy and the few find of coins, this necropolis was dated to the second half of the 4th century. It is interesting to note that the most numerous graves at the necropolis are those of new-borns and children, with only a few adult individuals registered.",
publisher = "Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacijum, Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science",
title = "The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium",
pages = "40-15",
number = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_936"
}
Nikolić, S., Marjanović, M.,& Stojić, G.. (2021). The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium. in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science
Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacijum.(17), 15-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_936
Nikolić S, Marjanović M, Stojić G. The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium. in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science. 2021;(17):15-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_936 .
Nikolić, Snežana, Marjanović, Milica, Stojić, Goran, "The necropolis along the north-western corner of the legionary fortress in Viminacium" in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science, no. 17 (2021):15-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_936 .

Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium

Stojić, Goran; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/350
AB  - Prilikom iskopavanja zone zapadne kapije legijskog logora na Viminacijumu, 2018. godine je na prostorn odbrambenog rova istražen kasnoantički horizont sa više različitih celina. Tom prilikom otkriven je deo manje nekropole, sedam građevina i pet kružnih peći. Ove celine su podignute pretežno na prostoru odbrambenog rova, nakon njegovog zatrpavanja, a nalaze se severno i južno od komunikacije koja je vodila od zapadne kapije logora ka gradu. Jedna od istraženih građevina je predmet ovog rada, obeležena u dokumentaciji kao objekat 7. Objekat je lociran jugozapadno od kapije i južno od glavne komunikacije koja je vodila od logora ka gradu, na udaljenosti od oko 8 m od zapadnog bedema (extra muros). Ima nepravilnu pravougaonu, gotovo kvadratnu osnovu, čije spoljašnje dimenzije iznose 8,10/7,70 x 7,75/6,90 m. Zidovi nisu bili konstruktivno povezani već bočnim stranama naležu jedan na drugog, a njihova najviša očuvana visina iznosi 1,20 m. U izgradnji objekta korišćeni su različiti materijali - fragmenti opeka, tegula i imbreksa, kamena škriljca i blokova od krečnjaka, sporadično i crvenke, a uočena je i upotreba spolija; kao vezivni materijal korišćeni su krečni malter i glina. Na zidovima su uočene prepravke, a u unutrašnjosti i jedan manji pregradni zid, koji predstavlja kasniju dogradnju. Objekat je datovan u IV vek, pre svega na osnovu novca. Pokretni nalazi ukazuju na svakodnevne i ekonomske aktivnosti, izuzev nekoliko primeraka oružja. U širem kontekstu i u odnosu na ostale građevine otkrivene u istoj zoni, objekat 7 se može protumačiti kao ekonomski objekat koji je bio deo nekog većeg zanatskog kompleksa.
AB  - A late Roman horizon comprised of multiple units was investigated in the area of a defensive ditch during the excavations of the western gate zone of Viminacium S legionary camp in 2018. The subject of this paper, marked as building 7 in the internal documentation, was among them. Building 7 was located to the southwest of the gate, and it is oriented parallel to the western rampart of the camp. It was built after the filling of the defensive ditch, over the layers of its filling, using different techniques and materials. According (mostly) to coins, the building is dated to the fourth century. Small finds in the building point to everyday and economic activities, except for several finds of weaponry. In a broader context and in relation to other structures discovered in the extramuros zone of the western rampart, building 7 can be interpreted as an economic structure that was part of a larger craftsmanship complex.
PB  - Beograd : Arheološki institut
PB  - Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium
T2  - Archaeology and Science / Arheologija i prirodne nauke
T1  - Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium
T1  - Kasnoantički objekat na lokalitetu Čair-castrum - prilog proučavanju profane arhitekture Viminacijuma
EP  - 45
IS  - 16
SP  - 21
DO  - 10.18485/arhe_apn.2020.16.3
ER  - 
@article{
author = "Stojić, Goran and Marjanović, Milica",
year = "2020",
abstract = "Prilikom iskopavanja zone zapadne kapije legijskog logora na Viminacijumu, 2018. godine je na prostorn odbrambenog rova istražen kasnoantički horizont sa više različitih celina. Tom prilikom otkriven je deo manje nekropole, sedam građevina i pet kružnih peći. Ove celine su podignute pretežno na prostoru odbrambenog rova, nakon njegovog zatrpavanja, a nalaze se severno i južno od komunikacije koja je vodila od zapadne kapije logora ka gradu. Jedna od istraženih građevina je predmet ovog rada, obeležena u dokumentaciji kao objekat 7. Objekat je lociran jugozapadno od kapije i južno od glavne komunikacije koja je vodila od logora ka gradu, na udaljenosti od oko 8 m od zapadnog bedema (extra muros). Ima nepravilnu pravougaonu, gotovo kvadratnu osnovu, čije spoljašnje dimenzije iznose 8,10/7,70 x 7,75/6,90 m. Zidovi nisu bili konstruktivno povezani već bočnim stranama naležu jedan na drugog, a njihova najviša očuvana visina iznosi 1,20 m. U izgradnji objekta korišćeni su različiti materijali - fragmenti opeka, tegula i imbreksa, kamena škriljca i blokova od krečnjaka, sporadično i crvenke, a uočena je i upotreba spolija; kao vezivni materijal korišćeni su krečni malter i glina. Na zidovima su uočene prepravke, a u unutrašnjosti i jedan manji pregradni zid, koji predstavlja kasniju dogradnju. Objekat je datovan u IV vek, pre svega na osnovu novca. Pokretni nalazi ukazuju na svakodnevne i ekonomske aktivnosti, izuzev nekoliko primeraka oružja. U širem kontekstu i u odnosu na ostale građevine otkrivene u istoj zoni, objekat 7 se može protumačiti kao ekonomski objekat koji je bio deo nekog većeg zanatskog kompleksa., A late Roman horizon comprised of multiple units was investigated in the area of a defensive ditch during the excavations of the western gate zone of Viminacium S legionary camp in 2018. The subject of this paper, marked as building 7 in the internal documentation, was among them. Building 7 was located to the southwest of the gate, and it is oriented parallel to the western rampart of the camp. It was built after the filling of the defensive ditch, over the layers of its filling, using different techniques and materials. According (mostly) to coins, the building is dated to the fourth century. Small finds in the building point to everyday and economic activities, except for several finds of weaponry. In a broader context and in relation to other structures discovered in the extramuros zone of the western rampart, building 7 can be interpreted as an economic structure that was part of a larger craftsmanship complex.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut, Beograd : Centar za nove tehnologije Viminacium",
journal = "Archaeology and Science / Arheologija i prirodne nauke",
title = "Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium, Kasnoantički objekat na lokalitetu Čair-castrum - prilog proučavanju profane arhitekture Viminacijuma",
pages = "45-21",
number = "16",
doi = "10.18485/arhe_apn.2020.16.3"
}
Stojić, G.,& Marjanović, M.. (2020). Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium. in Archaeology and Science / Arheologija i prirodne nauke
Beograd : Arheološki institut.(16), 21-45.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.3
Stojić G, Marjanović M. Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium. in Archaeology and Science / Arheologija i prirodne nauke. 2020;(16):21-45.
doi:10.18485/arhe_apn.2020.16.3 .
Stojić, Goran, Marjanović, Milica, "Late Roman building at the Čair-castrum site: Contribution to the study of the profane architecture of Viminacium" in Archaeology and Science / Arheologija i prirodne nauke, no. 16 (2020):21-45,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2020.16.3 . .

Roman Engagement ring from Viminacium

Nikolić, Snežana; Marjanović, Milica

(Editura MEGA, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2020
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1208
AB  - During the rescue investigation of the northwestern part of the legionary fort at Viminacium, a silver ring with a cameo was discovered. It was an engagement ring, with an inserted cameo with a specific representation of the so-called dextrarum iunctio motif, accompanied with an inscription
- OMONI(A). The ring is peculiar because of the motif and the inscription on it, as well as because of the context of the find. Namely, it was found in the defensive ditch of the legionary fort of the VII Claudia legion. The find is dated to the second half of the III century, using coins and pottery from the same horizon.
AB  - În timpul săpăturilor de salvare efectuate în zona de nord-vest a fortului legiunii la Viminacium, a fost descoperit un inel de argint cu camee. Este vorba despre un inel de logodnă, cu o camee inserată, având o reprezentare a motivului cunoscut ca dextrarum iunctio și inscripţia OMONI(A). Este un inel special datorită atât a motivului reprezentat și a inscripţiei cât și contextului în care a fost descoperit. Mai exact, a fost descoperit în șanţul de apărare a fortului legiunii VII Claudia. Inelul se datează în a doua jumătate a secolului al III-lea, luând în calcul monedele și ceramica din același orizont.
PB  - Editura MEGA
PB  - Cluj-Napoca
T2  - Banatica
T1  - Roman Engagement ring from Viminacium
T1  - Inelul de logodnă de la Viminacium
EP  - 269
IS  - 1
SP  - 257
VL  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1208
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Snežana and Marjanović, Milica",
year = "2020",
abstract = "During the rescue investigation of the northwestern part of the legionary fort at Viminacium, a silver ring with a cameo was discovered. It was an engagement ring, with an inserted cameo with a specific representation of the so-called dextrarum iunctio motif, accompanied with an inscription
- OMONI(A). The ring is peculiar because of the motif and the inscription on it, as well as because of the context of the find. Namely, it was found in the defensive ditch of the legionary fort of the VII Claudia legion. The find is dated to the second half of the III century, using coins and pottery from the same horizon., În timpul săpăturilor de salvare efectuate în zona de nord-vest a fortului legiunii la Viminacium, a fost descoperit un inel de argint cu camee. Este vorba despre un inel de logodnă, cu o camee inserată, având o reprezentare a motivului cunoscut ca dextrarum iunctio și inscripţia OMONI(A). Este un inel special datorită atât a motivului reprezentat și a inscripţiei cât și contextului în care a fost descoperit. Mai exact, a fost descoperit în șanţul de apărare a fortului legiunii VII Claudia. Inelul se datează în a doua jumătate a secolului al III-lea, luând în calcul monedele și ceramica din același orizont.",
publisher = "Editura MEGA, Cluj-Napoca",
journal = "Banatica",
title = "Roman Engagement ring from Viminacium, Inelul de logodnă de la Viminacium",
pages = "269-257",
number = "1",
volume = "30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1208"
}
Nikolić, S.,& Marjanović, M.. (2020). Roman Engagement ring from Viminacium. in Banatica
Editura MEGA., 30(1), 257-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1208
Nikolić S, Marjanović M. Roman Engagement ring from Viminacium. in Banatica. 2020;30(1):257-269.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1208 .
Nikolić, Snežana, Marjanović, Milica, "Roman Engagement ring from Viminacium" in Banatica, 30, no. 1 (2020):257-269,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1208 .

Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine

Nikolić, Snežana; Stojić, Goran; Marjanović, Milica; Bogdanović, Ivan; Jevtović, Ljubomir

(Beograd : Arheološki institut, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Bogdanović, Ivan
AU  - Jevtović, Ljubomir
PY  - 2019
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/614
AB  - Istraživanja vojnog logora u Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka, a nakon duže pauze, manja sondažna iskopavanja na tom prostoru vršena su početkom osamdesetih godina prošlog veka.2 Radovi su nastavljeni 2002. godine, kada je većim delom istražena severna kapija logora (porta praetoriae), u okviru koje su delimično otkrivene istočna i zapadna kula, prolaz sa dve paralelne ulice popločane kamenim pločama, kao i kanal ispod ulice.3 Arheološka iskopavanja logora, nastavljena 2016. godine, bila su zaštitnog karaktera i vršena su u sistemu sondi. Na istraženom prostoru, otkriven je severozapadni ugao vojnog logora. Pored ugaone kule, otkriveni su delovi severnog i zapadnog bedema. Ispred kule je istražen odbrambeni rov, a u okviru njega i masivan zid od većih kvadera krečnjaka koji se u pravcu severoistok-jugozapad pruža od ugaone kule logora ka gradskom bedemu. Kroz središnji deo ovog zida, a iznad samog dna rova, prolazi kanal. Na istraženom segmentu zapadnog bedema i odbrambenog rova otkriven je još jedan kanal, koji se od logora pruža kroz bedem do otvora na južnoj strani masivnog zida. Pomenuti kanali su služili za odvođenje otpadnih voda iz logora. Na tom prostoru otkrivena su i četiri groba sa konstrukcijama od opeka (Nikolić et al. 2018).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
T1  - Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine
EP  - 134
SP  - 125
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_614
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Snežana and Stojić, Goran and Marjanović, Milica and Bogdanović, Ivan and Jevtović, Ljubomir",
year = "2019",
abstract = "Istraživanja vojnog logora u Viminacijumu započeta su još krajem 19. veka, a nakon duže pauze, manja sondažna iskopavanja na tom prostoru vršena su početkom osamdesetih godina prošlog veka.2 Radovi su nastavljeni 2002. godine, kada je većim delom istražena severna kapija logora (porta praetoriae), u okviru koje su delimično otkrivene istočna i zapadna kula, prolaz sa dve paralelne ulice popločane kamenim pločama, kao i kanal ispod ulice.3 Arheološka iskopavanja logora, nastavljena 2016. godine, bila su zaštitnog karaktera i vršena su u sistemu sondi. Na istraženom prostoru, otkriven je severozapadni ugao vojnog logora. Pored ugaone kule, otkriveni su delovi severnog i zapadnog bedema. Ispred kule je istražen odbrambeni rov, a u okviru njega i masivan zid od većih kvadera krečnjaka koji se u pravcu severoistok-jugozapad pruža od ugaone kule logora ka gradskom bedemu. Kroz središnji deo ovog zida, a iznad samog dna rova, prolazi kanal. Na istraženom segmentu zapadnog bedema i odbrambenog rova otkriven je još jedan kanal, koji se od logora pruža kroz bedem do otvora na južnoj strani masivnog zida. Pomenuti kanali su služili za odvođenje otpadnih voda iz logora. Na tom prostoru otkrivena su i četiri groba sa konstrukcijama od opeka (Nikolić et al. 2018).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2017. godini",
booktitle = "Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine",
pages = "134-125",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_614"
}
Nikolić, S., Stojić, G., Marjanović, M., Bogdanović, I.,& Jevtović, L.. (2019). Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
Beograd : Arheološki institut., 125-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_614
Nikolić S, Stojić G, Marjanović M, Bogdanović I, Jevtović L. Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine. in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2017. godini. 2019;:125-134.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_614 .
Nikolić, Snežana, Stojić, Goran, Marjanović, Milica, Bogdanović, Ivan, Jevtović, Ljubomir, "Istraživanja na lokalitetu Čair – Castrum (Viminacijum) 2017. godine" in Arheologija u Srbiji: projekti Arheološkog instituta u 2017. godini (2019):125-134,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_614 .

Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini

Stojić, Goran; Nikolić, Snežana; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2019)

TY  - CHAP
AU  - Stojić, Goran
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2019
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1204
AB  - Sistematska istraživanja amfiteatra, započeta krajem 2007. godine, izvođena su u kontinuitetu do sredine jula 2017. godine. Iskopavanja su vršena u okviru kvadratne mreže orijentisane severoistok–jugozapad, sa stranicama kvadrata dužine 10 m. Otkriven je najveći deo amfiteatra, dok je severozapadni deo tribina ostavljen za buduća istraživanja i primenu novih metodologija. Pored samog objekta, istražena je i površina oko amfiteatra, u okviru koje su otkriveni delovi severnog i istočnog gradskog bedema, istočna kapija grada sa dvema pravougaonim kulama, kao i ulica koja je vodila od kapije prema gradu. Uz istočni bedem istražen je i odbrambeni rov, a istočno od njega dva objekta sa apsidama (sl. 1).2 Iskopavanja na prostoru zapadno od amfiteatra započeta su 2016. godine, sa namerom da se otkrije prilaz zapadnom ulazu u objekat. U okviru kvadratne mreže (kvadrati A–B/3-7) otkriveno je nekoliko objekata, koji pripadaju različitim periodima, od kraja 1. do početka 5. veka (Nikolić et al. 2018). Cilj iskopavanja u 2017. godini bio je da se objekti istraže u potpunosti, zbog čega je bilo neophodno da se postojeći iskop proširi ka zapadu, prostoru koji nije obuhvaćen kvadratnom mrežom. Proširenje trapezaste osnove otvoreno je uz zapadne profile kvadrata A/5-7 (sl. 1).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
T1  - Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1204
ER  - 
@inbook{
author = "Stojić, Goran and Nikolić, Snežana and Marjanović, Milica",
year = "2019",
abstract = "Sistematska istraživanja amfiteatra, započeta krajem 2007. godine, izvođena su u kontinuitetu do sredine jula 2017. godine. Iskopavanja su vršena u okviru kvadratne mreže orijentisane severoistok–jugozapad, sa stranicama kvadrata dužine 10 m. Otkriven je najveći deo amfiteatra, dok je severozapadni deo tribina ostavljen za buduća istraživanja i primenu novih metodologija. Pored samog objekta, istražena je i površina oko amfiteatra, u okviru koje su otkriveni delovi severnog i istočnog gradskog bedema, istočna kapija grada sa dvema pravougaonim kulama, kao i ulica koja je vodila od kapije prema gradu. Uz istočni bedem istražen je i odbrambeni rov, a istočno od njega dva objekta sa apsidama (sl. 1).2 Iskopavanja na prostoru zapadno od amfiteatra započeta su 2016. godine, sa namerom da se otkrije prilaz zapadnom ulazu u objekat. U okviru kvadratne mreže (kvadrati A–B/3-7) otkriveno je nekoliko objekata, koji pripadaju različitim periodima, od kraja 1. do početka 5. veka (Nikolić et al. 2018). Cilj iskopavanja u 2017. godini bio je da se objekti istraže u potpunosti, zbog čega je bilo neophodno da se postojeći iskop proširi ka zapadu, prostoru koji nije obuhvaćen kvadratnom mrežom. Proširenje trapezaste osnove otvoreno je uz zapadne profile kvadrata A/5-7 (sl. 1).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1204"
}
Stojić, G., Nikolić, S.,& Marjanović, M.. (2019). Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1204
Stojić G, Nikolić S, Marjanović M. Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1204 .
Stojić, Goran, Nikolić, Snežana, Marjanović, Milica, "Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2017. godini" in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2017. godini (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1204 .

Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini

Nikolić, Snežana; Stojić, Goran; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/455
AB  - Sistematska arheološka istraživanja prostora
viminacijumskog amfiteatra započeta su
krajem 2007. godine. Iskopavanja se vrše u
okviru kvadratne mreže (dimenzije kvadrata
iznose 10 m x 10 m) orijentacije severoistokjugozapad.
U toku devet godina istraživanja otkriven
je veći deo amfitetra: arena sa ogradnim
zidom, prostorije uz zid arene, istočni i zapadni
ulazi u objekat, kao i veći deo tribina. Na površinama
oko samog amfiteatra, istočno i jugoistočno,
otkriven je istočni bedem grada i kapija
flankirana dvema pravougaonim kulama, kao i
ulica koja je od kapije vodila ka zapadu. Istražen
je i odbrambeni rov istočno od bedema, kao
i dva objekta sa apsidama. Uz severni deo tribina,
otkriven je manji deo gradskog bedema.
Dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da je
amfiteatar bio izgrađen početkom 2. veka i da je
bio korišćen je do prve polovine 4. veka. Nakon
prestanka njegove funkcije, u kasnoantičkom
periodu je na prostoru ovog objekta formirana
nekropola, u okviru koje je istraženo preko 60
skeletno sahranjenih pokojnika, među kojima
je veliki broj dečjih grobova.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
T1  - Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini
EP  - 68
SP  - 61
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_455
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Snežana and Stojić, Goran and Marjanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Sistematska arheološka istraživanja prostora
viminacijumskog amfiteatra započeta su
krajem 2007. godine. Iskopavanja se vrše u
okviru kvadratne mreže (dimenzije kvadrata
iznose 10 m x 10 m) orijentacije severoistokjugozapad.
U toku devet godina istraživanja otkriven
je veći deo amfitetra: arena sa ogradnim
zidom, prostorije uz zid arene, istočni i zapadni
ulazi u objekat, kao i veći deo tribina. Na površinama
oko samog amfiteatra, istočno i jugoistočno,
otkriven je istočni bedem grada i kapija
flankirana dvema pravougaonim kulama, kao i
ulica koja je od kapije vodila ka zapadu. Istražen
je i odbrambeni rov istočno od bedema, kao
i dva objekta sa apsidama. Uz severni deo tribina,
otkriven je manji deo gradskog bedema.
Dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da je
amfiteatar bio izgrađen početkom 2. veka i da je
bio korišćen je do prve polovine 4. veka. Nakon
prestanka njegove funkcije, u kasnoantičkom
periodu je na prostoru ovog objekta formirana
nekropola, u okviru koje je istraženo preko 60
skeletno sahranjenih pokojnika, među kojima
je veliki broj dečjih grobova.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini",
booktitle = "Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini",
pages = "68-61",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_455"
}
Nikolić, S., Stojić, G.,& Marjanović, M.. (2018). Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
Beograd : Arheološki institut., 61-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_455
Nikolić S, Stojić G, Marjanović M. Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini. 2018;:61-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_455 .
Nikolić, Snežana, Stojić, Goran, Marjanović, Milica, "Arheološka istraživanja prostora zapadno od viminacijumskog amfiteatra u 2016. godini" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini (2018):61-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_455 .

Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine

Nikolić, Snežana; Stojić, Goran; Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Stojić, Goran
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/456
AB  - Istraživanja vojnog logora Viminacijuma započeta su krajem 19. i početkom 20. veka.2 Manja
sondažna iskopavanja na tom prostoru vršena su početkom osamdesetih godina, da bi radovi
u znatno većem obimu bili nastavljeni 2002. i 2003. godine, kada je na površini od skoro 500 m2
većim delom istražena severna kapija logora. Otkrivene su istočna i zapadna kula, prolaz sa dve
paralelne ulice sa popločanjem od kamenih ploča, kao i kanalizacija između ulica.3
Iskopavanja na lokalitetu Čair tokom 2016. godine vršena su zbog izmeštanja postojećih
i postavljanja novih savremenih instalacija.4 Istraživana je površina koja se prostire na 45 m
istočno od istočne kapije grada i na oko 65 m jugoistočno od amfiteatra. Zbog instalacija i guste
vegetacije, na prostoru planiranom za istraživanja nisu bila moguća geofizička snimanja. Arheološka
iskopavanja su vršena sistemom sondi, koje su obeležene arapskim brojevima. U zavisnosti
od položaja instalacija, sonde su postavljene u pravcu severoistok-jugozapad, odnosno severozapad-
jugoistok, i različitih su dimenzija. Otvoreno je 10 sondi, u okviru kojih je u potpunosti ili
delimično istražena površina od preko 1500 m2. Na istraženom prostoru otkriveno je nekoliko
arheoloških celina, koje uglavnom predstavljaju delove vojnog logora.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
T1  - Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine
EP  - 78
SP  - 69
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_456
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Snežana and Stojić, Goran and Marjanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Istraživanja vojnog logora Viminacijuma započeta su krajem 19. i početkom 20. veka.2 Manja
sondažna iskopavanja na tom prostoru vršena su početkom osamdesetih godina, da bi radovi
u znatno većem obimu bili nastavljeni 2002. i 2003. godine, kada je na površini od skoro 500 m2
većim delom istražena severna kapija logora. Otkrivene su istočna i zapadna kula, prolaz sa dve
paralelne ulice sa popločanjem od kamenih ploča, kao i kanalizacija između ulica.3
Iskopavanja na lokalitetu Čair tokom 2016. godine vršena su zbog izmeštanja postojećih
i postavljanja novih savremenih instalacija.4 Istraživana je površina koja se prostire na 45 m
istočno od istočne kapije grada i na oko 65 m jugoistočno od amfiteatra. Zbog instalacija i guste
vegetacije, na prostoru planiranom za istraživanja nisu bila moguća geofizička snimanja. Arheološka
iskopavanja su vršena sistemom sondi, koje su obeležene arapskim brojevima. U zavisnosti
od položaja instalacija, sonde su postavljene u pravcu severoistok-jugozapad, odnosno severozapad-
jugoistok, i različitih su dimenzija. Otvoreno je 10 sondi, u okviru kojih je u potpunosti ili
delimično istražena površina od preko 1500 m2. Na istraženom prostoru otkriveno je nekoliko
arheoloških celina, koje uglavnom predstavljaju delove vojnog logora.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini",
booktitle = "Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine",
pages = "78-69",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_456"
}
Nikolić, S., Stojić, G.,& Marjanović, M.. (2018). Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini
Beograd : Arheološki institut., 69-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_456
Nikolić S, Stojić G, Marjanović M. Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine. in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini. 2018;:69-78.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_456 .
Nikolić, Snežana, Stojić, Goran, Marjanović, Milica, "Istraživanja na lokalitetu Čair – castrum (Viminacijum) 2016. godine" in Arheologija u Srbiji : projekti Arheološkog instituta u 2016. godini (2018):69-78,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_456 .

Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland

Marjanović, Milica

(Beograd : Arheološki institut, 2018)

TY  - CONF
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1364
AB  - Recent discovery of a sarcophagus in Viminacium. Evidence of mors immatura? Ilija Dankovió, Ilija Mikió 
The deaths of young individuals is usually perceived as a failure on behalf of the parents, and of society in general. It is regarded that death of a member of these social groups is premature, that it came before they have reached their full potential or before they fulfilled goals expected of them during their life. In various cultures, burials of such individuals differ from the norm, and it can be expected that they should be recognizable in the archaeological record. One of the categories of this so-called mors immatura consists of young women eligible for marriage who died before having the chance to actually get married, with the subcategory of ones who did accomplish that goal but died before giving birth to any offspring. The emotions of relatives of the deceased were often translated into material culture through rich grave fur-nishings and choice of specific objects, which was the case in the Mediterranean basin in the Roman period. "Exceptionally lavish" graves of young women were identified in recent scholarly articles as the resting places of young women and girls who were denied marriage or childbirth. The latest excavations in Viminacium resulted in the discovery of an intact sarcophagus. In it were the remains of two individuals, probably members of the family that owned the nearby villa rustica. Preliminary bioarchaeological reports showed that one of the skeletons belonged to a female in her early twenties, while the other individual was male over 45 years of age. Gold and silver objects placed with the woman, as well as hairpins made of jet, could lead to the conclusion that she died before getting married, or at least before bearing children to whom she could bequeath the jewelry. Possible scenarios will be explained through the means of material culture studies and life course theory, and various scientific methods will be employed in order to test the hypotheses presented. 
Commemoration of children in the province of Upper Moesia - evidence from limes and its hinterland Milica Marjanovió 
Studying of infancy and childhood experiences is essential for understanding social relations in Roman culture. Children had a significant role in Roman society, especially regarding main-taining and passing on traditional family values. Apart from continuing their family name and managing the family's property and affairs, they were expected to retain and improve the social status of their family. Children were obliged to demonstrate pietas towards their parents and look after them in their old age. Romans were confronted with a high mortality rate of children, which resulted in special atten-tion being paid to funerary customs and commemoration. Funerary monuments are an excel-lent source for studying the attitude toward children in different parts of the Roman Empire, especially since children do not leave behind a significant number of visible traces in material culture. In addition to basic information about their age, name and the possible ethnic origin, tombstones provide insight into a society in which they lived, cultural and social identity of their parents, as well as family relations. This paper will examine tombstones dedicated to children from the Upper Moesian Limes and its hinterland. The research will be based mainly on analysis of inscriptions and relief repre-sentations on tombstones. The aim of this paper is to find out if and how the monuments of children of various age, gender and social background (e.g. families of soldiers/veterans or civilians) differ. Certain patterns in the manner of portraying, commemorative formulas, types and decoration of monuments are likely to be recognised.
PB  - Beograd : Arheološki institut
C3  - 24. Limes Congress Serbia 02-09 September 2018 Belgrade – Viminacium, Book of abstracts
T1  - Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1364
ER  - 
@conference{
author = "Marjanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Recent discovery of a sarcophagus in Viminacium. Evidence of mors immatura? Ilija Dankovió, Ilija Mikió 
The deaths of young individuals is usually perceived as a failure on behalf of the parents, and of society in general. It is regarded that death of a member of these social groups is premature, that it came before they have reached their full potential or before they fulfilled goals expected of them during their life. In various cultures, burials of such individuals differ from the norm, and it can be expected that they should be recognizable in the archaeological record. One of the categories of this so-called mors immatura consists of young women eligible for marriage who died before having the chance to actually get married, with the subcategory of ones who did accomplish that goal but died before giving birth to any offspring. The emotions of relatives of the deceased were often translated into material culture through rich grave fur-nishings and choice of specific objects, which was the case in the Mediterranean basin in the Roman period. "Exceptionally lavish" graves of young women were identified in recent scholarly articles as the resting places of young women and girls who were denied marriage or childbirth. The latest excavations in Viminacium resulted in the discovery of an intact sarcophagus. In it were the remains of two individuals, probably members of the family that owned the nearby villa rustica. Preliminary bioarchaeological reports showed that one of the skeletons belonged to a female in her early twenties, while the other individual was male over 45 years of age. Gold and silver objects placed with the woman, as well as hairpins made of jet, could lead to the conclusion that she died before getting married, or at least before bearing children to whom she could bequeath the jewelry. Possible scenarios will be explained through the means of material culture studies and life course theory, and various scientific methods will be employed in order to test the hypotheses presented. 
Commemoration of children in the province of Upper Moesia - evidence from limes and its hinterland Milica Marjanovió 
Studying of infancy and childhood experiences is essential for understanding social relations in Roman culture. Children had a significant role in Roman society, especially regarding main-taining and passing on traditional family values. Apart from continuing their family name and managing the family's property and affairs, they were expected to retain and improve the social status of their family. Children were obliged to demonstrate pietas towards their parents and look after them in their old age. Romans were confronted with a high mortality rate of children, which resulted in special atten-tion being paid to funerary customs and commemoration. Funerary monuments are an excel-lent source for studying the attitude toward children in different parts of the Roman Empire, especially since children do not leave behind a significant number of visible traces in material culture. In addition to basic information about their age, name and the possible ethnic origin, tombstones provide insight into a society in which they lived, cultural and social identity of their parents, as well as family relations. This paper will examine tombstones dedicated to children from the Upper Moesian Limes and its hinterland. The research will be based mainly on analysis of inscriptions and relief repre-sentations on tombstones. The aim of this paper is to find out if and how the monuments of children of various age, gender and social background (e.g. families of soldiers/veterans or civilians) differ. Certain patterns in the manner of portraying, commemorative formulas, types and decoration of monuments are likely to be recognised.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "24. Limes Congress Serbia 02-09 September 2018 Belgrade – Viminacium, Book of abstracts",
title = "Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1364"
}
Marjanović, M.. (2018). Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland. in 24. Limes Congress Serbia 02-09 September 2018 Belgrade – Viminacium, Book of abstracts
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1364
Marjanović M. Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland. in 24. Limes Congress Serbia 02-09 September 2018 Belgrade – Viminacium, Book of abstracts. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1364 .
Marjanović, Milica, "Commemoration of children in the province of Upper Moesia – evidence from limes and its hinterland" in 24. Limes Congress Serbia 02-09 September 2018 Belgrade – Viminacium, Book of abstracts (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1364 .

Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу

Данковић, Илија; Миловановић, Бебина; Марјановић, Милица

(Београд : Археолошки институт, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Данковић, Илија
AU  - Миловановић, Бебина
AU  - Марјановић, Милица
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/649
AB  - Животни пут од девојчице до matronae подељен је у неколико јасно одвојених стадијума,
о којима сведоче како писани и ликовни извори тако и археолошки остаци. Првих осам дана
након рођења, девојчица није постајала пуноправна чланица заједнице, што је последица високе
стопе смртности новорођенчади. Пријем у породицу дешавао се тек на свечаности називаној
dies lustricus, када је било уприличено ритуално купање, као и давање имена детету. Исти обичај
је за децу мушког пола практикован девет дана након рођења. Иако су Римљани били свесни
подвојености деце на полове, њихово најраније детињство, infantia, протицало је у заједничким
активностима, а делили су и исту материјалну културу, одећу и физички изглед. Наиме, по-
жељан је био хермафродитски идеал лепоте, што значи да ни на који начин није била наглашена
припадност једном од два пола. Антички писци нас обавештавају да су деца била обучена у
идентичне togae praetexte и носила дуге косе.
AB  - The life path from a girl to a matrona is divided into several clearly defined stages, as is visible
from archaeological remains, historical written sources, and visual culture. In the first eight days
after birth, a girl would not yet become a full member of the community as a consequence of the
high infant mortality rate. The initiation into a family would happen at a ceremony known as dies
lustricus, when a ritual bath is prepared and the child would be given a name. This custom was also
practiced for baby boys, on the ninth day of their life. Although aware of two different sexes, the
Romans would have the children’s earliest childhood, infantia, spent in shared activities, material
culture, clothes, and physical appearance, regardless of their gender. The hermaphrodite ideal of
beauty was desired, which meant that being either a male or a female was not emphasised in any
way. Ancient writers have taught us that children used to be dressed up in identical togae praetexte
and had long hair.
PB  - Београд : Археолошки институт
PB  - Београд : Српска академија наука и уметности
T2  - Римски лимес и градови на тлу Србије / Roman Limes and Cities on the Territory of Serbia
T1  - Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу
T1  - From a girl to a matrona: the life course of the women on the limes
EP  - 80
SP  - 72
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_649
ER  - 
@inbook{
author = "Данковић, Илија and Миловановић, Бебина and Марјановић, Милица",
year = "2018",
abstract = "Животни пут од девојчице до matronae подељен је у неколико јасно одвојених стадијума,
о којима сведоче како писани и ликовни извори тако и археолошки остаци. Првих осам дана
након рођења, девојчица није постајала пуноправна чланица заједнице, што је последица високе
стопе смртности новорођенчади. Пријем у породицу дешавао се тек на свечаности називаној
dies lustricus, када је било уприличено ритуално купање, као и давање имена детету. Исти обичај
је за децу мушког пола практикован девет дана након рођења. Иако су Римљани били свесни
подвојености деце на полове, њихово најраније детињство, infantia, протицало је у заједничким
активностима, а делили су и исту материјалну културу, одећу и физички изглед. Наиме, по-
жељан је био хермафродитски идеал лепоте, што значи да ни на који начин није била наглашена
припадност једном од два пола. Антички писци нас обавештавају да су деца била обучена у
идентичне togae praetexte и носила дуге косе., The life path from a girl to a matrona is divided into several clearly defined stages, as is visible
from archaeological remains, historical written sources, and visual culture. In the first eight days
after birth, a girl would not yet become a full member of the community as a consequence of the
high infant mortality rate. The initiation into a family would happen at a ceremony known as dies
lustricus, when a ritual bath is prepared and the child would be given a name. This custom was also
practiced for baby boys, on the ninth day of their life. Although aware of two different sexes, the
Romans would have the children’s earliest childhood, infantia, spent in shared activities, material
culture, clothes, and physical appearance, regardless of their gender. The hermaphrodite ideal of
beauty was desired, which meant that being either a male or a female was not emphasised in any
way. Ancient writers have taught us that children used to be dressed up in identical togae praetexte
and had long hair.",
publisher = "Београд : Археолошки институт, Београд : Српска академија наука и уметности",
journal = "Римски лимес и градови на тлу Србије / Roman Limes and Cities on the Territory of Serbia",
booktitle = "Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу, From a girl to a matrona: the life course of the women on the limes",
pages = "80-72",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_649"
}
Данковић, И., Миловановић, Б.,& Марјановић, М.. (2018). Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу. in Римски лимес и градови на тлу Србије / Roman Limes and Cities on the Territory of Serbia
Београд : Археолошки институт., 72-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_649
Данковић И, Миловановић Б, Марјановић М. Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу. in Римски лимес и градови на тлу Србије / Roman Limes and Cities on the Territory of Serbia. 2018;:72-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_649 .
Данковић, Илија, Миловановић, Бебина, Марјановић, Милица, "Од девојчице до matronae: животни ток жена на лимесу" in Римски лимес и градови на тлу Србије / Roman Limes and Cities on the Territory of Serbia (2018):72-80,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_649 .

Римске уљане лампе – профана и сакрална намена

Nikolić, Snežana; Marjanović, Milica

(Beograd : SANU, 2018)

TY  - CHAP
AU  - Nikolić, Snežana
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1206
AB  - Уљане лампе су у Риму почеле да се користе још у III веку пре н.е., када су преузете из грчких градова на југу Италије. У писаним изворима, у зависности од периода, за лампе се наводе различити термини – lychnus, lampa, lucerna... Најчешће су израђиване од керамике и метала. Као гориво су углавном употребљавана биљна уља, а за фитиљ влакнасти материјали који спорије горе, као што су памук, лан, конопља, трска итд. Поред утилитарне намене – за осветљавање јавних и приватних објеката, не мање важну улогу лампе су имале и у сакралном животу. Често су полагане у гробове да би симболично осветљавале покојнику прелазак у други свет. Паљене су и приликом даћа које су одржаване у одређеним данима, када је одавана пошта умрлим прецима. Коришћене су и у приватним кућама, при упражњавању различитих обреда, најчешће везаних за култ предака и кућна божанства која штите породицу. Лампе су употребљаване и током других култних церемонија везаних за поједине празнике, када су као вотивни дарови приношене у храмове и светилишта.
AB  - The use of oil lamps in Rome began as early as the 3rd century BC, when they were adopted from Greek cities in the south of Italy. Depending on the period, different names in written sources were used for these objects – lyhnus, lampa, lucerna,... They were made mainly of ceramic and metal. Natural oils were commonly used as fuel, while wicks were usually made of slow-burning fibrous materials, such as cotton, flax, hemp, cane, etc. Aside from their utilitarian role – to provide light for public and private objects, lampsalso playeda very important role in sacral life. They were often placed in graves, to symbolically light the road for the deceased while crossing to the other world. Lamps were also lit during memorial services, which were held on given dates, when homage was paid to deceased ancestors. They were used in private houses too, during various rituals, most commonly linked to the cult of the ancestors and domestic divinities which protected the family. Lamps were aso used for other cult ceremonies linked to certain holidays, when they were offered as votive gifts in temples and sanctuaries.
PB  - Beograd : SANU
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Римски лимес и градови на тлу Србије : Roman limes and cities on the territory of Serbia
T1  - Римске уљане лампе – профана и сакрална намена
T1  - Roman oil lamps – profane and sacral use
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1206
ER  - 
@inbook{
author = "Nikolić, Snežana and Marjanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Уљане лампе су у Риму почеле да се користе још у III веку пре н.е., када су преузете из грчких градова на југу Италије. У писаним изворима, у зависности од периода, за лампе се наводе различити термини – lychnus, lampa, lucerna... Најчешће су израђиване од керамике и метала. Као гориво су углавном употребљавана биљна уља, а за фитиљ влакнасти материјали који спорије горе, као што су памук, лан, конопља, трска итд. Поред утилитарне намене – за осветљавање јавних и приватних објеката, не мање важну улогу лампе су имале и у сакралном животу. Често су полагане у гробове да би симболично осветљавале покојнику прелазак у други свет. Паљене су и приликом даћа које су одржаване у одређеним данима, када је одавана пошта умрлим прецима. Коришћене су и у приватним кућама, при упражњавању различитих обреда, најчешће везаних за култ предака и кућна божанства која штите породицу. Лампе су употребљаване и током других култних церемонија везаних за поједине празнике, када су као вотивни дарови приношене у храмове и светилишта., The use of oil lamps in Rome began as early as the 3rd century BC, when they were adopted from Greek cities in the south of Italy. Depending on the period, different names in written sources were used for these objects – lyhnus, lampa, lucerna,... They were made mainly of ceramic and metal. Natural oils were commonly used as fuel, while wicks were usually made of slow-burning fibrous materials, such as cotton, flax, hemp, cane, etc. Aside from their utilitarian role – to provide light for public and private objects, lampsalso playeda very important role in sacral life. They were often placed in graves, to symbolically light the road for the deceased while crossing to the other world. Lamps were also lit during memorial services, which were held on given dates, when homage was paid to deceased ancestors. They were used in private houses too, during various rituals, most commonly linked to the cult of the ancestors and domestic divinities which protected the family. Lamps were aso used for other cult ceremonies linked to certain holidays, when they were offered as votive gifts in temples and sanctuaries.",
publisher = "Beograd : SANU, Beograd : Arheološki institut",
journal = "Римски лимес и градови на тлу Србије : Roman limes and cities on the territory of Serbia",
booktitle = "Римске уљане лампе – профана и сакрална намена, Roman oil lamps – profane and sacral use",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1206"
}
Nikolić, S.,& Marjanović, M.. (2018). Римске уљане лампе – профана и сакрална намена. in Римски лимес и градови на тлу Србије : Roman limes and cities on the territory of Serbia
Beograd : SANU..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1206
Nikolić S, Marjanović M. Римске уљане лампе – профана и сакрална намена. in Римски лимес и градови на тлу Србије : Roman limes and cities on the territory of Serbia. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1206 .
Nikolić, Snežana, Marjanović, Milica, "Римске уљане лампе – профана и сакрална намена" in Римски лимес и градови на тлу Србије : Roman limes and cities on the territory of Serbia (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1206 .

Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments

Marjanović, Milica

(Viminacijum : Centar za nove tehnologije, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2018
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1207
AB  - Roman tombstones were exhibited in a public space along the main roads directly outside towns and settlements. Carved reliefs and inscriptions on them provided information about the deceased and created the desired image of them using symbolism that was recognisable throughout the entire Roman Empire. This paper will inspect representations of physical contact on tombstones from the territory of the province of Upper Moesia. Dextrarum iunctio and family embraces were detected, occurring mainly on family portraits, within the same iconographic scheme as in other Danube provinces of the Empire
PB  - Viminacijum : Centar za nove tehnologije
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Archaeology and Science : Arheologija i prirodne nauke
T1  - Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments
VL  - 13
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1207
ER  - 
@article{
author = "Marjanović, Milica",
year = "2018",
abstract = "Roman tombstones were exhibited in a public space along the main roads directly outside towns and settlements. Carved reliefs and inscriptions on them provided information about the deceased and created the desired image of them using symbolism that was recognisable throughout the entire Roman Empire. This paper will inspect representations of physical contact on tombstones from the territory of the province of Upper Moesia. Dextrarum iunctio and family embraces were detected, occurring mainly on family portraits, within the same iconographic scheme as in other Danube provinces of the Empire",
publisher = "Viminacijum : Centar za nove tehnologije, Beograd : Arheološki institut",
journal = "Archaeology and Science : Arheologija i prirodne nauke",
title = "Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments",
volume = "13",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1207"
}
Marjanović, M.. (2018). Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments. in Archaeology and Science : Arheologija i prirodne nauke
Viminacijum : Centar za nove tehnologije., 13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1207
Marjanović M. Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments. in Archaeology and Science : Arheologija i prirodne nauke. 2018;13.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1207 .
Marjanović, Milica, "Contribution to the study of the funerary iconography in Upper Moesia – representations of physical contact on Roman sepulchral monuments" in Archaeology and Science : Arheologija i prirodne nauke, 13 (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1207 .

Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak

Marjanović, Milica; Петковић, Софија; Jović, Marija

(Beograd : Arheološki institut, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Петковић, Софија
AU  - Jović, Marija
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1196
AB  - Lokalitet Begov most se nalazi u ataru sela Staničenje, u podnožju brda Gradište koje dominira nad dolinom Nišave, jugozapadno od kasnoantičkog i ranovizantijskog utvrđenja na tom uzvišenju. U zoni eksproprijacije na trasi izgradnje autoputa E 80 na ovoj lokaciji arheološki nadzor zemljanih radova konstatovao je kasnoantičko nalazište, koje se manifestovalo većom količinom lomljenog i pritesanog kamena, fragmentima antičkih opeka i ulomcima kasnoantičke grnčarije (sl. 1).2 Osim toga, u zapadnom profilu useka nove trase autoputa uočeni su ukop grobne rake i lobanja pokojnika. Grob je bio orijentisan u pravcu zapad-istok, sa odstupanjem ka jugu, što je ukazivalo na sahranu hrišćanske provenijencije.
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini
T1  - Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1196
ER  - 
@inbook{
author = "Marjanović, Milica and Петковић, Софија and Jović, Marija",
year = "2017",
abstract = "Lokalitet Begov most se nalazi u ataru sela Staničenje, u podnožju brda Gradište koje dominira nad dolinom Nišave, jugozapadno od kasnoantičkog i ranovizantijskog utvrđenja na tom uzvišenju. U zoni eksproprijacije na trasi izgradnje autoputa E 80 na ovoj lokaciji arheološki nadzor zemljanih radova konstatovao je kasnoantičko nalazište, koje se manifestovalo većom količinom lomljenog i pritesanog kamena, fragmentima antičkih opeka i ulomcima kasnoantičke grnčarije (sl. 1).2 Osim toga, u zapadnom profilu useka nove trase autoputa uočeni su ukop grobne rake i lobanja pokojnika. Grob je bio orijentisan u pravcu zapad-istok, sa odstupanjem ka jugu, što je ukazivalo na sahranu hrišćanske provenijencije.",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini",
booktitle = "Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1196"
}
Marjanović, M., Петковић, С.,& Jović, M.. (2017). Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1196
Marjanović M, Петковић С, Jović M. Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1196 .
Marjanović, Milica, Петковић, Софија, Jović, Marija, "Begov most – Staničenje, zaštitna arheološka iskopavanja u 2014. godini na trasi autoputa E 80, Koridor 10 – istočni krak" in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1196 .

Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine

Марјановић, Милица; Petković, Sofija; Jović, Marija

(Beograd : Arheološki institut, 2017)

TY  - CHAP
AU  - Марјановић, Милица
AU  - Petković, Sofija
AU  - Jović, Marija
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1195
AB  - Zaštitna iskopavanja nekropole Slog u Ravni kod Knjaževca  u okviru projekta “Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i grada Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca”, koji realizuju Arheološki institut u Beogradu i Zavičajni muzej u Knjaževcu, započeta su 2013. godine u cilju očuvanja podataka i nalaza sa ove višeslojne nekropole iz kasnoantičkog i ranosrednjovekovnog perioda. Nekropola je istraživana u okviru zaštitnih iskopavanja prilikom rekonstrukcije puta Ravna - Debelica 1994-1996. godine, a rezultati su publikovani u monografiji koju je objavio Arheološki institut (Petković et al. 2005). Godine 2012, ekipa Arheološkog instituta koja je radila na obradi i analizi arheološke građe sa iskopavanja lokaliteta Timacum Minus 1975-1998. godine, radi pripreme monografije, rekognosciranjem je utvrdila da je nekropola Slog ugrožena vertikalnim usecanjem puta Ravna – Debelica u istoimeno brdo, odnosno da je zapadna padina tog uzvišenja izložena eroziji. Na taj način, više grobova je otkriveno prilikom odrona zemlje, što je omogućilo nelegalnim kopačima da pljačkanjem nalaza uz pomoć metal-detektora dodatno devastiraju nekropolu Slog. Tada je bio istražen jedan takav grob (G. 141), već opljačkan i sa dislociranim skeletom, a u njemu je nađena srebrna oplata pojasne garniture i bronzani novac Konstantina, koje su pljačkaši prevideli. Naredne, 2013. godine Arheološki institut je započeo zaštitna istraživanja najugroženijeg dela nekropole, zapadno od rimskih zidanih grobnica. U ovoj kampanji, koja je trajala tri nedelje, otvorena je sonda većih dimenzija, u kojoj je otkriveno 17, a istraženo 15 grobova kasnoantičke i ranosrednjovekovne nekropole (Петковић, Радиновић, Илијић 2014; Petković, Ilijić, Radinović 2014).
PB  - Beograd : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini
T1  - Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1195
ER  - 
@inbook{
author = "Марјановић, Милица and Petković, Sofija and Jović, Marija",
year = "2017",
abstract = "Zaštitna iskopavanja nekropole Slog u Ravni kod Knjaževca  u okviru projekta “Arheološka istraživanja, prezentacija i promocija rimskog utvrđenja i grada Timacum Minus u Ravni kod Knjaževca”, koji realizuju Arheološki institut u Beogradu i Zavičajni muzej u Knjaževcu, započeta su 2013. godine u cilju očuvanja podataka i nalaza sa ove višeslojne nekropole iz kasnoantičkog i ranosrednjovekovnog perioda. Nekropola je istraživana u okviru zaštitnih iskopavanja prilikom rekonstrukcije puta Ravna - Debelica 1994-1996. godine, a rezultati su publikovani u monografiji koju je objavio Arheološki institut (Petković et al. 2005). Godine 2012, ekipa Arheološkog instituta koja je radila na obradi i analizi arheološke građe sa iskopavanja lokaliteta Timacum Minus 1975-1998. godine, radi pripreme monografije, rekognosciranjem je utvrdila da je nekropola Slog ugrožena vertikalnim usecanjem puta Ravna – Debelica u istoimeno brdo, odnosno da je zapadna padina tog uzvišenja izložena eroziji. Na taj način, više grobova je otkriveno prilikom odrona zemlje, što je omogućilo nelegalnim kopačima da pljačkanjem nalaza uz pomoć metal-detektora dodatno devastiraju nekropolu Slog. Tada je bio istražen jedan takav grob (G. 141), već opljačkan i sa dislociranim skeletom, a u njemu je nađena srebrna oplata pojasne garniture i bronzani novac Konstantina, koje su pljačkaši prevideli. Naredne, 2013. godine Arheološki institut je započeo zaštitna istraživanja najugroženijeg dela nekropole, zapadno od rimskih zidanih grobnica. U ovoj kampanji, koja je trajala tri nedelje, otvorena je sonda većih dimenzija, u kojoj je otkriveno 17, a istraženo 15 grobova kasnoantičke i ranosrednjovekovne nekropole (Петковић, Радиновић, Илијић 2014; Petković, Ilijić, Radinović 2014).",
publisher = "Beograd : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini",
booktitle = "Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1195"
}
Марјановић, М., Petković, S.,& Jović, M.. (2017). Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini
Beograd : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1195
Марјановић М, Petković S, Jović M. Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1195 .
Марјановић, Милица, Petković, Sofija, Jović, Marija, "Nekropola Slog – Timacum Minus, zaštitna iskopavanja 2014. godine" in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2014. godini (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1195 .

Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine

Marjanović, Milica; Danković, Ilija; Jovičić, Mladen

(Beograb : Arheološki institut, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Danković, Ilija
AU  - Jovičić, Mladen
PY  - 2017
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1197
AB  - Postojanje nekropola južno od antičkog Viminacijuma poznato je još od 1882. godine i prvih istraživanja Mihaila Valtrovića, koji je na prostoru južno od „varoši“ do desne obale Mlave konstatovao ostatke rimskih nekropola i tu sproveo manja sondažna istraživanja (Korać, Mikić 2014: 12). Arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine nastavljena su tek sedamdesetih godina XX veka, iskopavanjima manjeg opsega 1973. godine i obimnim zaštitnim istraživanjima sprovedenim između 1977. i 1988. godine na mestu buduće Termoelektrane Kostolac B. Ove radove sproveli su stručnjaci iz Arheološkog instituta, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije i Narodnog muzeja iz Beograda. Bilo je istraženo više antičkih nekropola na lokacijama Pećine, Više grobalja, Burdelj itd., što je rezultiralo sa preko 10.000 otkrivenih grobova inhumiranih i kremiranih pokojnika iz različitih perioda (Korać, Mikić 2014: 13, 14).
PB  - Beograb : Arheološki institut
T2  - Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
T1  - Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1197
ER  - 
@article{
author = "Marjanović, Milica and Danković, Ilija and Jovičić, Mladen",
year = "2017",
abstract = "Postojanje nekropola južno od antičkog Viminacijuma poznato je još od 1882. godine i prvih istraživanja Mihaila Valtrovića, koji je na prostoru južno od „varoši“ do desne obale Mlave konstatovao ostatke rimskih nekropola i tu sproveo manja sondažna istraživanja (Korać, Mikić 2014: 12). Arheološka istraživanja na lokalitetu Pećine nastavljena su tek sedamdesetih godina XX veka, iskopavanjima manjeg opsega 1973. godine i obimnim zaštitnim istraživanjima sprovedenim između 1977. i 1988. godine na mestu buduće Termoelektrane Kostolac B. Ove radove sproveli su stručnjaci iz Arheološkog instituta, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Srbije i Narodnog muzeja iz Beograda. Bilo je istraženo više antičkih nekropola na lokacijama Pećine, Više grobalja, Burdelj itd., što je rezultiralo sa preko 10.000 otkrivenih grobova inhumiranih i kremiranih pokojnika iz različitih perioda (Korać, Mikić 2014: 13, 14).",
publisher = "Beograb : Arheološki institut",
journal = "Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini",
title = "Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1197"
}
Marjanović, M., Danković, I.,& Jovičić, M.. (2017). Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini
Beograb : Arheološki institut..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1197
Marjanović M, Danković I, Jovičić M. Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine. in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1197 .
Marjanović, Milica, Danković, Ilija, Jovičić, Mladen, "Zaštitna arheološka iskopavanja kasnoantičke nekropole na lokalitetu Pećine (Viminacijum) 2015. godine" in Arheologija u Srbiji : Projekti Arheološkog instituta u 2015. godini (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1197 .

Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review

Marjanović, Milica

(2016)

TY  - JOUR
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2016
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1363
T2  - Зборник Матице српске за класичне студије
T1  - Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review
VL  - 18
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1363
ER  - 
@article{
author = "Marjanović, Milica",
year = "2016",
journal = "Зборник Матице српске за класичне студије",
title = "Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review",
volume = "18",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1363"
}
Marjanović, M.. (2016). Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review. in Зборник Матице српске за класичне студије, 18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1363
Marjanović M. Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review. in Зборник Матице српске за класичне студије. 2016;18.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1363 .
Marjanović, Milica, "Благо Сингидунума – приказ изложбе/Treasure of Singidunum-exhibition review" in Зборник Матице српске за класичне студије, 18 (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1363 .

Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes

Marjanović, Milica

(Beograd : Srpsko arheološko društvo, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Marjanović, Milica
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/1194
AB  - Prilikom zaštitnih iskopavanja u okviru kampanje Đerdap II na rimskom utvrđenju  Pontes, u neposrednoj blizini građevine opredeljene kao principia, otkriven je zlatni medaljon sa staklenom gemom. U pitanju je medaljon sa kasetom od zlatnog lima, u koju je umetnuta gema od tamnoplavog stakla sa prikazom Afrodite Anadiomene. Ova predstava karakteristična je za magijske geme od lapis lazulija, koje su najbrojnije u rimskim provincijama na Bliskom istoku. Medaljon se prema uslovima nalaza i analogijama može datovati u III vek.
PB  - Beograd : Srpsko arheološko društvo
T2  - Glasnik Srpskog arheološkog društva
T1  - Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes
VL  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1194
ER  - 
@article{
author = "Marjanović, Milica",
year = "2015",
abstract = "Prilikom zaštitnih iskopavanja u okviru kampanje Đerdap II na rimskom utvrđenju  Pontes, u neposrednoj blizini građevine opredeljene kao principia, otkriven je zlatni medaljon sa staklenom gemom. U pitanju je medaljon sa kasetom od zlatnog lima, u koju je umetnuta gema od tamnoplavog stakla sa prikazom Afrodite Anadiomene. Ova predstava karakteristična je za magijske geme od lapis lazulija, koje su najbrojnije u rimskim provincijama na Bliskom istoku. Medaljon se prema uslovima nalaza i analogijama može datovati u III vek.",
publisher = "Beograd : Srpsko arheološko društvo",
journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva",
title = "Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes",
volume = "30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1194"
}
Marjanović, M.. (2015). Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes. in Glasnik Srpskog arheološkog društva
Beograd : Srpsko arheološko društvo., 30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1194
Marjanović M. Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 2015;30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1194 .
Marjanović, Milica, "Zlatni medaljon iz rimskog utvrđenja Pontes" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, 30 (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rai_1194 .

A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium)

Milovanović, Bebina; Marjanović, Milica; Kosanović, Ivana

(Belgrade : Center for New Technology Viminacium, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Milovanović, Bebina
AU  - Marjanović, Milica
AU  - Kosanović, Ivana
PY  - 2015
UR  - http://rai.ai.ac.rs/handle/123456789/672
AB  - Eleven miniature lead mirror frames were discovered during the protective archaeological excavations
of Viminacium in 2015, at the Rit site. The frames were found in a ditch probably used at fi rst as a
canal for drainage and was fi lled with waste material during the cleaning of the necropolis afterwards.
Some of the mirrors represent a unique fi nd, since few of these types have been found on the territory of
Viminacium so far, and the only analogies are the ones from the Hungarian National Museum in Budapest.
These fi nds confi rm the widespread opinion about these mirrors not having been used as cosmetic
or toilet articles, but as cult/apotropaic objects.
PB  - Belgrade : Center for New Technology Viminacium
PB  - Belgrade : Institute for Archaeology
T2  - Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science
T1  - A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium)
EP  - 21
SP  - 9
VL  - 11
DO  - 10.18485/arhe_apn.2015.11.1
ER  - 
@article{
author = "Milovanović, Bebina and Marjanović, Milica and Kosanović, Ivana",
year = "2015",
abstract = "Eleven miniature lead mirror frames were discovered during the protective archaeological excavations
of Viminacium in 2015, at the Rit site. The frames were found in a ditch probably used at fi rst as a
canal for drainage and was fi lled with waste material during the cleaning of the necropolis afterwards.
Some of the mirrors represent a unique fi nd, since few of these types have been found on the territory of
Viminacium so far, and the only analogies are the ones from the Hungarian National Museum in Budapest.
These fi nds confi rm the widespread opinion about these mirrors not having been used as cosmetic
or toilet articles, but as cult/apotropaic objects.",
publisher = "Belgrade : Center for New Technology Viminacium, Belgrade : Institute for Archaeology",
journal = "Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science",
title = "A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium)",
pages = "21-9",
volume = "11",
doi = "10.18485/arhe_apn.2015.11.1"
}
Milovanović, B., Marjanović, M.,& Kosanović, I.. (2015). A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium). in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science
Belgrade : Center for New Technology Viminacium., 11, 9-21.
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2015.11.1
Milovanović B, Marjanović M, Kosanović I. A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium). in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science. 2015;11:9-21.
doi:10.18485/arhe_apn.2015.11.1 .
Milovanović, Bebina, Marjanović, Milica, Kosanović, Ivana, "A new find of lead mirror frames from Rit (Viminacium)" in Arheologija i prirodne nauke / Archaeology and Science, 11 (2015):9-21,
https://doi.org/10.18485/arhe_apn.2015.11.1 . .
1